Intervju s autoricama filma “Kelti” koji ćete večeras htjeti gledati u kinu! | Human Rights Film Festival

Večeras, 11.12. u 21 sat u kinu Tuškanac će se na Human Rights Film Festivalu održati projekcija filma “Kelti” a koji donosi priču iz zime 1993. godine. Clinton je izabran za predsjednika SAD-a. Audrey Hepburn je umrla. Ratovi koji okončavaju život Jugoslavije nastavljaju se u Bosni i Hrvatskoj. Beograd je pod sankcijama i inflacija prerasta u hiperinflaciju. Minja slavi osmi rođendan. U dnevnoj sobi, ona i njeni školski drugovi se zabavljaju obučeni u Ninja kornjače, dok se za to vrijeme odrasli okupljaju u kuhinji. Pijana večer u magli duhanskog dima, koketiranja i alkohola uzima svoj danak. Film “Kelti” nudi intiman i iskren uvid u život jedne obitelji u kojoj se sudaraju politički identiteti i zapleteni odnosi koji uzrokuju sukobe. O njemu smo razgovarali s režiserkom Milicom Tomović te scenaristicom Tanjom Šljivar, koja uz Milicu potpisuje scenarij filma.

Besplatne karte za film možete preuzeti na blagajni kina najranije sat vremena prije projekcije, a zbog ograničenog broja sjedala, možete preuzeti maksimalno 2 ulaznice. A prije toga pročitajte što su nam o filmu otkrile autorice!

Film “Kelti” kod gledatelja na površinu dojmova prvo izvlači nostalgiju. Radnja filma odvija se u devedesetim godinama dvadesetog stoljeća, periodu koji je cijelu regiju zavio u jedno mračno, depresivno, turobno, ludilom i crnilom obilježeno razdoblje. No, Vi se prema tom periodu odnosite s toplinom. Je li to odstupanje od sada već stereotipnog prikazivanja perioda 90ih bio i (jedan od) cilj(eva) ili se do dogodilo bez namjere?

Milica: Mislim da je sve to prouzrokovano pogledom kroz koji je ispričana priča, a to je iz perspektive Minje – najmlađe ćerke disfunkcionalnog para. I tako sam celi vremenski kontekst naša najmračnije istorije smestila da kažem u okvirima scenografije, radija, slika sa televizije – kao nešto kroz šta ti likovi prolaze, podnose i neminovno utiče na njih. Tako da nije bilo izbegavanje stereotipa, samo je možda bila potreba da prikažem neke stvari koje su nam bile bitne tokom odrastanja i da je u tom teškom periodu bilo moguće i odrastati i spoznavati i prikupljati prazne paklice cigareta i bežati u Žan Klod Van Dam filmove.

Iako se radi o obiteljskoj drami s povremenim elementima komedije, čini mi se da je namjera bila prikazivanje nestanak jedne zemlje i gubitak identiteta… Tri generacije u filmu to i pokazuju. Koliko je bilo izazovno predočiti tu veliku i tešku temu kroz nešto “manje” i svakom čovjeku blisko kao što je obitelj?

Milica: Pa nije bilo teško jer sam u period maštanja o ovom filmu samo se time bavila na neki nesvestan način i onda se desilo. Prepustiću da na ovo pitanje odgovori Tanja Šljivar koscenaristkinja ovog filma.

Tanja: Upravo tako – za svaku od tri generacije je Jugoslavija značila nešto drugo – i svi su se sa disolucijom i ratovima nosili na različite načine. Postoji i velika razlika između situacija u različitim bivšim republikama, a onda postoji i klasno pitanje ratovi u kojima je restauriran kapitalizam i u kojima je sistemski uništena radnička i osiromašena srednja klasa – mi i možemo da pratimo tri generacije u jednoj kući u jednom danu baš zato što su oni iz ekonomskih razloga prinuđeni da žive zajedno. Naša generacija je razvila humor kao oružje za nošenje s traumom, i naravno da traumatične istorijske okolnosti sada trideset godina posle moramo da propustimo kroz prizmu dečije romantizacije da bismo uopšte bilo šta započeli u suočavanju s intimnim, porodičnim i kolektivnim prošlostima.

Perspektiva filma iz očiju djevojčice je svakako zanimljiv potez. Radi li se o ovdje o točno određenoj djevojčici, Vama kao djevojčici, ili svim djevojčicama toga doba i – zašto?

Milica: Pa delimično je bazirana na meni, ali Minja čini mi se da ima mnogo više samopouzdanja od mene.

Tanja: Ipak, naravno, kao i svi fikcionalni ili fikcionalizovani likovi ona je u izvjesnom smislu pogodna za identifikaciju bilo koga iz publike ko u njenom načinu gledanja na stvari prepozna deo svog detinjstva ili uspomena. Svi smo mi Minja!:)

Koliko Vas ima u tom filmu, jer… mislim da će svaki gledatelj rođen početkom/sredine osamdesetih vidjeti i dio sebe u filmu?

Pa mislim da je ta emotivna ucena u smislu količine referenci i akcenata iz tog perioda, užasno direktna i namerna – da niko ko je živeo u tom periodu ne ostane ravnodušan.

Film živi prilično uzbudljiv festivalski život, od premijere u ožujku do sada; osvaja nagrade i pobire odlične kritike. Što još od njega možemo očekivati? Hoće li nakon tzv. festivalskog života doći i u Hrvatska kina?

Pa film svakako živi bolji život nego nas dve :). Mi gde možemo ga pratimo, a šta ga u budućnosti čeka..čekaju ga još neki fini festivali, mislim da je sledeći u Trstu, pa posle Hag i dalje ne znam, baš sad :). Što se tiče hrvatskih kina, pa to bi bilo ludilo kad bi se desilo, to bih jako volela :).

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: Irena Canić (Milica Tomović, portret), promo

Premijerom filma Muzej revolucije otvoren 19. Human Rights Film Festival | Bogat filmski i govorni program traje do nedjelje 12. prosinca

Premijernom projekcijom dokumentarnog filma Muzej revolucije redatelja Srđana Keče sinoć je u Kinu Tuškanac otvoren 19. Human Rights Film Festival koji će trajati do nedjelje 12. prosinca. Festival u organizaciji Multimedijalnog instituta/MaMa Zagreb i URK/Močvare prigodnim riječima otvorili su direktor Petar Milat, zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet, te producentica i montažerka filma Muzej revolucije Vanja Jambrović i Hrvoslava Brkušić. Osim u Kinu Tuškanac, filmski, govorni i glazbeni program festivala održat će se u Kinu Kinoteka, Dokukinu KIC, klubu MaMa i Močvari. Ulaz na sve projekcije i programe festivala je slobodan, a broj gledatelja u kinima je limitiran te je za filmske projekcije potrebno preuzeti ulaznice na kino blagajnama.

Repriza poetskog dokumentarnog filma Muzej revolucije Srđana Keče o izopćenicima modernog društva koji stanuju u nikad dovršenom objektu arhitekta Vjenceslava Richtera pored Beograda, jest u ponedjeljak u 17 sati u Kino Tuškanac, nakon čega će u 19 sati hrvatsku premijeru imati obiteljska drama s fantastičnim elementima Mala mama višestruko nagrađivane redateljice Céline Sciamme, a u 21 sati promatrački dokumentarni film Prozori Damira Radića. Usporedno s filmskim, odvijat će se i govorni dio programa HRFF-a, a ponedjeljak će obilježiti panel Moć porođajnog iskustva na kojem će se prikazati film Nevidljiva i raspravljati o porođajnim iskustvima žena u Hrvatskoj za vrijeme pandemije koronavirusa. Cjelokupni raspored filmskog i popratnog programa dostupan je na službenim stranicama festivala na adresi http://humanrightsfestival.org.

