Potresena stvarnost | Davor Mezak predstavlja aktualnu postpotresnu stvarnost Banije

Stanovnici Banovine u formi intervjua iznose osobna iskustva i posljedice potresa na njihov svakodnevni život i rad, dok su serijom fotografija prikazane posljedice potresa na stambenim i gospodarskim objektima te kulturnim i sakralnim dobrima. Na snimkama iz zraka vidimo promjene koje su nastale u prirodi te u urbanom i ruralnom tkivu toga područja. Ponukan sveopćom potrebom za pružanjem pomoći i podrške, koja je mobilizirala brojne udruge, nevladine organizacije, pojedince – volontere i predstavnike lokalne i državne vlasti, Davor Mezak neposredno nakon potresa i tijekom 2021. obilazi ugrožene gradove i sela Sisačko-moslavačke županije. Dokumentira i prati stanje obnove i životne uvjete lokalnog stanovništva kao i promjene u prirodi koje je prouzročila ova prirodna katastrofa. Potres magnitude 6,4  po Richterovoj ljestvici, koji je 29. prosinca 2020. u 12.19 sati pogodio Sisačko-moslavačku županiju, a čiji je epicentar bio 3 km jugozapadno od grada Petrinje, prouzročio je ljudske žrtve i ogromnu materijalnu štetu. Razmjeri štete na građevinama razotkrili su posljedice lošeg upravljanja i malverzacije provedene tijekom obnove koja je uslijedila nakon završetka Domovinskog rata devedesetih, kao i zanemarivanje te siromaštvo ruralno-industrijskog dijela Banovine. Međutim sve te nedaće mobilizirale su ogromnu solidarnost ljudi koji su pritekli u pomoć, sami ili povezani u volonterske grupe i udruge.

Iz razgovora sa sudionicima intervjua saznajemo o sporosti i neefikasnosti državnih institucija u saniranju štete i obnovi razrušenih stambenih objekata i infrastrukture. Dodatno se otkrivaju problemi koji se nisu rješavali dugi niz godina: neka sela nemaju javnu rasvjetu, vodovod niti uređene ceste, a neke kuće ni električnu energiju. Razvoj, koji je u nekim dijelovima Hrvatske nakon devedesetih godina doživio veliki rast, zaobišao je ovaj kraj. Uslijed loše gospodarske politike, velike nezaposlenosti i loših životnih prilika nakon devedesetih pojačana je depopulacija stanovništva koja je recentnim zbivanjima još i dodatno intenzivirana. Vrijedni prirodni resursi, voda, plodna i nezagađena zemlja, stočarstvo i privredne grane, koji su omogućavali barem minimalne životne uvjete, nisu iskorišteni za razvoj i prosperitet ovih krajeva.

Jadranka Lajtman iz inicijative Ljudi za ljude živi u Zagrebu, no porijeklom je s Banovine te je i prije potresa volontirala i svesrdno pomagala. Poznavajući lokalne prilike, istoga je dana kada se dogodio potres dogovorila s Ikeom donaciju namještaja te je osigurala pomoć za nabavu higijenskih potrepština, besplatni signal mobitela za stanovnike pogođenog područja kao i druge donacije bitne za normalizaciju života. Vlasnica OPG-a Elizabeta Pezo Paliska iz Majskih poljana pokrenula je akciju za osnivanje ekološke proizvodnje i biodinamički uzgoj povrća u plastenicima kako bi se, uz financijsku pomoć hrvatske podružnice tvrtke dm drogerie markt zaposlile žene koje žive na tom području. Branka Bakšić Mitić, dogradonačelnica grada Gline i predstavnica srpske manjine, ukazuje na brojne probleme koji koče razvoj ovoga kraja, kao i na sporost i neefikasnost sustava u provedbi obnove i osiguranju minimalnih uvjeta za dostojanstven život. Renata Martinović i suprug Miloš Martinović, vlasnici srušene pilane i kuće u kojoj su živjeli u Donjoj Mlinogi, govore o životu obitelji, koju čine pripadnici triju generacija, u jednom kontejneru kao i o problemima s kojima su suočeni u ponovnom pokretanju posla. 

Fotografije na light-box objektima prikazuju razmjere posljedica potresa na stambene i gospodarske objekte te kulturna i sakralna dobra u Petrinji, Glini, Sisku i okolici. Tehnikom kolažiranja Davor Mezak impostira stanje gradskog središta Petrinje prije potresa posredstvom Google zemljopisnih karata i stanje koje je snimio nakon potresa. Stanovnici koji su morali napustiti razrušene stambene objekte žive u kontejnerima ili kamp kućicama koji su trebali biti privremeno rješenje. Organizirana i sustavna obnova stambenih objekata nije započela niti nakon proteka prve godine od potresa. Kontejnersko naselje s tek ponegdje vidljivim tragovima života djeluje kao postapokaliptična stvarnost. Vrijeme prolazi, ništa se ne događa, te se u ljude uvlači neizvjesnost, strah, gubitak smisla i nade u skoro rješavanje problema.

Snimke dronom iz zraka oštećenih zgrada ali i urušnih vrtača, koje su nastale nakon potresa u selu Mečenčani, izgledaju kao pogled s neba te je time ostvaren odmak od medijskih objava koje smo najčešće imali prilike vidjeti. Vrtače kružnih formi, nastale prirodnom neravnotežom, i pravilne kvadratične parcele obrađene zemlje, nastale ljudskim radom, čine taj pejzaž apstraktnim i nadrealnim.

Uz dokumentarističko-interpretacijsku potku izložbe, kao vizualno uznemirujući i retraumatizacijski element paralelno se projiciraju kompjuterski obrađeni kadrovi iz filma San Francisco (1936., režija: W. S. Van Dyke), glazbene drame i filma katastrofe koji se bavi potresom koji se dogodio u San Franciscu 1906. godine kao i posljedicama na život visokih slojeva društva.

