Pretpremijera odlične predstave u Uraniji | “PLAY HARMS ili sasvim obične besmislice”

Daniil Harms živio je u prvoj polovini dvadesetog stoljeća i tragično je završio svoj život 1942. godine. Bio je satiričar rane sovjetske ere, koristio je nadrealistički i apsurdni stil. Rođen je kao Danil Ivanovič Juvačov, a pseudonim Harms si je sam dao u srednjoj školi. Tijekom života nije stekao slavu i većina njegovih djela je izdana u tajnosti kao samizdat. Osuđen je zbog antisovjetskog djelovanja i proveo je godinu dana u zatvoru u Kursku. Tijekom okupacije Lenjingrada 1941. godine uhapšen je po drugi put zbog iskazivanja defetizma. Umro je od gladi u zatvoru 2. veljače 1942. godine.

Iako mu život nije bio lak, zapravo prije bismo rekli težak i tragičan, Harms je stvarao djela koja su zauvijek obilježila književnost tog doba! Harmsova kratka proza, nastala uglavnom tijekom 30-ih godina dvadesetog stoljeća predstavlja vrhunac svjetske avangardne književnosti.

‘Mene zanima samo besmislica, jedino to nema nikakvog praktičnog značenja.’ – uzvikivao je Harms! Njegova djela, opažanja izrazito su subjektivna, karikirana, upotpunjena fantazijom s posebnim naglaskom na apsurd i besmislicu. Njegovo pismo plijeni britkim crnim humorom kao i vječno svježim, dječje začuđenim pogledom na svijet. Na svijet, koji se uporno opire zdravom razumu.

Kazalište Knap u Zagrebu je u godini apsurda, besmislica i bizarnosti odlučilo na daske postaviti komad nastao po tekstovima Daniila Harmsa, o baš tim besmislicama, apsurdu i bizarnostima. Pandemija, potresi, poplava i sve sulude okolnosti koje su nam okrenule život naglavačke ogolile su sav apsurd sustava i pred obične ljude postavile brojne upitnike.

Pretpremijera predstave je zakazana za 30. lipnja u 20 sati u Uraniji – prostoru kreacije, Kvatrenikov trg 3/3.

Ulaznice su dostupne ovdje.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: KNAP

Otvoren natječaj za 19. Festival prvih | “Usamljenost i socijalna izolacija”

Umjetnička organizacija Studio Artless raspisuje pozivni natječaj za inovativne, kritičke i participativne umjetničke radove i projekte povezane s temom usamljenosti i socijalne izolacije za 19. Festival prvih. Radovi na zadanu temu mogu biti izvedeni u bilo kojem mediju, pod uvjetom da autor u tome mediju radi po prvi put. Izvan konkurencije razmatrat će se i radove povezane s temom u mediju u kojem je autorica/or već radila. Natječaj je otvoren do 15. srpnja 2021. Prijave s opisom rada, kratkom biografijom autora/ice i kontaktom šalju se na email: festivalprvih@gmail.com. 

Festival prvih održat će se u KNAPu – Centru kulture na Peščenici, u Zagrebu, od 4. do 9. listopada. 2021.

Središnja tema 19. Festivala prvih «Usamljenost i socijalna izloacija» oslanja se na razdoblje krize u kojoj trenutačno živimo, bez točnih saznanja o njezinom trajanju i krajnjim posljedicama, te na epidemiološke mjere koje smo dužni poštovati, a koje izazivaju različite kolektivne i individualne reakcije stresa. Jedna od njih – usamljenost – može se definirati kao neugodan osjećaj odvojenosti od drugih.

Osjećaj usamljenosti psiholozi objašnjavaju i kao stanje koje pojedinac može doživljavati neovisno od stvarne izdvojenosti, najčešće zbog nerazmjera između želje za komunikacijom i interakcijom i stvarnog iskustva.