U utorak se u Kinu Tuškanac prikazuje dokumentarni film Igra sjenki autorica Eefje Blankevoort i Els van Driel o iskustvima mladih izbjeglica na cesti, a u srijedu će se u Kinu Kinoteka održati tribina na temu Djeca bez pratnje na migracijskim rutama u kojoj će sudjelovati autorice filma i Mohammed, jedan od protagonista. U Tuškancu se u utorak premijerno prikazuju filmovi Kolo sreće i fantazije Ryusuke Hamaguchia o tri zaljubljene žene na putu samootkrivenja i Socijalna higijena Denisa Côtéa koji se nakon filma Vilcox vraća na HRFF s još jednom posvetom društvenim osobenjacima. Istoga dana u Kinoteci se prikazuje jedan od najzapaženijih filmova 2020. godine nagrađen, među ostalim, Srebrnim medvjedom na Berlinaleu– Nikad, rijetko, ponekad, uvijek Elize Hittman o trudnoj sedamnaestogodišnjakinji koja bez dopuštenja roditelja ne može pobaciti u ruralnoj Pennsylvaniji pa se otisne na putovanje ka New Yorku gdje je pobačaj moguć.

Srijedu u Kinu Tuškanac obilježit će premijere višestruko nagrađivanih dokumentarnih filmova Pejzaži otpora Marte Popivode o gotovo stogodišnjoj antifašistkinji Sonji, jednoj odvođa pokreta otpora u Aushwitzu tefilma Gospodin Bachmann i njegov razred redateljice Marie Speth u kojem prati učitelja na pragu mirovine i njegove učenike šestog razreda dvanaest različitih nacija. Speth će istog dana održati online masterclass na temu Mladi na filmu: između stvarnosti i fikcije.

Filmski četvrtak u Kinu Tuškanac donosi premijere dokumentarnih filmovaPrava cijena online poslova Shannon Walsh i Duga resa Grupe Škart, dobitnika nagrade publike na upravo završenom beogradskom festivalu Slobodna zona, te premijeru Elegije lovora, igranog filmaDušana Kasalice o osobnoj krizi ljudi u srednjim godinama i problematičnom društvenom kontekstu u kojemu nestaje cijeli jedan svijet kojega su stvarali. Glavnu ulogu u filmu tumači Frano Lasić. Popratni, govorni program u četvrtak će obilježiti tribina Štite li institucije djecu od seksualnog nasilja? u Kinu Kinoteka. Prikazat će se autobiografski dokumentarac i dobitnik Zlatnog medvjeda za najbolji kratki film na Berlinaleu Moj ujak Tudor redateljiceOlge Lucovnicove i hrvatski animirani film Među nama redateljice Petre Balekić.

 Filmski program posljednjeg vikenda 19. HRFF-a donosi hrvatske premijere čak 2 dokumentarna filma kroničara povijesti istočne Europe Sergeja Loznice: pobjednika netom završenog festivala dokumentarnog filma u Amsterdamu Gospodina Landsbergisa o povijesti raspada Sovjetskog Saveza koja se bavi događanjima u Litvi od 1989. do 1991.; i film Babin Jar. Kontekst koji rasvjetljava pozadinu tragičnih događaja u okolici Kijeva u rujnu 1941. – masakra više od 33.000 Židova. Premijerno će se prikazati i dobitnik Srca Sarajeva za najbolju režiju, Kelti Milice Tomović smješteni na rođendansku zabavu u Beogradu 1993. godine, te pobjednici festivala u Cannesu: dobitnik nagrade žirija Memorija Apichatponga Weerasethakula s Tildom Swinton u glavnoj ulozi i višestruko nagrađivan i hvaljen Drive My Car japanskog redatelja Ryusukija Hamaguchija, rađen po kratkoj priči Harukija Murakamija. Govorni program 19. HRFF-a završit će se razgovorima na teme Pobačaj – medicinski zahvat, a ne bauk, Strani utjecaji na energetski sektor u Hrvatskoj i Srbiji te još jednim izdanjem Akademije Saharov. Ovogodišnji dobitnik Nagrade Saharov ruski je oporbeni političar i antikorupcijski aktivist Aleksej Navaljni pa će program obuhvaćati teme vezane za međunarodni utjecaj Rusije.Glazbeni program 19. Human Rights Film Festivala odvija se u klubu Močvara i donosi koncerte Canzoniere Grecanico Salentino, jedne od najpoznatijih europskih world music grupa koja po prvi put gostuje u Zagrebu i donosi dah rasplesanog talijanskog juga (srijeda 8/12, 20H) te koncert Boris Kovač New Ritual Quarteta, jednog od najvažnijih balkanskih world music glazbenika koji se nakon niza godina vraća u Zagreb donijeti dašak “balkanskog tanga” (nedjelja, 12/12 u 20H). Ulaz na oba koncerta je slobodan.

Ulaz na sve programe festivala je slobodan, a sukladno Odluci Stožera civilne zaštite RH od 12. studenog 2021. godine, od 16. studenog za posjet kinima Tuškanac i Kinoteka potrebno je predočenje važeće EU digitalne Covid potvrde ili drugi odgovarajući dokaz ili negativan test ovlaštene ustanove i laboratorija.

POPIS FILMOVA 19. HUMAN RIGHTS FILM FESTIVALA:

★ Muzej revolucije / Museum of the Revolution, r. Srđan Keča
★ Pejsaži otpora / Landscapes of Resistance, r. Marta Popivoda
★ Rampart, r. Marko Grba Singh
★ U potrazi za konjima / Looking for Horses, r. Stefan Pavlović
★ Gospodin Bachmann i njegov razred / Mr. Bachmann and His Class, r. Maria Speth
★Rijeka teče, vijuga, briše, nadomješta / A River Runs, Turns, Erases, Replaces, r. Shengze Zhu
★ Babin Jar. Kontekst / Babi Yar. Context, r. Sergei Loznica
★ Prozori, r. Damir Radić
★ Prava cijena online poslova / The Gig is Up, r. Shannon Walsh
★ Igra sjenki / Shadow Game, r. Eefje Blankevoort & Els van Driel
★ Memorija / Memoria, r. Apichatpong Weerasethakul
★ Drive My Car, r. Ryusuke Hamaguchi
★ Kolo sreće i fantazije / Wheel of Fortune and Fantasy, r. Ryusuke Hamaguchi
★ Mala mama / Petite Maman, r. Celine Sciamma
★ Nikad rijetko ponekad uvijek / Never Rarely Sometimes Always, r. Eliza Hittman
★ Elegija lovora / The Elegy of Laurel, r. Dušan Kasalica
★ Socijalna higijena / Social Hygiene, r. Denis Cote
★ Povratak u Reims / Returning to Reims (Fragments), r. Jean Gabriel Periot
★ Kelti / Celts, r. Milica Tomović
★ Duga resa, r. Škart
★ Gospodin Landsbergis, / Mr. Landsbergis, r. Sergej Loznica

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

Seminar za kraj svijeta | Kulturpunkt.hr & SCCA-Ljubljana & Human Rights Film Festival

Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva i Centar za suvremenu umjetnost SCCA-Ljubljana u suradnji s Human Rights Film Festivalom organiziraju Seminar za kraj svijeta, program koji će 6. i 7. prosinca između 19 i 21h na Zoomu predstaviti predavanja mlađe generacije istraživača_ica i aktivista_kinja koji se na različite načine bave sablasnim aspektima današnjice.