Cjelokupna izložba donosi kritički pogled na aktualnu potresnu stvarnost prostora udaljenog samo pedesetak kilometara od hrvatske metropole i sve više prepuštenog zaboravu šire javnosti pod pritiskom prijelomnih vijesti koje neprestano stižu iz novih kriznih europskih i svjetskih žarišta.

U intervjuima sudjeluju: Jadranka Lajtman iz inicijative Ljudi za ljude, Elizabeta Pezo Paliska, vlasnica OPG-a iz Majskih poljana, Branka Bakšić Mitić, dogradonačelnica grada Gline, te Renata Martinović i suprug Miloš Martinović, vlasnici pilane iz Donje Mlinoge.

Davor Mezak (rođen 1968. u Zagrebu) diplomirao je 1995. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u klasi prof. Ante Kuduza. Bavi se slikarstvom, videom, video-instalacijama, fotografijom i medijskom umjetnošću. Za svoj rad je višestruko nagrađivan. Član je HDLU-a. U svojim radovima gorko-humornim načinom donosi komentar društvenih pojava. Za ovaj je projekt dobio poticaj Ministarstva kulture i medija na Javnom pozivu za poticanje stvaralaštva vizualnih umjetnika u 2021. godini.

Kustosica izložbe: Nataša Ivančević, muzejska savjetnica

Izložba je realizirana uz potporu Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: MSU

2 godine nakon zagrebačkog potresa | Sve je isto, nepromijenjeno, neobnovljeno, gotovo netaknuto

Rezultati rada na obnovi u dvije godine:

2 ministra

2 gradonačelnika

2 zakona

1 obnovljena škola

1 srušena zgrada

NITI JEDNA započeta obnova stambenih zgrada

Podsjećamo – u zagrebačkom potresu oštećeno je 6.000 objekata do sada je srušena 1 zgrada dok njih 5.999 čeka svoj red obnove. Obnova zgrada u gradu Zagrebu niti nakon 2 pune godine nije niti započela. Građani i dalje čekaju početak obnavljanja, nudeći neumorno moguća rješenja.

2 godine od zagrebačkog potresa niti jedna višestambena zgrada nije niti počela post-potresnu obnovu po Zakonu o obnovi. Sve što je u procesu obnove je rezultat samoobnove – napora građana, vlastitih sredstava, uloga vremena i zdravlja. No, samoobnova nije i ne smije biti rješenje za obnovu Zagreba nakon potresa.

Građani traže da Država, Vlada i Grad budu motor i mašina provedbe obnove nakon potresa, a ne da njihova birokracija i administracija budu njezin kočničar.

Predano je više od 1.000 zahtjeva za povrat sredstava za hitne sanacije za koja do danas građanima nisu isplaćena sredstva. Riječ je o sredstvima za sanacije oštećenja dimnjaka i zabatnih zidova. Građani su se zadužili kod banaka, podigli pričuve i do 15 kuna/m2, što ih sprječava da sami ulaze u eventualna nova zaduženja i financiranje samoobnove.

Građani traže HITNU isplatu sredstava na ime hitnih sanacija, hitan kontakt Države, Ministarstva, Fonda za obnovu sa svim upraviteljima i predstavnicima suvlasnika kako bi dobili informacije o statusu svojih Zahtjeva i roku isplate te prilagodbu komunikacijskih kanala današnjem vremenu s ciljem brze razmjene informacija i hitne reakcije, pa time i isplate novčanih sredstava.

2 godine od zagrebačkog potresa građani i dalje žive u neljudskim uvjetima i već drugu zimu provode u kontejnerima.

Potrebna je hitna aktivaciju državne imovine – stavljanje stanova u vlasništvu države u službute hitnu i prioritetnu uskladu sa strukom oko zamjenskih kuća kroz pojednostavljenje procedura planiranja, projektiranja i izvođenja.

U ove dvije godine čak ni nakon 2 donesena Zakona o obnovi, natječaji koje Fond za obnovu raspisuje propadaju jer se projektanti i građevinski izvođači ne javljaju na natječaje koje Fond raspisuje.

Građani traže donošenje plana obnove po etapama (linijska, blokovska) te hitni i prioritetni sastanak sa udrugama, komorama, udruženjima pri HUP i HGK s ciljem aktiviranje dionika (projektanti, izvođači) kako se ne bi i dalje događala poništenja natječaja zbog nedovoljnog interesa te da se svi natječaji učine međunarodnima kako bi se regrutirali i resursi izvan Hrvatske.

Iz EU Fonda Solidarnosti namijenjenog za obnovu zgrada javne namjene do sada je iskorišteno manje od 4% sredstava, a rok za iskorištenje 683,7 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti EU je lipanj 2023.

Potrebno je hitno ubrzavanje procedura u planiranju i provedbi s ciljem iskorištenja maksimalnog dijela sredstava koja su već uplaćena državi na ime obnove javnih zgrada te poseban fokus na obnovu škola, vrtića, domova zdravlja i bolnica.

2 godine od zagrebačkog potresa u Zagrebu je srušena SAMO 1 zgrada od svih onih koje od prvog dana predstavlja direktnu ugrozu za sigurnost građana, prolaznika i prometa. Od donošenja rješenja za rušenje zgrade na uglu Petrinjske i Đorđićeve do samog rušenja, prošlo je 4 mjeseca.

Zahtjeva se aktivnu odgovornost građevinske inspekcije za uklanjanje objekata koji ugrožavaju sigurnost građana, prometa.