Sve veći broj samačkih domaćinstava (oko 23% u RH), smanjivanje obitelji  i slabljenje obiteljskih povezanosti, jačanje narcizma pod utjecajima suvremenih «društvenih mreža» i selfi kulture, doprinose takvom stanju. No, usamljenost može biti povezana sa stvarnim manjkom socijalnih kontakata – socijalnom izolacijom – povezanom s bolešću, nezaposlenošću, siromaštvom, odvojenošću od prijatelja, obitelji i rodbine.

S druge strane, za neke su pojedince, prema katalonskom sociologu Manuelu Castellsu, moguća i isključenja iz mreža iz različitih razloga: nedostatka tehnološke infrastrukture, ekonomskih ili institucionalnih prepreka pristupu mreži, manjka edukacije ili kulturnog kapaciteta za korištenje Interneta i slično koja također potiču osjećaj izolacije i nepripadanja zajednici. Udruženi s pandemijom i strahom od mogućeg nedovoljno poznatog oboljenja te svakodnevnom nesigurnošću, uz preporuke o fizičkom distanciranju i izbjegavanju izlazaka u prostore s većim brojem ljudi, mentalno stanje cijele populacije, mladih, djece i marginaliziranih društvenih grupa (stariji, osobe s invaliditetom i/ili slabijim imunitetom) ozbiljno je dovedeno u pitanje. Ovi fenomeni polazne su točke kulturnog i umjetničkog istraživanja kroz 19. Festival prvih.

Web stranica festivala: http://www.studio-artless.hr.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: 19. Festival prvih, promo

Pop Up predstava Kazališta KNAP | “Play Harms”

Kazalište Knap je u godini apsurda, besmislica i bizarnosti odlučilo na daske postaviti komad nastao po tekstovima Danila Harmsa, o navedenim besmislicama, apsurdu i bizarnostima. Pandemija, potresi, poplava i sve sulude okolnosti koje su nam okrenule život naglavačke ogolile su sav apsurd sustava i pred obične ljude postavile brojne upitnike.

Uoči jesenske premijere nove Knapove predstave Play Harms publika će moći uživati u POP UP izvedbama koje će se održati na sljedećim neočekivanim lokacijama:

10. lipnja u 12:00 sati, Bolničko groblje Vrapču

16. lipnja u 20:00 sati, Bad Blue Boys, stara Zagrepčanka

17. lipnja u 12:00 sati, Booksa (Martićeva 14d)

29. lipnja u 20:30 sati, Melin (Kožarska ulica 19)

PRETPREMIJERA: 30. lipnja u 20:00 sati, Urania (Trg E. Kvaternika 3/3)

Sve izvedbe su besplatne za posjetitlje, osim za izvedbe 29. i 30. lipnja (ulaznice na Kazalište Knap ).

Ima li smisla, uopće naprezati moždane vijuge kako bi našli izlaz, ili je bolje prepustiti se besmislici da nas nosi?

Knap je odlučio. Čemu propitivanja, mudre misli i pouke? Vrijeme je apsurda, te ga prikažimo u svoj njegovoj punini. Onako kako ga je i Harms prikazivao  prije gotovo stotinu godina, jer to je ogledalo današnjice.

Redatelj predstave Play Harms je Boris Kovačević, a u u predstavu glume Marko Hergešić i Filip Detelić.

Daniil Harms (1905. – 1942.) ruski pjesnik, prozaik i dramatičar.

Harmsova kratka proza, nastala uglavnom između 1930. – 1940. g. predstavlja vrhunac svjetske avangardne književnosti. “Mene zanima samo besmislica, jedino to nema nikakvog praktičnog značenja” uzvikuje Harms u jeku stvaranja kulta novog sovjetskog utilitarnog čovjeka. Harmsovi zapisi djeluju kao kratki nepovezani opažaji svijeta koji ga okružuje. Ti opažaji su izrazito subjektivni, karikirani, upotpunjeni fantazijom, s posebnim naglaskom na apsurd i besmislicu. Njegovo pismo plijeni britkim crnim humorom kao i vječno svježim, dječje začuđenim pogledom na svijet. Na svijet, koji se uporno opire zdravom razumu, u kojem je Aristotelova logika tek bajka za naivne.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: Samir Cerić Kovačević