Pojam sablastologija (hauntology), koji se koristi za opis iščašenosti vremena i prostora, odnosno trenutaka u kojima se čini da je vrijeme iskočilo iz toka, poslužio nam je kao ishodišna točka programa. Predavanja u sklopu Seminara obuhvaćaju širok raspon fenomena koji “progone” naše ovdje-i-sada – od zazornih sjecišta prošlosti i sadašnjosti u kulturnim praksama mračnog turizma i jugoslavenskog Dark Wavea, do jezovitih načina na koje digitalne tehnologije prošlosti oblikuju našu sadašnjost i izazova koje trenutno sveprisutni tehnološki solucionizam postavlja medijskoj sferi.

Program je podijeljen u dva tematska bloka usmjerena na prodore prošlosti i probleme koji proizlaze iz tehnologija nadzora. Prvi blok posvećen je politici reprezentacije socijalističkih prošlosti i njihovoj složenoj prisutnosti u sadašnjem trenutku, a ugostit će Petra Odaka, doktoranda Srednjoeuropskog sveučilišta i Sveučilišta Utrecht te Vladislava Beronju, profesora sa teksaškog Sveučilišta u Austinu. U drugom bloku fokus biti na upotrebama tehnologije u društvu nadzora, a u njemu će se predstaviti dvoje slovenskih istraživača_ica: Nika Mahnič, doktorandica na londonskom sveučilištu Queen Mary te Domen Savič, voditelj organizacije Državljan D aktivne u području digitalnih prava i medijske regulacije.
Program će se održati na engleskom jeziku.

Seminar za kraj svijeta

online predavanja

Ponedjeljak, 6. prosinca 2021.

19.00 – 20.00: Petar Odak: Ukleti/Proganjajući objekti nade i strepnje

20.00 – 21.00: Vladislav Beronja: Ljubav je hladnija od smrti: Antiutopije jugoslavenskog Dark Wavea

Utorak, 7. prosinca 2021. 

19.00 – 20.00: Nika Mahnič: Sedimenti u mašineriji za budućnost

20.00 – 21.00: Domen Savič: Oko promatrača – medijski diskurs društva nadzora

Seminar će se održati na engleskom jeziku na platformi Zoom. Zoom ID i lozinku potrebno je zatražiti putem maila, upitom na hana@kulturpunkt.hr.

O programu:

Tvrdnje o “kraju povijesti”, koje kruže već neko vrijeme, u trenutnoj su se krizi ponovno aktualizirale, ovaj put na drugačiji, pomalo gorak način. Nemir i kaos koji su ušli u naše živote prije gotovo dvije godine unijeli su nered i dezorijentaciju u naš doživljaj prostora i vremena. Međutim, rascijepi uzrokovani nedavnim zbivanjima nastali su iz pukotina koje su već dugo prisutne, a koje na specifičan način odjekuju u našem post-jugoslavenskom kulturnom prostoru. S jedne strane, stalno smo okruženi refleksijama prošlih fantazija koje nastavljaju “proganjati” post-jugoslavenski kontekst, dok, s druge strane, našu svakodnevicu oblikuju global(izira)ni učinci digitalnih tehnologija koje vlastitim sredstvima dislociraju vrijeme i prostor.

Načini na koji se “duhovi prošlosti” isprepliću sa sadašnjošću, kao i zastrašujuća dinamika tehnologije koja se upotrebljava kao sredstvo praćenja i kontrole, dva su tematska fokusa Seminara za kraj svijeta koji organiziraju Kurziv – Platforma za pitanja medija, kulture i društva i Centar za suvremenu umjetnost SCCA-Ljubljana u suradnji s Human Rights Film Festivalom. Pojam sablastologija (hauntology), koji se koristi za opis iščašenosti vremena i prostora, odnosno trenutaka u kojima se čini da je vrijeme iskočilo iz toka, poslužio nam je kao ishodišna točka programa.  

Seminar objedinjuje perspektive mlađe generacije istraživača_ica i aktivista_ica koji su se uhvatili u koštac s raznim paradoksima koje su na površinu iznijeli spomenuti rascijepi u prostoru-vremenu. Njihova istraživanja obuhvaćaju širok raspon fenomena koji “progone” naše ovdje-i-sada – od zazornih sjecišta prošlosti i sadašnjosti u kulturnim praksama mračnog turizma i jugoslavenskog Dark Wavea, do jezovitih načina na koje digitalne tehnologije prošlosti oblikuju našu sadašnjost i izazova koje trenutno sveprisutni tehnološki solucionizam postavlja medijskoj sferi.

Program je podijeljen u dva tematska bloka usmjerena na prodore prošlosti i probleme koji proizlaze iz tehnologija nadzora. Prvi blok posvećen je politici reprezentacije socijalističkih prošlosti i njihovoj složenoj prisutnosti u našem sada-i-ovdje, dok će u drugom bloku fokus biti na upotrebama tehnologije u društvu nadzora, pri čemu će se također istražiti njihova prošlost i sadašnjost.

O izlagačima_cama i predavanjima:

Petar Odak: Ukleti/Proganjajući objekti nade i strepnje

U predavanju ću se baviti svakodnevnim objektima koji nam se nude kao trenutak susreta sa socijalističkom prošlosti u imerzivnim muzejima: susreti s poviješću u kojima naša tijela sudjeluju kao više-osjetilni kompleksi, ali bez historijske kontekstualizacije svojstvene tradicionalnijim muzejima. Smjestit ću ove kustoske prakse u kontekst takozvane nove muzeologije (koja je i sama dio afektivnog kapitalizma), kao i u kontekst relativno nedavnog materijalnog zaokreta u humanističkim znanostima. Cilj je razumjeti afektivnu moć koju ovi objekti imaju nad nama. U drugom dijelu izlaganja pokušat ću skicirati postsocijalistički afektivni kompleks te pokazati da su povijesno dekontekstualizirani objekti dio svojevrsne afektivne sablasti socijalizma koja proganja postsocijalističku sferu, te koja artikulira ambivalenciju nostalgije (kao točke susreta nade i strepnje), možda i jedinog afektivnog modela u kojem je moguće zadržati suprotstavljene osjećaje prema nedavnoj prošlosti pa i, posljedično, prema socijalizmu kao ideji.

Petar Odak doktorand je rodnih studija na Srednjoeuropskom sveučilištu i Sveučilištu Utrecht, a radi na projektu kojim istražuje Afektivne ambivalencije socijalističkog naslijeđa u kontekstu iskustvene ekonomije, s fokusom na prakse povijesnih rekonstrukcija uživo, iskustva virtualne stvarnosti i imerzivne muzeje. U svojem se radu koristi teorijama i konceptima razvijenima u okviru rodnih studija (teorija afekta i queer temporalnost, somatski i izvedbeni studiji, feministička psihoanaliza) kako bi pristupio širim društvenim fenomenima. Trenutno je gostujući istraživač na Institutu za kazališne studije sveučilišta Freie Universität Berlin.