2 godine od zagrebačkog potresa te bez obzira na zakonsku obavezu za provođenje cjelovite post-potresne obnove, obnova niti jedne zgrade koja je pojedinačno kulturno dobro nije niti počela.

Građani traže hitnu i jasnu komunikaciju te donošenje jasnih provedbenih procedura u pogledu OBVEZNOSTI post-potresne CJELOVITE obnove zgrada sa statusom pojedinačnog zaštićenog kulturnog dobra te donošenje provedbenih propisa (pravilnika) za postupke po hitnoj/službenoj dužnosti, umjesto sakupljanja 51% suglasnosti suvlasnika.

2 godine od zagrebačkog potresa nije uspostavljeno niti centralizirano upravljanje post-potresnom obnovom. Neprovođenje obnove isključiva je zasluga i odgovornost institucija koje su uključene u post-potresnu obnovu i rezultat su njihove ne-koordinacije, a odnose se na: dva ministarstva, Fond za obnovu, gradsku upravu, Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Državni inspektorat, i upravitelje višestambenim građevinama. Samim time, obnova ne funkcionira – i dalje nisu jasne procedure, koraci, odgovornosti i rokovi.

Potrebno je hitno donošenje i uspostava organizacijskog modela i plana obnove, donošenje ustroja i definiranje jasne vertikale odgovornosti, a samim time i definiranje obveza, garancija i rokova svih uključenih strana u pokretanje i provedbu post-potresne obnove.

2 godine od zagrebačkog potresa imamo potpuno disfunkcionalan Stručni savjet za obnovu kojise od osnivanja do danas, prema javno dostupnim podacima, sastao 3 puta. O planovima i radu Savjeta, sastancima, zaključcima i provedbenom planu javnost nije informirana, stručnjaci ga napuštaju, dok istovremeno brojnost ljudi zaposlenih u administraciji i veličina aparata ostaje kočnica umjesto resurs za brzinu i efikasnost obnove.

Građani traže hitno osnivanje Radne skupine koja koordinira svim uključenim stranama – ministarstvima, Zavodima, Fondom, upraviteljima, Udrugama; te hitnu re/organizaciju internih kapaciteta sa jasnim odgovornostima i rokovima, regrutaciju vanjskih kapaciteta te formiranje Savjetodavnog tijela koje aktivno radi na rješavanju pitanja obnove.

2 godine od zagrebačkog potresa, a uz jasnu obavezu prema EU standardima za provedbu energetske obnove, još uvijek nije regulirano, jasno propisano ni u praksi provedeno povezivanje post-potresne obnove sa energetskom obnovom.

Građani traže hitno zakonsko i regulatorno povezivanje procesa projektiranja post-potresne obnove i energetske obnove u jedan proces te povezivanje građevinske intervencije post-potresne obnove sa energetskom obnovom u jednu građevinsku intervenciju i objedinjene građevinske radove.

30 godina od osnivanja samostalne države, isto toliko od ustroja slobodnog tržišta, 9 godina od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, i 2 godine od zagrebačkog potresa, u Hrvatskoj nije donesen Zakon o upravljanju i održavanju građevina. Zagrebački potres je na najgori način ogolio problematiku zakonski neregulirane odgovornosti i obaveza prema održavanju i upravljanju imovinom.

Građani traže hitno donošenje Zakona o upravljanju i održavanju građevina kojime će se definirati jasne obveze i odgovornosti kako Upravitelja tako i suvlasnika prema vlastitoj imovini, njezinom održavanju i očuvanju vrijednosti.

2 godine od zagrebačkog potresa, SOS Zagreb smatra jednim od ključnih propusta Države, Vlade i Grada činjenicu da javnost i građani nisu osviješteni da su subvencijska sredstva namijenjena za post-potresnu obnovu Grada Zagreba PRILIKA za građane da obnove svoju imovinu bez vlastitog financijskog troška ili zaduženja.

Za očekivati je da će u dogledno vrijeme iz dva razloga trošak post-potresne obnove biti prebačen na teret građana i suvlasnika:

  1. Isteći će vremenski rok za iskorištenje sredstava Fonda solidarnosti namijenjenih obnovi javnih zgrada, zbog čega će država posegnuti u sredstva namijenjena obnovi višestambenih zgrada
  2. promjenama zakona i regulative, za očekivati je da će u nadolazećem periodu obnova postati obaveza o vlastiti trošak suvlasnika.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

R+: Doručak na travi | Žene jače on potresa – solidarno sa ženama Banije!

Nedjelja | 14.2.2021. | 10 – 11 sati
Žene jače on potresa – solidarno sa ženama Banije!

Gošće su Tatjana Nikolić, osnivačica Centra za devojke, ArtFemine festivala i Feminističke likovne kolonije i Josipa Tukara Komljenović, članica udruge Ženska soba, u okviru kojeg djeluje Centar za žrtve seksualnog nasilja.

Emisija je posvećena akciji Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama (One billion Rising Solidarity), koja se održava 14. veljače. Ove godine hrvatska je akcija usmjerena ženama Banije koje su preživjele razoran potres čije posljedice ostavljaju trajan trag na njihovim životima.

https://www.facebook.com/rplus.video/videos/872036120299157/

Milijarda ustaje / One Billion Rising Solidarity, svjetska je globalna kampanja koju je pokrenuo aktivistički pokret V-Day 2012. godine predvođen američkom spisateljicom i dramaturginjom Evom Ensler, kao poziv na akciju i odgovor na zastrašujuću statistiku po kojoj je svaka treća žena u svijetu pretučena ili silovana, što čini ukupno jednu milijardu zlostavljanih žena. Hrvatska nije iznimka, a podaci su alarmantni. Svakih 15 minuta jedna je žena fizički zlostavljana, svake se godine prijavi oko 20 tisuća slučajeva nasilja, a sve veći broj žena ubijaju njihovi partneri.
U emisiji razgovaramo s Tatjanom Nikolić i Josipom Tukara Komljenović, koje su u sklopu udruga čije su osnivačice i/ili članice, aktivno sudjelovale u organizaciji Milijarda ustaje, ali i V-Dana, Vagininih monologa. Provesti će nas kroz povijest, razvoj, aktivnosti ova dva događanja posvećena borbi protiv nasilja nad ženama.