Vladislav Beronja: Ljubav je hladnija od smrti: Antiutopije jugoslavenskog Dark Wavea

Kasni socijalizam u Jugoslaviji razdoblje je duboke političke, ideološke i ekonomske krize koja je započela smrću Josipa Broza Tita 1980. i kulminirala nasilnim slomom komunističke federacije 1991. Istodobno su 1980-e definirane usponom jugoslavenskih mladenačkih supkultura usmjerenih na punk i post-punk, s fokusom na otuđenje od kasnog industrijskog društva i s tendencijom kombiniranja rock and roll glazbe s estetikama negacije i šoka vezanim za povijesne i neoavangardne pokrete. Fokusirajući se prvenstveno na jugoslavenski Dark i Cold Wave sredine i kraja 1980-ih, u ovom radu istražujem kako je unutar post-punk pokreta iznesena radikalna kritika reproduktivnog futuriteta (Edelman, Filipović) ugrađenog u utopijske temelje jugoslavenskog socijalističkog projekta. Konkretno, tvrdim da bismo na određene sojeve jugoslavenskog post-punka trebali gledati kao na primjer paradigme “queer before gay“, unutar koje se propitivala heteronormativna matrica jugoslavenske države inzistiranjem na antisocijalnosti i antiutopizmu te se kanalizirao nagon smrti u službi queer principa užitka. U radu se postavlja pitanje mogu li takva antirelacijska estetika i etika budućnosti ponuditi išta osim njezine apsolutne negacije. Nakon izlaganja će uslijediti kratka vježba u kojoj će sudionici_ce, koristeći se arhivom post-punka, pokušati zamisliti alternativne moduse socijalnosti i futuriteta u “praznini” koju je prigrlio jugoslavenski Dark Wave.

Vladislav Beronja docent je slavenskih i eurazijskih studija na Sveučilištu Texas u Austinu. Doktorirao je slavenske jezike i književnost na Sveučilištu Michigan u Ann Arboru. Njegovi akademski interesi uključuju jugoslavensku i postjugoslavensku popularnu i književnu kulturu, studije pamćenja i traume, kao i teoriju afekta i queer teoriju. Suurednik je izdanja Post-Yugoslav Constellations: Archive, Memory, and Trauma in Bosnian, Croatian, and Serbian Literature and Culture (2016) i autor raznih članaka, recenzija i prijevoda. 

Nika Mahnič: Sedimenti u mašineriji za budućnost

Izlaganje će se usredotočiti na više ili manje digitalne tehnologije iz prošlosti te načine na koje njihovi sedimenti nastavljaju živjeti u tehnologijama sadašnjosti i uređajima za budućnost. Primjeri, poput automatizacije popisa stanovništva u SAD-u, pokazat će ustrajnost starih tehnologija te njihove (ne)demokratične karakteristike. Tablice mortaliteta nastale tijekom sedamnaestostoljetne epidemije promijenile su poredak političkih subjekata; što možemo naučiti o sadašnjosti iz povijesti i kako nam razdoblje ne-tako-novog koronavirusa omogućuje da nagađamo o zastrašujućim završecima prošlih budućnosti? Kako bilježenje briše i kakvo nasilje proizvodi? Nika će govoriti o načinima na koje su tehnološke odluke ograničavala i ograničavaju političke zahtjeve, prava i pravdu za budućnost.

Nika Mahnič studira na doktorskom studiju politike na londonskom Sveučilištu Queen Mary, uz potporu tijela Arts and Humanities Research Council (LAHP). U svojem radu najviše se bavi vlasničkim analitičkim alatima u javnoj administraciji Ujedinjene Kraljevine te njihovim utjecajem na javne politike. Također surađuje u izvođenju modula Civil and Political Rights te Social Justice and Policy Analysis na londonskom sveučilištu King’s College. Nika je dio uredništva časopisa Journal of Future Robot Life i znanstvenog odbora instituta Danes je nov dan. Piše i neznanstvene tekstove te pleše flamenko.

Domen Savič: Oko promatrača – medijski diskurs društva nadzora 

Kada se žele pozabaviti pitanjem društva nadzora, novinari_ke često moraju odlučiti kojeg će se aspekta toga pitanja dotaknuti. Brine li ih industrija tehnološkog solucionizma, žele li se usredotočiti na ulogu krajnjeg korisnika_ce ili pak političku problematiku regulaticije?

Zviždački skandali čine se kao vrh sante leda u kojoj se kriju brojna neriješena pitanja, od neučinkovitosti regulacije, preko političke korumpiranosti do nadmoći tehnoloških rješenja i proizvoda. Novinari/ke se često muče s pitanjem kako uopće postaviti okvire za raspravu, što doprinosi činjenici da je javna rasprava i dalje lišena spomenutih specifičnih pitanja vezanih za društvo nadzora.

Sveprisutna industrija tehnološkog solucionizma predstavlja svojevrsni izazov javnom diskursu, što je prepreka na koju mediji nailaze kada pokušavaju pristupiti pitanjima vezanim za društvo nadzora koja nadilaze potrošačku perspektivu digitalne ekonomije. Kako usmjeriti raspravu, koje probleme naglasiti a koje zanemariti te kako pri izvještavanju o skandalima napustiti medijsku ekonomiju šoka?

Domen Savič voditelj je organizacije civilnog društva Državljan D. Kao voditelj organizacije fokusira se na razvoj dugoročnih projekata vezanih uz digitalna prava, komunikacijsku privatnost i digitalnu sigurnost, regulaciju medija i aktivno sudjelovanje građana u političkoj sferi.

Seminar je dio kurikuluma Kulturpunktove novinarske školice i Škole za suvremene kustoske i kritičko pisanje SCCA Ljubljana, ali otvoren je i široj javnosti. 

Program nastaje uz financijsku podršku Zaklade Kultura nova u sklopu projekta Svijet oko nas – Očuvanje prostora kritike.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

19. Human Rights Film Festival održat će se od 5. do 12. prosinca | Zagrebačka kina Tuškanac i Kinoteka

Devetnaesti Human Rights Film Festival održat će se od 5. do 12. prosinca u zagrebačkim kinima Tuškanac i Kinoteka, a dio popratnog programa će se odvijati u mama-i i KIC-u. Festival programski fokusiran na ljudskopravaške teme, ali i autorski film općenito, ponovno će na kraju godine domaćoj publici predstaviti nove naslove nekih od najvažnijih svjetskih redatelja i redateljica među kojima se ističu Apichatpong Weerasethakul, Céline Sciamma i Sergej Loznica. Ovogodišnji program u velikom su broju obogatili naslovi novog srpskog filma autora i autorica koji se bave temama i poetikama koje promovira HRFF: Muzej revolucije Srđana Keče, ujedno i film kojim se otvara festival u nedjelju 5. prosinca u Kinu Tuškanac,Pejsaži otpora Marte Popivode, Kelti Milice Tomović i mnogi drugi. „Zanimljivost ovogodišnjeg HRFF-a jest poveznica koju dijeli nekolicina filmova, a to je element fantastike. Od Elegije lovora Dušana Kasalice, preko Male mame Céline Sciamma i Memorije Apichatponga Weerasethakula do filmova japanskog redatelja Ryusukea Hamaguchija provlače se bajkolika događanja koja u srazu s tzv. realnim svijetom kao da stoje za svu neobičnost naše trenutne globalne životne situacije,“ istaknuo je Petar Milat, programski selektor filmova 19. HRFF-a.

Ulaz na sve projekcije festivala je slobodan, a sukladno Odluci Stožera civilne zaštite RH od 12. studenog 2021. godine, od 16. studenog za posjet kinima Tuškanac i Kinoteka potrebno je predočenje važeće EU digitalne Covid potvrde ili drugi odgovarajući dokaz ili negativan test ovlaštene ustanove i laboratorija. 

Dokumentarni film kojim se otvara festival – Muzej revolucije Srđana Keče, autora hvaljenih naslova Posle rata, Pismo ocu i Mirage, nastao je u koprodukciji domaćeg Restarta, a prikazivanje na HRFF-u je hrvatska premijera nakon svjetske koju upravo ima na velikoj IDFA-i. Polazišna točka Kečinog filma jest napušteni projekt arhitekta Vjenceslava Richtera koji je u Beogradu htio izgraditi veliki muzej kao počast socijalističkoj Jugoslaviji, no plan nikad nije otišao dalje od izgradnje podruma. U vlažnoj, mračnoj zgradi danas žive izopćenici društva preoblikovanog kapitalizmom, a film se fokusira na djevojčicu koja s majkom zarađuje čisteći prozore automobila na križanjima te na blisku joj prijateljicu staricu koje tu u „podrumu revolucije“ na rubu grada koji se transformira, jedna u drugoj nalaze utjehu.

U poslovičnoj jakoj dokumentarnoj selekciji HRFF-a, ove se godine nalazi film Pejsaži otpora umjetnice i redateljice Marte Popivode. Dobitnik brojnih nagrada među kojima se ističe Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film, te nagrade na festivalima Cinéma du Réel i Beldocs, bilježi putovanje kroz sjećanja gotovo stogodišnje antifašistikinje Sonje, jedne od prvih partizanki u Jugoslaviji koja je bila i među vođama pokreta otpora u Aushwitzu. Nakon što je predstavio atmosferu Staljinovih suđenja (Proces) i razmjere Staljinova kulta ličnosti (Državni pogreb), Sergej Loznica vraća se na HRFF s filmom Babin Jar. Kontekst kojim gledatelje vodi u ne tako davnu prošlost, u Ukrajinu koju su okupirali nacisti. Radeći isključivo s restauriranim arhivskim materijalom, Loznica pokazuje pozadinu tragičnih događaja koji su se dogodili u okolici Kijeva u rujnu 1941. – masakra više od 33.000 Židova.

Dokumentarnom programu 19. HRFF-a pridonijet će i Povratak u Reims redatelja Jean-Gabriela Périota, slobodna adaptacija istoimene knjige Didiera Eribona iz 2009. koja portretira autorov povratak u rodni grad koji je napustio trideset godina ranije. Périotov briljantno konstruiran film-esej je intiman i uvjerljiv društveno-politički portret ne samo klase već i čitave francuske kulture. Zagrebačka publika će imati priliku pogledati i dobitnika Srebrnog medvjeda te nagrade publike ovogodišnjeg Berlinalea, dokumentarni film Gospodin Bachmann i njegov razred redateljice Marie Speth u kojem prati jednog posebnog učitelja na pragu mirovine i njegove učenike šestog razreda dvanaest različitih nacija.

Dobitnik nagrade žirija kanskog festivala i kolumbijski kandidat za nagradu Oscar, Memorija Apichatponga Weerasethakula s Tildom Swinton u glavnoj ulozi redateljev je igranofilmski debi na engleskom jeziku koji se nastavlja na tradiciju prijašnjih mu mističnih filmova polaganijeg ritma prateći glavnu junakinju na svojevrsnom putu ka prosvjetljenju. Nagrađivanu selekciju igranih filmova 19. HRFF-a nastavlja trostruki dobitnik nagrada s ovogodišnjeg kanskog festivala, Drive My Car japanskog redatelja Ryusukija Hamaguchija, rađen po kratkoj priči Harukija Murakamija o kazališnom redatelju udovcu koji će se tijekom čestih vožnji s isprva nevoljko privaćenom  privatnom vozačicom, otvoriti pričajući o svojoj tuzi i žalovanju te o nevjeri pokojne supruge.

Nježna obiteljska priča s elementima fantastike, film Mala mama u režiji Céline Sciamme poznate po nagrađivanom i na HRFF-u prikazanom Portretu djevojke u plamenu, premijerno je prikazan u natjecateljskom programu ovogodišnjeg filmskog festivala u Berlinu, a portretira osmogodišnju djevojčicu žalosnu nakon naglog nestanka majke, koju sreće u liku djevojčice svoje dobi na koju nailazi u jednoj od svojih samotnih šetnji šumom. Fantastična izražajna sredstva krase i film mladog crnogorskog redatelja Dušana Kasalice Elegija lovora u kojem su se miješaju realnost i fikcija, a govori o osobnoj krizi ljudi u srednjim godinama kao i problematičnom društvenom kontekstu u kojemu nestaje cijeli jedan svijet kojega su stvarali. Glavnu ulogu u filmu tumači Frano Lasić, kojemu je ovo i svojevrsni povratak na velika platna. Međugeneracijsku priču donose višestruko nagrađivani Kelti  Milice Tomović smješteni u Beograd 1993. godine, na rođendansku zabavu koju majka priprema za svoju osmogodišnju kćerku i prijatelje. Tomović je na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu za Kelte dobila nagradu za najbolju režiju.

U programu 19. HRFF-a je i jedan od najzapaženijih filmova 2020. godine, Nikad rijetko ponekad uvijek redateljice Elize Hittman (Štakori s plaže) nagrađen Srebrnim medvjedom na Berlinaleu, te glavnim nagradama festivala u Sundanceu i San Sebastianu o trudnoj sedamnaestogodišnjakinji koja bez dopuštenja roditelja ne može pobaciti u svom ruralnom dijelu Pennsylvanije te se otisne na putovanje ka New Yorku gdje je pobačaj moguć.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

Masterclass redatelja Alexandera Nanaua | Restart & Human Rights Film Festival

Restart u suradnji s Human Rights Film Festivalom i platformom Rplus Vas poziva na online masterclass redatelja Alexandera Nanaua, prošlotjednog dobitnika tzv. europskog Oscara, nagrade Europske filmske akademije u kategoriji najboljeg dokumentarnog filma.

Nanauova filmografija ispunjena je fascinatnim likovima, pa ?e se u masterclassu pri?ati o njegovim metodama rada s likovima u dokumentarnoj formi.

Alexander Nanau je njema?ko-rumunjski filmaš. Njegov dokumentarni film ?Svijet prema Ionu B? nagra?en je me?unarodnom nagradom Emmy 2010. Njegov dugometražni dokumentarni film ?Toto i njegove sestre? nominiran je za Europsku filmsku nagradu 2015 i osvojio je 16 me?unarodnih festivalskih nagrada. Tako?er Alexander je bio i direktor fotografije za francusko-njema?ki dokumentarac ?The Prince of Nothingwood? (redateljica Sonia Kronlund) koji je sniman u Afganistanu i premijerno prikazan u Cannesu kao dio ?La Quinzaine des Réalisateurs 2017?. Njegov najnoviji dugometražni dokumentarni film ?Collective? premijerno je prikazan na filmskom festivalu u Veneciji 2019, osvojio je 14 me?unarodnih nagrada na prestižnim filmskim festivalima, a prošli je tjedan ovjen?an nagradom Europske filmske akademije za najbolji dokumentarac.