Ovogodišnju akciju u Hrvatskoj podržale su brojne nevladine i ženske udruge, uz organizacijsku podršku Grada Glina, Crvenog križa, udruge Ljudi za ljude i MUP-a. U programu koji se odvija u Gradskom parku u Glini nastupaju književnice Adrijana Kos Lajtman, Evelina Rudan, Lana Derkač, Mihaela Gašpar, Romana Brolih, Vanda Mikšić i Zrinka Posavec; glumci Dado Ćosić, Adrian Pezdirc, Sven Jakir; redatelj Miran Kurspahić, te književnici Damir Karakaš i Bruno Šimleša uz KUD Glinska tamburica i KUD Moslavec te Božicu Papes koja će donirati sjeme cvijeća. Voditeljice programa su aktivistkinja Rada Borić i redateljica Danijela Stanojević. Za vizualni identitet ovogodišnjeg događaja zaslužna je ilustratorica Irena Jukić Pranjić, uz moju malu dizajnersku pomoć.

Eve Ensler je spisateljica, dramaturginja, feministkinja, borkinja za prava žena. Čitajući vijesti o silovanjima u vrijeme rata na našim područjima, 1993. je kontaktirala feminističku aktivistkinju Radu Borić, koja je tada radila u Centru za žrtve rata. Silovane žene u Bosni, Kongu, svim dijelovima svijeta one su kojima je usmjerena akcija i pomoć. 1997. godine, kada je drama Vaginini monolozi nagrađena prestižnom OBIE (Off-Broadway Theatre Awards) nagradom, izvedena je premijerno u domu HDLU u Zagrebu, u izvedbi autorice. Plakat je dizajnirala Sanja Iveković. Bila je to prva izvedba ove drame u Europi. Od tada su Vaginini monolozi doživjeli brojne izvedbe, skupili financijska sredstva za pomoć ženama. U nas su, među ostalima, predstavu režirale Snježana Banović i Dubravka Crnojević Carić, a nastupile glumice, aktivistkinje, političarke, glazbenice, žene s posebnim potrebama, članice civilnog društva.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Hrvatska radiofonska drama “Potres” nominirana za prestižnu nagradu | BBC Audio Drama Awards 2021

Kratka radiofonska drama (znakovitoga naslova) ?Potres?, nastala u produkciji Dramskoga programa Hrvatskog radija, a zasnovana na istoimenoj pripovijetci Janka Poli?a Kamova nominirana je za nagradu BBC Best European Audio Drama 2021.

Kratka forma “Potres” je premijerno emitirana na 1. programu HRA u listopadu 2019. u redovitom ciklusu Male forme, a na me?unarodnom radiodramskom festivalu Prix Nova u Bukureštu 2020. osvojila je srebrnu nagradu.

Mo?nu i tamnu prozu Janka Poli?a Kamova za radio je prilagodio Ivan Vuli?, u ulozi Kamova je glumac Rakan Rushaidat, u ostalim ulogama : Dado ?osi? i Frano Maškovi?. Skladatelj je Maro Market, tonska majstorica Lana Deban, urednica Katja Šimuni?, a redatelj Dario Harja?ek.

Finalisti ?e biti objavljeni u utorak 9. velja?e 2021, a pobjednici u nedjelju 21. ožujka 2021.


The BBC Audio Drama Awards celebrate the range, originality and cut-through quality of audio drama on air and online and give recognition to the creativity of actors, writers, producers, sound designers and others who work in this genre.

The shortlist for the BBC Audio Drama Awards 2021 has now been revealed.

The finalists will be announced on Tuesday 9 February 2021, and the winners on Sunday 21 March 2021. We hope this will take the form of a ceremony in the Radio Theatre at BBC Broadcasting House London as on previous occasions, in which case a maximum of three invitations will be allocated for each finalist entry. However, this plan will be confirmed nearer the time, taking into account any necessary social distancing and other considerations that are in place by then, in view of the current national lockdown.

The winners of the Imison and Tinniswood Awards (judged and administered by the Society of Authors and the Writers? Guild of Great Britain) will also be announced on this date.

Email queries to audiodramaawards@bbc.co.uk.

Best Actor

  • Idris Debrand, Oil on Water, director Nicolas Jackson, Afonica
  • Toby Jones, Henry IV Part 1, director Sally Avens, BBC Radio Drama London
  • Robin Laing, This Thing of Darkness, directors Gaynor Macfarlane and Kirsty Williams, BBC Scotland
  • Jack Lowden, R.L.Stevenson?s Weir of Hermiston, director Bruce Young, BBC Scotland
  • Matthew Needham, Othello, director Emma Harding, BBC Radio Drama London
  • David Threlfall, Happiness!, director Gemma Jenkins, BBC Radio Drama London

Best Actress

  • Shauna Macdonald, This Thing of Darkness, directors Gaynor Macfarlane and Kirsty Williams, BBC Scotland
  • Siobhan McSweeney, Nora Webster, director Allegra McIlroy, BBC Northern Ireland
  • Maggie Steed, Suffer Little Children, director Jessica Dromgoole, BBC Radio Drama London
  • Frances Tomelty, The Ballad of Bobby Sands, director Emma Harding, BBC Radio Drama London
  • Harriet Walter, Absent in the Spring, director Catherine Bailey, Catherine Bailey Productions
  • Marcia Warren, 24 Kildare Rd, director Mary Peate, BBC Radio Drama London