Masterclass ?e se održati online u ?etvrtak 17.12.2020. od 18 do 20 sati, a moderirati ?e ga redatelj Igor Bezinovi?. Sve što je potrebno kako bi pratili masterclass je uklju?iti su u to?no vrijeme na Facebook stranici Rplus.

Napominjemo kako ?e masterclass biti interaktivan i gledatelji ?e mo?i postavljati pitanja Alexanderu Nanauu na chatu ispod Facebook streaminga, no na autorov zahtjev masterclass ne?e biti dostupan za naknadno gledanje, ve? samo u terminu live streaminga.

#Solidarno kao naše #NovoNormalno? – 5 godina Solidarne | Human Rights Film Festival

https://www.facebook.com/rplus.video/videos/432754424405389

Ovogodišnji Dan ljudskih prava obilježavamo usred globalne krize uzrokovane pandemijom dosad nepoznatog virusa koja potresa same temelje naših obitelji, zajednica i društava, bolno nas suo?avaju?i s posljedicama beš?utnosti, eksploatacije prirode i strukturalnih nejednakosti.

Me?utim, kriza kojoj svjedo?imo dokazala je da smo i dalje sposobni nagonski i svjesno iskazati solidarnost: s ljudima koji pate, poput naših starih, nemo?nih i bolesnih, s onima ?ije su potrebe i krizi neprepoznate i nepriznate, ?ija se prava krše dok se krizno stanje koristi kao opravdanje, poput izbjeglica, besku?nika i prekarnih prekograni?nih radnika.

Tu su i milijuni gra?ana širom svijeta ?ije pravo na privatnost svakodnevno ugrožavaju autoritarni režimi, neodgovornost na digitalnim platformama i senzacionalisti?ki mediji.U ovoj javnoj debati stru?njakinja i stru?njaka raznorodnih disciplina, istražujemo prilike za trajni iskorak u održivu solidarnost, uzajamnu zaštitu dostojanstva i ljudskih prava u zajedni?kom iskustvu krize izazvane globalnom pandemijom.

U debati sudjeluju Eamonn Noonan, Global Trends Unit, European Parliament, Mirjana Mateši?, Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj, Mladen Domazet, Institut za politi?ku ekologiju, Marina Ajdukovi?, Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakuteta u Zagrebu i Lana Bobi?, U dobroj vjeri.Komentatori su Petar Vidov, Faktograf, i Anastazija Stupar, Hrvatsko debatno društvo, dok raspravu moderira Ivana Dragi?evi?, urednica i novinarka N1 televizije.

Uvodno ?e se javiti Violeta Stani?i? i Sanja Sarnavka u ime organizatora.

*Translationfor the full event: https://youtu.be/rR_Phdaj_UM

ABC Wikipedije i Wikimedija za ljudska prava | Human Rights Film Festival

https://www.facebook.com/HumanRightsFestival/videos/1009920712819198

Wikipedija je participativna, slobodna i otvorena web enciklopedija i ve? je 20 godina u vrhu web popularnosti kao jedini nekomercijalni web me?u prvih dvadeset, a ?esto i me?u prvih pet.

No iako se smatra jednim od najdugovje?nijih projekata digitalne javne domene, koju gotovo svi umreženi direktno ili indirektno dnevno koriste, relativno mali broj korisnika uistinu zna kako ona funkcionira i kako se može doprinijeti da ju se u?ini boljom. Na Wikipedijama na velikim jezicima (enleski, francuski isl.) posljednjih su godina napravljene velike akcije za podizanju kvalitete sadržaja (posebno problemati?na na hrvatskoj wikipediji).

U vrijeme kada je velik dio rada i socijalizacije hibridiziran ili potpuno digitaliziran i prezasi?en komercijalnim online uslugama, Wikipedija je online prostor u kojem sporije i smislenije možete koristiti i pomo?i u globalnom dijeljenju znanja. U webinarskom formatu govorit ?emo i o sestrinskim Wikimedija projektima, te revidirat ve? postoje?e sadržaje i nadopuniti bazu ?lancima iz razli?itih podru?ja s naglaskom na ljudska prava. Wikipedija je danas jedan od naj?eš?e korištenih izvora informacija na internetu, a njene podatke koriste i tražilice Googlea, Facebooka, Apple Siri ili Amazon Alexe.

Civilni sektor sa smanjenom vidljivoš?u ima nepotpune, nekad i neistinite podatke, a ?esto informacije i medijski zapisi uop?e ne postoje. Wikipedija se sprema uskoro slaviti svoj 20-ti ro?endan i prava je prilika pomo?i u boljem radu i popularizaciji provjerenih informacija i relevantnog znanja i iskustava osobito iz polja ljudskih prava.

Super izbor filmova koje možete gledati u potpunosti besplatno! | 18. Human Rights Film Festival

Osamnaesto izdanje Human Rights Film Festivala (HRFF) održat ?e se u potpunosti online od 6. do 13. prosinca ove godine s do sad potvr?enih petnaest naslova, sve redom najzapaženijih novih igranih, dokumentarnih i inovativnih filmova me?u kojima su najnoviji radovi redateljica i redatelja poput Elize Hittman, Lava Diaza, Johna Gianvita, Frederika Gerttena, Ivana Ramljaka iMladena Kova?evi?a. Nekadašnje glavno kino HRFF-a, Kino Europa, ponovo je adresa za festivalske projekcije, no ovaj put u svom online izdanju. Naime, platforma za prikazivanje filmova na adresi www.kinoeuropa.hr ugostit ?e cjelokupni filmski program festivala, a sve projekcije su besplatne te ?e biti dostupne za gledanje cijelo vrijeme trajanja festivala, bez uobi?ajenog dnevnog rasporeda.

Povodom predstavljanja ovogodišnjeg programa, selektor 18. HRFF-a Petar Milat osvrnuo se na specifi?ne uvjete života u ovoj godini trajnog izvanrednog stanja.: ?Za razliku od onih koji ?e izazvani trenutnim stanjem nesigurnosti širiti paniku i sijati strah, putem festivalskog programa želimo istaknuti sve one pre?esto marginalizirane prakse skrbi, solidarnosti, prijateljstva i ljubavi koje su izašle na vidjelo i izborile svoje pravo javnosti u ovo konfuzno i tmurno doba.? Milat te dodao kako je fokus ovogodišnjeg izdanja HRFF-a usmjeren upravo na takve prakse ili pitanja, bilo da se radi o životu transseksualne populacije, ženskim pravima ili pravima osoba s invaliditetom.

Prvak sporog filma, filipinski višestruko nagra?ivani redatelj Lav Diaz, publici HRFF-a vra?a se s još jednom pri?om o marginaliziranim ljudima, Genus Pan, u kojoj pratimo tri ilegalna rudara na putovanju na svoj otok nakon višemjese?ne muke rada u paklenim uvjetima. Diaz je za Genus Pan na ovogodišnjoj Mostri dobio nagradu Horizonti za najboljeg redatelja. Premijerno prikazan na Me?unarodnom filmskom festivalu u Rotterdamu, te potom na IDFA-i, dokumentarni film srpskog redatelja Mladena Kova?evi?a Merry Christmas, Yiwu sniman je u ?radionici Djeda Mraza? ? jednoj od 600 tvornica boži?nih ukrasa u kineskom gradu Yiwu iz kojeg dolazi više od dvije tre?ine svih svjetskih novogodišnjih ukrasa. U filmu pratimo radnike, menadžere i vlasnike tvornica, uglavnom cijele kineske obitelji, u njihovim svakodnevnim radnim i životnim ritualima dok ?avrljanju, pjevaju, ogovaraju, zaljubljuju se i odljubljuju, sve uz diskretnu dozu apsurdnog humora.

Dvije iznimne autorice,Helen Keller ? slijepa i gluhonijema ameri?ka književnica, te Aleksandra Kollontaj ? revolucionarka i feministkinja te glavna figura ruskog socijalisti?kog pokreta, u fokusu su dva izuzetna dokumentarna filma. Jedan od najzanimljivijih autora ameri?ke nezavisne kinematografije, bostonski redatelj John Gianvito nastavlja svoje dugogodišnje filmsko istraživanje progresivnih društvenih pokreta i njihovih protagonista s portretom Helene Keller u filmu Her Socialist Smile. Keller je aktivistkinja koja je život posvetila borbi za socijalisti?ke ideale i prava manjina. Interdisciplinarna umjetnica i redateljica Dora Garcia u svom novom filmu Ljubav s preprekama (Love With Obstacles) zaranja u ostavštinu izvanredne autorice i feministkinje Aleksandre Kollontaj koja se ?uva u moskovskim arhivima. Istražuje ono poznato i ono što je ostalo neispri?ano te kroz pronalaske konstruira njezinu viziju budu?nosti socijalisti?ke feministi?ke revolucije. Film ujedno prati genealogiju današnjeg uzleta feminizma.


Švedski dokumentaristaFredrik Gertten u svom najnovijem filmu Push obra?uje globalnu stambenu krizu te prati posebnu izvjestiteljicu UN-a za pravo na stambeno zbrinjavanje Leilani Farhu u njezinoj istrazi mutnog svijeta nekretninskih investitora, špekulanata i najmodavaca koji igraju zna?ajnu ulogu u kreiranju stambenih uvjeta i gradovima diljem svijeta. Cijene stanova nezaustavljivo rastu, dok prihodi njihovih stanara ostaju jednako niski, a život u gradu se sve manje može smatrati životom. Gertten i Farhu posje?uju Veliku Britaniju, Španjolsku, ?ile i Južnu Koreju, pokušavaju?i odgonetnuti zašto gradovi na tako razli?itim lokacijama imaju gotovo isti problem.


Raznovrsnu selekciju nagra?ivanih dokumentarnih filmova ovogodišnjeg festivalskog izdanja ?ine i dugometražni debi redatelja Ivana Ramljaka, ujedno i prvog umjetni?kog direktora HRFF-a, O jednoj mladosti, te kandidat za nagradu Europske filmske akademije za najbolji dokumentarni film Little Girl francuskog redateljaSebastiena Lifshitza s izvanrednom protagonistkinjom,sedmogodišnjom Sashom koja je, premda ro?ena u tijelu dje?aka, oduvijek znala da je djevoj?ica. O jednoj mladosti Ivana Ramljaka je film o izgubljenoj generaciji hrvatske mladosti s kraja devedesetih godina prošlog stolje?a, koja pokušava prona?i svoj identitet na stratištu razornog rata. Trinaest godina nakon iznenadne smrti nekadašnjeg najboljeg prijatelja, redatelj pokušava rekonstruirati njegov život i njihov me?usobni odnos, koriste?i samo fotografije i video materijale koje je prijatelj tada snimao. Film je nagra?en na Dokufestu kao najbolji dokumentarni film Balkana, dobitnik je Grand Prixa ovogodišnjih Dana hrvatskog filma, te je dobitnik posebnog priznanja na beogradskoj Slobodnoj Zoni.
U programu 18. HRFF-a je i jedan od najzapaženijih filmova 2020. godine, Never Rarely Sometimes Always redateljice Elize Hittman nagra?en Srebrnim medvjedom na Berlinaleu, te glavnim nagradama festivala u Sundanceu i San Sebastianu o trudnoj sedamnaestogodišnjakinji koja bez dopuštenja roditelja ne može pobaciti u svom ruralnom gradu u Pennsylvaniji te se otisne na putovanje ka New Yorku gdje je poba?aj mogu?. Film ?e se, za razliku od ostalih naslova, mo?i pogledati na prolje?e 2021. godine u nekom od zagreba?kih kina, odnosno ne?e biti dostupan online od 06-13/12/2020 kada traje online izdanje 18. HRFF-a.

Filmovi 18. HRFF-a:

? Genus Pan / Lahi, Hayop, r. Lav Diaz, 2020, 157? / igrani

? Corporate Accountability / Responsabilidad empresarial, r. Jonathan Perel, 2020, 68? / dokumentarni

? Merry Christmas, Yiwu, r. Mladen Kova?evi?, 2020, 90′ / dokumentarni

? Her Socialist Smile, r. John Gianvito, 2020, 93′ / dokumentarni

? Push, r. Fredrik Gertten, 2019, 92′ / dokumentarni

? The Reason I Jump, r. Jerry Rothwell, 2020, 82 / dokumentarni

? Never Rarely Sometimes Always, r. Eliza Hittman, 2020, 101′ / igrani / posebna kino projekcija prolje?e 2021

? Notturno, r. Gianfranco Rosi, 2020, 100′ / dokumentarni

? Little Girl / Petite fille, r. Sebastien Lifshitz, 2020, 85′ / dokumentarni

? The Fever / A febre, r. Maya Da-Rin, 2019, 89′ / igrani

? No Hard Feelings / Futur drei, r. Faraz Shariat, 2020, 92′ / igrani

? Love with Obstacles, r. Dora Garcia, 2020, 60′ / eksperimentalni

? O jednoj mladosti, r. Ivan Ramljak, 2020, 78′ / dokumentarni

#rplus #rplusvideo #prrostorslobode #placeoffreedom

Human Rights Film Festival | Online na kinoeuropa.hr

Osamnaesto izdanje Human Rights Film Festivala (HRFF) održat ?e se u potpunosti online od 6. do 13. prosinca ove godine s do sad potvr?enih trinaest naslova, sve redom najzapaženijih novih igranih, dokumentarnih i inovativnih filmova me?u kojima su najnoviji radovi redateljica i redatelja poput Elize Hittman, Lava Diaza, Johna Gianvita, Frederika Gerttena, Ivana Ramljaka iMladena Kova?evi?a. Nekadašnje glavno kino HRFF-a, Kino Europa, ponovo je adresa za festivalske projekcije, no ovaj put u svom online izdanju. Naime, platforma za prikazivanje filmova na adresi www.kinoeuropa.hr ugostit ?e cjelokupni filmski program festivala, a sve projekcije su besplatne te ?e biti dostupne za gledanje cijelo vrijeme trajanja festivala, bez uobi?ajenog dnevnog rasporeda.