Best Adaptation

  • Cane by Jean Toomer, adapted by Janice Okoh, producer John Norton, BBC Cymru Wales
  • Grossman?s War: Stalingrad by Vasily Grossman, adapted by Jonathan Myerson & Mike Walker, producer Jonquil Panting, BBC Cymru Wales
  • Oil on Water by Helon Habila, adapted by Rex Obano, producer Nicolas Jackson, Afonica
  • Oliver: Lagos to London, based on Charles Dickens, adapted by Ayeesha Menon, producer Gill Parry, Feral Productions
  • The Plague by Albert Camus, adapted by Neil Bartlett, producer Turan Ali, Bona Broadcasting
  • The Voyage of the St Louis by Daniel Kehlmann, adapted by Tom Stoppard, producer Sasha Yevtushenko, BBC Radio Drama London

Best Debut Performance

  • Dan Krikler, Unicorns, Almost, director John Retallack, The Story of Books
  • Libbi Mai, Girl With a Pearl Earring, director Amber Barnfather, Goldhawk Essential
  • Jordan Nash, Oliver: Lagos to London, director Michael Buffong, Feral Productions
  • Valentine Olukoga, Half of a Yellow Sun, director Nadia Molinari, BBC Radio Drama North
  • Elliot Steel, Unite, director Barry Castagnola, Golden Path
  • Luke Wright, Christabel, director Susan Roberts, BBC Radio Drama North

Best European Drama

  • Earthquake by Janko Poli? Kamov, producer Katja Šimuni?, HRT Croatian Radio
  • Holidays from Suicide: a Fantastic Journey with Iggy Pop written and produced by Birgit Kempker and Anatol Atonal, SRF (Switzerland)
  • In the Absence by Manu Barceló, producer Estel Garcia and Josemari López Alcoitia, Resonar (resonar.org), (Spain)
  • In Winter by Magda Woitzuck, Ida Schön, Hanno Millesi, Mark von Schlegell, Ann Cotten, Puneh Ansari, producer Christian Lerch, ORF (Austria)
  • Leaba an Bháis, by Darach Mac Con Iomaire, producer Kevin Reynolds, RTÉ (Ireland)
  • Three Lives of Dmitri Shostakovich by Pavel Molek, producer Klará Novotná, CZR Czech Radio

Best Original Series or Serial

  • 24 Kildare Rd by Katie Hims, producer Mary Peate, BBC Radio Drama London
  • Body Horror by Lucy Catherine, producer Toby Swift, BBC Radio Drama London
  • Broken English by Shelagh Stephenson, producer Eoin O?Callaghan, Big Fish Productions
  • D for Dexter by Amanda Whittington, producer Mary Ward-Lowery, BBC Bristol
  • Prostrate by Martin Jameson, producer Liz Anstee, CPL Productions
  • Someone Dangerous by Andy Mulligan, producers Emma Hearn and John Scott Dryden, Goldhawk Productions

Best Original Single Drama

  • The Ballad of Bobby Sands by Tom Kelly, producer Marc Beeby, BBC Radio Drama London
  • Eight Point Nine Nine by James Fritz, producer Becky Ripley, BBC Bristol
  • Happiness! by Ian Billings, producer Gemma Jenkins, BBC Radio Drama London
  • The Likes of Us by Roy Williams, producer Mary Peate, BBC Radio Drama London
  • Magnitsky the Musical by Robert Hudson and Johnny Flynn, producer Sasha Yevtushenko, BBC Radio Drama London
  • The Other Tchaikovsky by Harriet Madeley, producer Andrew Wilkie, Prison Radio Association

Best Podcast or Online Audio Drama

  • Children of the Stones by AK Benedict and Guy Adams, producer Simon Barnard, Bafflegab Productions
  • Fake Heiress by Vicky Baker and Chloe Moss, producer Sasha Yevtushenko, BBC Radio Drama London
  • Murmurs by Janina Matthewson, Tom Crowley, Beth Crane, Chris and Jen Sugden, producers John Norton and James Robinson, BBC Cymru Wales
  • The Sink by Natasha Hodgson, producer Andy Goddard, BBC Studios
  • Tribulation by Adam Jahnke, producer Greg Cooler, ListenUp Audio
  • Unwell: a Midwestern Gothic Mystery, producers Jeffrey Nils Gardner and Eleanor Hyde, HartLife NFP

Best Scripted Comedy (Longform)

  • Alone by Moray Hunter, producer Gordon Kennedy, Absolutely Productions
  • Charles Paris: A Doubtful Death by Jeremy Front, producer Sally Avens, BBC Radio Drama London
  • The Musical Life of? by Dan Kiss and Dave Cribb, producers Dave Cribb and Tom Price, BBC Cymru Wales
  • Reincarnathan by Tom Craine and Henry Paker, producer Harriet Jaine, Talkback
  • Tim Key?s Late Night Poetry Programme by Tim Key, producer James Robinson, BBC Cymru Wales
  • Tristram Shandy: In Development by Christopher Douglas, producer Gary Brown, BBC Radio Drama North

Best Scripted Comedy (Sketch Show)