Povodom predstavljanja ovogodišnjeg programa, selektor 18. HRFF-a Petar Milat osvrnuo se na specifi?ne uvjete života u ovoj godini trajnog izvanrednog stanja.: ?Za razliku od onih koji ?e izazvani trenutnim stanjem nesigurnosti širiti paniku i sijati strah, putem festivalskog programa želimo istaknuti sve one pre?esto marginalizirane prakse skrbi, solidarnosti, prijateljstva i ljubavi koje su izašle na vidjelo i izborile svoje pravo javnosti u ovo konfuzno i tmurno doba.? Milat te dodao kako je fokus ovogodišnjeg izdanja HRFF-a usmjeren upravo na takve prakse ili pitanja, bilo da se radi o životu transseksualne populacije, ženskim pravima ili pravima osoba s invaliditetom.

Prvak sporog filma, filipinski višestruko nagra?ivani redatelj Lav Diaz, publici HRFF-a vra?a se s još jednom pri?om o marginaliziranim ljudima, Genus Pan, u kojoj pratimo tri ilegalna rudara na putovanju na svoj otok nakon višemjese?ne muke rada u paklenim uvjetima. Diaz je za Genus Pan na ovogodišnjoj Mostri dobio nagradu Horizonti za najboljeg redatelja. Premijerno prikazan na Me?unarodnom filmskom festivalu u Rotterdamu, te potom na IDFA-i, dokumentarni film srpskog redatelja Mladena Kova?evi?a Merry Christmas, Yiwu sniman je u ?radionici Djeda Mraza? ? jednoj od 600 tvornica boži?nih ukrasa u kineskom gradu Yiwu iz kojeg dolazi više od dvije tre?ine svih svjetskih novogodišnjih ukrasa. U filmu pratimo radnike, menadžere i vlasnike tvornica, uglavnom cijele kineske obitelji, u njihovim svakodnevnim radnim i životnim ritualima dok ?avrljanju, pjevaju, ogovaraju, zaljubljuju se i odljubljuju, sve uz diskretnu dozu apsurdnog humora.

Dvije iznimne autorice,Helen Keller ? slijepa i gluhonijema ameri?ka književnica, te Aleksandra Kollontaj ? revolucionarka i feministkinja te glavna figura ruskog socijalisti?kog pokreta, u fokusu su dva izuzetna dokumentarna filma. Jedan od najzanimljivijih autora ameri?ke nezavisne kinematografije, bostonski redatelj John Gianvito nastavlja svoje dugogodišnje filmsko istraživanje progresivnih društvenih pokreta i njihovih protagonista s portretom Helene Keller u filmu Her Socialist Smile. Keller je aktivistkinja koja je život posvetila borbi za socijalisti?ke ideale i prava manjina. Interdisciplinarna umjetnica i redateljica Dora Garcia u svom novom filmu Ljubav s preprekama (Love With Obstacles) zaranja u ostavštinu izvanredne autorice i feministkinje Aleksandre Kollontaj koja se ?uva u moskovskim arhivima. Istražuje ono poznato i ono što je ostalo neispri?ano te kroz pronalaske konstruira njezinu viziju budu?nosti socijalisti?ke feministi?ke revolucije. Film ujedno prati genealogiju današnjeg uzleta feminizma.


Švedski dokumentaristaFredrik Gertten u svom najnovijem filmu Push obra?uje globalnu stambenu krizu te prati posebnu izvjestiteljicu UN-a za pravo na stambeno zbrinjavanje Leilani Farhu u njezinoj istrazi mutnog svijeta nekretninskih investitora, špekulanata i najmodavaca koji igraju zna?ajnu ulogu u kreiranju stambenih uvjeta i gradovima diljem svijeta. Cijene stanova nezaustavljivo rastu, dok prihodi njihovih stanara ostaju jednako niski, a život u gradu se sve manje može smatrati životom. Gertten i Farhu posje?uju Veliku Britaniju, Španjolsku, ?ile i Južnu Koreju, pokušavaju?i odgonetnuti zašto gradovi na tako razli?itim lokacijama imaju gotovo isti problem.


Raznovrsnu selekciju nagra?ivanih dokumentarnih filmova ovogodišnjeg festivalskog izdanja ?ine i dugometražni debi redatelja Ivana Ramljaka, ujedno i prvog umjetni?kog direktora HRFF-a, O jednoj mladosti, te kandidat za nagradu Europske filmske akademije za najbolji dokumentarni film Little Girl francuskog redateljaSebastiena Lifshitza s izvanrednom protagonistkinjom,sedmogodišnjom Sashom koja je, premda ro?ena u tijelu dje?aka, oduvijek znala da je djevoj?ica. O jednoj mladosti Ivana Ramljaka je film o izgubljenoj generaciji hrvatske mladosti s kraja devedesetih godina prošlog stolje?a, koja pokušava prona?i svoj identitet na stratištu razornog rata. Trinaest godina nakon iznenadne smrti nekadašnjeg najboljeg prijatelja, redatelj pokušava rekonstruirati njegov život i njihov me?usobni odnos, koriste?i samo fotografije i video materijale koje je prijatelj tada snimao. Film je nagra?en na Dokufestu kao najbolji dokumentarni film Balkana, dobitnik je Grand Prixa ovogodišnjih Dana hrvatskog filma, te je dobitnik posebnog priznanja na beogradskoj Slobodnoj Zoni.
U programu 18. HRFF-a je i jedan od najzapaženijih filmova 2020. godine, Never Rarely Sometimes Always redateljice Elize Hittman nagra?en Srebrnim medvjedom na Berlinaleu, te glavnim nagradama festivala u Sundanceu i San Sebastianu o trudnoj sedamnaestogodišnjakinji koja bez dopuštenja roditelja ne može pobaciti u svom ruralnom gradu u Pennsylvaniji te se otisne na putovanje ka New Yorku gdje je poba?aj mogu?. Film ?e se, za razliku od ostalih naslova, mo?i pogledati na prolje?e 2021. godine u nekom od zagreba?kih kina, odnosno ne?e biti dostupan online od 06-13/12/2020 kada traje online izdanje 18. HRFF-a.

Filmovi 18. HRFF-a:

? Genus Pan / Lahi, Hayop, r. Lav Diaz, 2020, 157? / igrani

? Corporate Accountability / Responsabilidad empresarial, r. Jonathan Perel, 2020, 68? / dokumentarni

? Merry Christmas, Yiwu, r. Mladen Kova?evi?, 2020, 90′ / dokumentarni

? Her Socialist Smile, r. John Gianvito, 2020, 93′ / dokumentarni

? Push, r. Fredrik Gertten, 2019, 92′ / dokumentarni

? The Reason I Jump, r. Jerry Rothwell, 2020, 82 / dokumentarni

? Never Rarely Sometimes Always, r. Eliza Hittman, 2020, 101′ / igrani / posebna kino projekcija prolje?e 2021

? Notturno, r. Gianfranco Rosi, 2020, 100′ / dokumentarni

? Little Girl / Petite fille, r. Sebastien Lifshitz, 2020, 85′ / dokumentarni

? The Fever / A febre, r. Maya Da-Rin, 2019, 89′ / igrani

? No Hard Feelings / Futur drei, r. Faraz Shariat, 2020, 92′ / igrani

? Love with Obstacles, r. Dora Garcia, 2020, 60′ / eksperimentalni

? O jednoj mladosti, r. Ivan Ramljak, 2020, 78′ / dokumentarni