  • Agendum by Joel Morris and Jason Hazeley, producer David Tyler, Pozzitive
  • The Lenny Henry Show by Tasha Dhanraj, Max Davis, Nathan Bryon and Tom Melia, Nathan Roberts, Athena Kugblenu, Michael Odweale and Kim Fuller, producer Sam Michell, Douglas Road Productions and Tiger Aspect
  • Newsjack by 34 members of the Great British public, producer Leila Navabi and Hayley Sterling, BBC Studios
  • SeanceCast by Charlie Dinkin and Zoe Tomalin, producer Benjamin Sutton, Hat Trick
  • The Skewer, creator and producer Jon Holmes, Unusual Productions
  • Thanks a Lot, Milton Jones by Milton Jones, James Cary and Dan Evans, producer David Tyler, Pozzitive

Best Use of Sound

  • Bar Answer, sound by Steve Bond, producers Nicolas Jackson and Steve Bond, Afonica
  • Cane, sound by Nigel Lewis, producer John Norton, BBC Cymru Wales
  • The Grey Man and Other Lost Legends, sound by Steve Bond, producers Joby Waldman and Steve Bond, Reduced Listening
  • Islands, sound by Chris Watson and Ruth Kennington, producer Kevin Brew, RTÉ Ireland
  • The Kubrick Test, sound by Alisdair McGregor, producer Boz Temple-Morris, Holy Mountain
  • Over and Out (Murmurs Ep 1), sound by Catherine Robinson, producers John Norton and James Robinson, BBC Cymru Wales

The Year of Reinvention

  • Connections, producer Polly Thomas, Naked Productions and The Audio Content Fund
  • A Fortunate Man, producer John Norton, BBC Cymru Wales
  • Free Your Mind, producer Noemi Gunea, Cheap Thrills
  • Goblin Market, producer Jessica Dromgoole, BBC Radio Drama London
  • Lockdown Theatre Festival, producers Bertie Carvel, Jeremy Mortimer, Steve Bond, Jack Howson and Joby Waldman, Reduced Listening
  • The Plague, producer Turan Ali, Bona Broadcasting

In the event that circumstances should mean we are unable to proceed as planned with these awards, the BBC reserves the right to suspend, postpone or cancel the process at any point.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

R+: Ricochet 2.0 | Jesmo li nakon pandemije i dva potresa spremni na novu krizu?

Ricochet 2.0 | Topssy & Zuber w. Marijana Grbeša Zenzerovi?, Gordan Akrap i Vedran ?ulabi?

U novom izdanju emisije Ricochet 2.0 Topssy i Zuber razgovarat ?e s Marijanom Grbeša Zenzerovi?, Gordanom Akrapom i Vedranom ?ulabi?em

https://www.facebook.com/rplus.video/videos/708337129824588

U iš?ekivanju mogu?eg nove krize, što možemo nau?iti iz dosadašnjih tri – COVID pandemije, zagreba?kog pa sisa?ko-moslava?kog potresa?
U novom izdanju Ricocheta 2.0 gostuju stru?njak za sigurnost s Instituta za istraživanje za hibridne sukobe Gordan Akrap koji ?e govoriti o sustavu civilne zaštite koji se o?igledno osuo i koji moramo po?eti iznova graditi, jer ?ini se da ?e ovakvih kriza skoro opet biti. Zatim izvanredni profesor upravnog prava na zagreba?kom Pravnom fakultetu, Vedran ?ulabi? koji ?e govoriti o odnosu države prema ovom krizama i njivom snalaženju u njima. Tre?a goš?a je Marijana Grbeša Zenzerovi?, s Fakulteta politi?kih znanosti, koja ?e govoriti i o ulozi medija u ovakvim krizama, potom na?inu kriznog komuniciranja sustava u njima, odli?noj reakciji medija u prvim danima, ali i svojevrsnom medijskom “overloadu”, u želji za senzacijom?

Vaši komentari i pitanja tijekom live streama više su nego dobrodošli, potrudit ?emo se što više ih prenijeti u razgovoru gostima!

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

PLATFORMA POTRES 2020 | Jednostavna i efikasna aplikacija za sve one koji žele pomo?i, no i kojima treba pomo?

Geodetski fakultet Sveu?ilišta u Zagrebu, hrvatska OpenStreetMap zajednica i Open IT d.o.o. u suradnji s Hrvatskom gorskom službom spašavanja, Operativnim centrom Civilne zaštite i Državnom geodetskom upravom Republike Hrvatske pripremili su i održavaju platformu na kojoj možete zatražiti i ponuditi pomo? i informacije – PLATFORMA POTRES 2020.

Nakon razornih potresa koji su 28 i 29. prosinca pogodili podru?je Sisa?ko-moslava?ke županije, odmah je krenulo humanitarno djelovanje gra?ana Hrvatske, no i Europe, posebno susjednih država. Gra?ani su se organizirali individualno, kroz organizacije civilnih društva te razne neprofitne organizacije i udruge. Pomo? je krenula sa svih strana. Humanitarne akcije prikupljanja donacija isticali smo tijekom Nove godine sa ?urom, a ponavljamo ih još jednom ovdje:

https://solidarna.hr/hitna-donatorska-akcija-zaklade…/

https://www.hck.hr/…/upute-za-donacije-i-pomoc…/10649

https://www.caritas.hr/…/hrvatski-caritas-pomaze…/

https://gogetfunding.com/sisakpetrinjastrasnik…/…

https://www.poslovni.hr/…/objavljene-upute-za-donacije…

Jednostavna za korištenje, Platforma Potres 2020 na jednom mjestu spaja sve one koji pomo? trebaju i sve one koji pomo? nude, i to na vrlo sistemati?an na?in. Naime, zelenim pinovima ozna?eni su oni koji pomo? nude, a crvenim oni kojima je pomo? potrebna.

Ako želite pomo?i, sve što trebate je u izborniku lijevo od karte kliknuti na NUDIM POMO? i na karti ?e vam se prikazati svi oni koji pomo? traže, a odabirom mjesta na karti ozna?enog pinom otvara se mali prozor s informacijama što im je to?no potrebno. Svi oni koji pomo? trebaju, u izborniku mogu kliknuti TRAŽIM POMO? i na karti ?e im se prikazati svi oni koji pomo? nude.

Aplikacija je jednostavan i efikasan alat za traženje pomo?i – sjedne i druge strane nesre?e.

U ovakvim teškim trenucima lako je smetnuti s uma da je pandemija virusa COVID-19 još tu i zlokobno prijeti svima, zato vas molimo da budete odgovorni.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: Unsplash

R+ LIVE: Pomo? gra?anima pogo?enim potresom & Nova godina sa ?urom

Platforma R+ s produkcijskim partnerom iz BiH CINEA odlu?ila je emisiju ?U Novu godinu s ?urom?, u kojoj je poznati komi?ar Branko ?uri? ?uro doma?in, s gostima Massimom, Ninom Badri?, Rambom Amadeusom i Hari Mata Harijem, prikazati i otvoriti kao platformu u novogodišnjoj no?i za spajanje i prenošenje poruka onih koji pomo? trebaju, i onih koji pomo? nude.

https://www.facebook.com/rplus.video/videos/179199093906640

Samoj novogodišnjoj emisiji prethodit ?e uvodni razgovor naziva “Pomo? gra?anima pogo?enim potresom” – u kojoj gostuju Branka Bakši? Miti?, dogradona?elnica grada Gline i jedna od pokreta?ica inicijative Ljudi za ljude, Ana Alapi? iz Siska, predsjednica Udruge Kolibri?, iz Petrinje Aleksandra Miklovi?, Sara Juri?i? ispred Fonda 5.5. – Solidarna, arhitektica Zrinka Paladino, te Marina Ajdukovi? psihologinja. U ovom uvodnom razgovoru pokušat ?emo dati odgovore na pitanja koji je najbolji trenutno na?in pomo?i stradalima u potresu.

Razgovaramo i o tome što taj kraj o?ekuje, pou?eni iskustvom potresa u Zagrebu. Kako iskoristiti društvene mreže u boljem povezivanju u svrhu pomo?i, kao što ve?eras nudimo i emisiju nastaloj u posve drugom kontekstu, kao platformu takvog povezivanja i pomo?i. Sam do?ek Nove godine u kojoj sudjeluju eminentni glazbeni izvo?a?i, prilika je da dobro pogledamo podatke gdje i kako možete pomo?i. S ovom, nazovimo je “Novoj godini – Unato?!”, zapo?injemo u 21:30 na Rplusu, ali nas možete gledati i na portalu Vecernji.hr.

“Prije svega sve što smo radili za ve?erašnju emisiju do?eka Nove godine, pada u sjenu potresa u Petrinji, Sisku, Glini, stradale Hrvatske Kostajnice, Majske Poljane? tragedije, koja je odnijela sedam života. U tom kontekstu, uop?e je teško promišljati nekakav veseli do?ek Nove godine u Hrvatskoj. Emisiju jesmo radili u kontekstu pandemije, no ovu tragediju nitko nije o?ekivao. U dogovoru s koproducentom iz BiH CINEA i Ve?ernjim listom odlu?ili smo cijelu emisiju pretvoriti u humanitarni koncert. To je najmanje što smo mogli u?initi. S nadom da ?e i naši gledatelji prepoznati i putem web stranica Zaklade Solidarna, Hrvatskog Crvenog križa, inicijative Ljudi za ljude, Caritasa, dakle udruga i inicijativa koje ovih dana neumorno i nesebi?no daju sve od sebe da osiguraju pomo? na podru?jima pogo?enima ovim strašnim potresom. Ta neka ve? pandemijskom kontekstu prilago?ena emisija glazbenog i zabavnog karaktera, dobiva novododani kontekst za koji se nadamo da ?e biti dodatna platforma daljnje širenje akcije pomo?i pogo?enim gradovima. Gra?ani to ve? rade kroz razne organizirane i individualne akcije, ovo je samo podrška svemu tome.” (?) “Ovaj projekt je jedan od najkompleksnijih koji sam osobno imao prilike raditi ? sukreireirati ovakav glazbeno-zabavni show do?eka Nove godine, kada je bilo kakav do?ek osim virtualnog pandemija posve ukinula. Ovaj tim, malen, ali vrlo uhodan, sve je odradio nose?i se sa svim što pandemija donosi. Epidemiološke mjere, rad u smjenama, stres, ali i zabavu. ?uri, Massimu, Nini, Hariju i Rambu te svim glazbenicima u emisiji mogu samo zahvaliti na tolikom povjerenju i ogromnoj želji da u ovome uspijemo. Tako?er bih zahvalio i United Group – Nova BiH i Nova S, ali i Ve?ernjem listu koji nas medijski podržava na to istom povjerenju. Za tek nedavno, u pandemiji pokrenute platforme R+ i CINEA ovo je veliki vjetar u le?a za budu?e projekte. Ekipa koja je ovo radila, od kolega Kenana Musi?a, Zorana Keki?a, redatelja Tea Bekavca, scenografkinje Silvije Jonji?, ali i Nataše Havlovi? ?olak ispred Prggin rasvjete, te Mateje Ilbaši? i Ajdina Mujezina u izvršnoj produkciji, Nikole Basleti?a i ekipe Rhino produkcije, Zvonimira Lugari?a i ekipe iz Tvornice kulture, našeg doma?ina, pokazali su da se i u teškim uvjetima koje je ovo vrijeme donijelo može ovakav za nas vrlo kompleksan projekt realizirati.” – izjavio je Robert Tomi? Zuber.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

R+ LIVE: Petrinja i Sisak nakon potresa | Alma Trauber, Ana Cvitaš i Zvonimir Martinovi?

R+ LIVE w. Alma Trauber, Ana Cvitaš i Zvonimir Martinovi? | 28.12.2020. u 20:30 sati

Gosti novog R+ LIVE izdanja su Alma Trauber, povijesni?arka umjetnosti i ravnateljica Gradske galerije Striegl u Sisku, Ana Cvitaš, producentica i scenaristica te Zvonimir Martinovi? ? Mika, bivši ravnatelj Pu?kog otvorenog u?ilišta Hrvatskog doma i nekadašnji voditelj Galerije Krsto Hegeduši?, a sada ?lan stru?nog Savjeta ovog gradskog izložbenog prostora, gra?ani Petrinje i Siska!

https://www.facebook.com/rplus.video/videos/391791435230592/

Jutros, 28. prosinca 2020. godine u 06 sati i 28 minuta seizmografi Seizmološke službe zabilježili su jak potres s epicentrom kod Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 5.0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru VII stupnja EMS ljestvice.
Uskoro su u 07 sati i 49 minuta pa u 07 sati i 51 minutu, seizmografi Seizmološke službe zabilježili su dva ja?a potresa s epicentrom 5 km jugozapadno od Petrinje. Magnitude potresa iznosile su 4.7 i 4.1 prema Richteru, a intenzitet u epicentru VII i VI stupnjeva EMS ljestvice.
O potresu ?iji je epicentar bio kod Petrinje i Siska, a osjetio se sve do Zagreba i Sarajeva, s gra?anima pogo?enih gradova razgovarat ?e Robert Tomi? Zuber.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

R+: Doru?ak na travi w. Martina Petrinjak i Jelena Skorup-Jura?i? | Zagreba?ko groblje Mirogoj, prije i poslije potresa.

Emisija o kulturi R+ kanala | Doru?ak na travi | Nedjelja, 1.11.2020., od 10 do 11 sati

Nedjeljnu emisiju, koja se emitira za blagdan Svih svetih, posve?ujemo zagreba?kom groblju Mirogoj. Godinama svjedo?imo komentarima o propadanju i zapuštanju ovog zašti?enog kulturnog dobra. Groblje koje je bilo loše održavano, nemarom nagriženo; potres je urušio. Zaprije?io pristup Arkadama, grobovima unutar ovog kompleksa, kao i Crkvi Krista Kralja. Brojna grobna mjesta stradala su, urušila se, uništila. Pitanje je, što i kako dalje.

Goš?e emisije su Martina Petrinjak, arhitektica, direktorica neovisne knjižare Bookara i Jelena Skorup Jura?i?, arhitektica. U emisiji ?emo govoriti o povijesti ovog groblja, ali i urbanisti?kim te zakonskim okvirima njegovog funkcioniranja.

Arhitektura zagreba?kog groblja Mirogoj ubraja se u najmonumentalnije primjere europskih grobljanskih kompleksa 19. stolje?a. Arkade sagra?ene uz zapadnu i dijelom sjevernu granicu groblja svojom veli?inom i arhitektonskim rješenjem jedinstvene su u tadašnjoj srednjoeuropskoj arhitekturi. U vrijeme kada se Mirogoj po?eo graditi (1879.), Zagreb je bio neusporedivo manji od Be?a, Budimpešte ili Praga, drugih metropola Austro-ugarske Monarhije. Arkade zagreba?kog Mirogoja najljepši su dio groblja, a projektirao ih je (uz druge gra?evine) arhitekt Hermann Bollé. Gradile su se punih 38 godina, a od 1917. krase zapadni dio mirogojskog groblja. Cijeli Mirogoj zašti?eno je kulturno dobro. Brojni poznati umjetnici/umjetnice autori su grobnih skulptura i reljefne plastike; mnogi od njih, uz druge osobe važne za našu povijest, pokopane su upravo na ovom groblju.

Martina Petrinjak se, pored arhitekture i vo?enja Bookare, bavi sistemskom znanoš?u, legislativom i regulativom, programiranjem sadržaja i strateškim upravljanjem; pokušava pomo?i gra?anima Zagreba da organiziraju sanaciju grada usprkos disfunkciji Vlade, sveu?ilišta i gradske uprave. A tu se uklapa i pri?a o Mirogoju. Ljepotu ovog zagreba?kog groblja godinama nagrizaju mnogi konkretni zakonski problemi (regulative) o kojima Martina ima što za re?i: kako je grad davne 1876. osmislio koncept grobnog vlasništva u odnosu na druge zemlje Europe, kako su protokoli ukopa funkcionirali prije te, 1876. te kako funkcioniraju danas u ve?ini zemalja; kako sadašnji zakon o grobljima derogira na?elo vlasništva, otvaraju?i prostor crnom tržištu i protuzakonitim radnjama o kojima smo imali prilike ?esto ?itati u medijima.

Jelena Skorup Jura?i? govorit ?e o zna?enju Mirogoja u široj slici grada; urbanisti?ko-arhitektonsko-parkovnoj cjelini. Vizuri Mirogoja, prisutnoj iz brojnih gradskih pozicija, kao zelene parkovne cjeline ovjen?ane Arkadama na tom gradskom brežuljku. O?uvanje ove slike, važna je to?ka gradske prepoznatljivosti. Arkade kao granica izme?u svijeta mrtvih i svijeta živih (orijentiranost arkada zidom prema živima). One formiraju prostor refleksije i mira, ali i skrivaju sliku ili svijet kojem ne želimo uvijek biti izloženi.

Vaši komentari i pitanja tijekom live streama više su nego dobrodošli, potrudit ?emo se što više ih prenijeti u razgovoru goš?ama! Link za live stream dolazi uskoro ovdje!

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom