Drama 64 prema tekstu Tene Štivičić ponovno igra u travnju

Nakon međunarodnog uspjeha drame Tri zime, praizvedene u National Theatre u Londonu i ovjenčane najprestižnijom nagradom za autorice na području engleskog jezika Susan Smith Blackburn, Tena Štivičić u ovoj drami razotkriva intimu suvremenog bračnog para koji se lomi pod teretom očekivanja. Onih vlastitih, iznevjerenih, međusobnih i onih koje im nameće društvo.

Nemogućnost začeća i medicinski potpomognuta oplodnja aktualna je tema uprizorena u drami 64 čija su okosnica uloge Eve i Danijela (tumače ih Olga Pakalović i Igor Kovač), bračni par na pragu četrdesetih situirani, stabilni i ostvareni, konačno spremni da imaju dijete. No na svim životnim planovima nagrizaju ih emotivne, financijske i egzistencijalne nesigurnosti. Činjenica da ne uspijevaju napraviti dijete i da se moraju upustiti u proces potpomognute oplodnje primora ih da preispitaju i svoju vezu i sebe same i sva svoja uvjerenja. Situacije u koje ih to dovodi su smiješne i bolne, dirljive i ponižavajuće, apsurdne i inspirativne.

Uloge u predstavi 64 tumače i Alma Prica, Dragan Despot, Lana Barić, Luka Dragić, Livio Badurina i Tesa Litvan. Dramaturgiju potpisuje Mirna Rustemović, scenografiju NUMEN/For use, kostimografiju Ana Fucijaš, skladatelj je Ivan Pešut, za scenski pokret zadužena je Larisa Lipovac Navojec, a Ivan Lušičić i Ivan Štrok dizajneri su svjetla i projekcija.

Prije same predstave 4.4. u foyeru kazališta s početkom u 18 sati održat će se i promocija knjige 64 autorice Tene Štivičić koja će i prisustvovati događaju.

Ulaznice za izvedbu 4.4. možete kupiti ovdje.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

U Hrvatskom narodnom kazalištu održana je premijera drame “Povijest pčela”

Sinoć je u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu održana premijera drame “Povijest pčela”, kazališna adaptacija  jednog od najčitanijih romana dvadesetprvoga stoljeća, norveške spisateljice Maje Lunde.

Važno i za postavljanje izazovno djelo o klimatskim promjenama, ekologiji i čovjekovu odnosu prema prirodi, isprepleteno s ljudskim strahovima, borbama i odnosima roditelja i djece, zagrebački HNK postavio je u suradnji s “Det Norske Teatret” iz Osla.      

Erik Ulfsby, direktor Norveškog narodnog kazališta iz Osla osim režije potpisuje i dramaturgiju, a pridružuju mu se i velika imena norveške kazališne scene, pa je tako scenografiju osmislio Even Børsum, kostimografiju potpisuje Ingrid Nylander, a oblikovatelj svjetla je Torkel Skjærven. Dramu je za pozornicu prilagodila Ingrid Weme Nilsen. Eriku Ulfsbyju, renomiranom  norveškom redatelju poznatom  po suvremenim interpretacijama dramskih klasika i mjuzikla,  ovo je već druga suradnja sa zagrebačkom nacionalnom kazališnom kućom, nakon hvaljenog uprizorenja “Peer Gynta” 2018. godine.

Zagrebačka publika ovacijama je ispratila  fantastičan ansambl predstave : Zrinku Cvitešić, Igora Kovača, Almu Pricu, Vlastu Ramljak, Sinišu Popovića, Silvija Vovka, Kseniju Marinković, Lucu Anić, Kristijana Potočkog, Luku Dragića, Doru Lipovčan, Slavka Juragu, Tesu Litvan, Marina Stevića i Ivana Colarića koji je i autor glazbe i pijanist. Dječje uloge odigrali su Viktor Zlatović, Miša Kekin, Franko Pavičić, Lucija Milojčić, Anja Rakić i Laura Pehar.

U predstavi se kroz elemente distopije isprepliću prošlost, sadašnjost i budućnost , a pratimo sudbine triju obitelji. Razdoblje prošlosti predstavlja priču o Williamu i njegovoj obitelji u Engleskoj 1852. godine, sadašnjost u drami je godina 2007., a radnja je smještena u američku saveznu državu Ohio, a pratimo lik Georgea koji je uzgajivač meda i pčelar. Treći dio ovog “ekološkog triptiha” smješten je u kinesku pokrajnu Sečuan, 2098. godine,  i ozbiljno  upozorava na mogući skori kolaps civilizacije kakvu smo do sada poznavali.

Nit koja sve tri priče veže u jednu, vječna je i univerzalna.  Razdvojeni  vremenom i prostorom,  ali svejedno zajedno.  Jer što se događa jednom, događa se svima.

Iduće izvedbe “Povijesti pčela” na repertoaru su  12., 15. i 30. ožujka.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: Mara Bratoš

Revolucionarna kazališna zvijezda Milo Rau | Gost Filozofskog teatra

Jedan od najkontroverznijih i najtraženijih kazališnih redatelja današnjice, slavni švicarski kazališni i filmski redatelj Milo Rau gost je drugog ovogodišnjeg Filozofskog teatra zagrebačkog HNK koji će se održati u nedjelju 20. veljače u 20 sati.

Nakon što je filozof Slavoj Žižek rasprodao gledalište Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu te ostvario rekordan broj live streamova, Milo Rau, kojeg nazivaju novom revolucionarnom kazališnom zvijezdom, drugi je gost Srećka Horvata.

Teme o kojoj će razgovarati u Filozofskom teatru je angažirana umjetnost i budućnost kazališta, stanje u svijetu danas kao i mogućnost otpora. Dotaknut će se i nekih recentnijih projekata koje je Rau izveo poput Novog evanđelja koje postavlja pitanje što bi Isus propovijedao u 21. stoljeću i tko bi mu bili učenici, kao i Škole otpora koju je Rau pokrenuo tijekom pandemije.

U sklopu Festivala svjetskog kazališta u rujnu 2021. godine zagrebačka je publika imala priliku vidjeti Rauovu potresnu predstavu Obitelj NT Gent koja je rekonstruirala tajanstveni i tragičan slučaj obitelji Demeester.
2018. godine u HNK u Zagrebu gostovao je s predstavom Pet lakih komada, šokantnim i jednim od najuspješnijih njegovihprojekata o zločinima Marca Dutrouxa, okrutnog belgijskog pedofila, silovatelja i ubojice djevojčica. Milo Rau uvijek traga za traumatičnim, tragičnim momentima u individualnim životima i u zemlji, jer smatra da su to trenuci u kojima smo najviše dirnuti i koji nas najviše mijenjaju.

Novinar, esejist i predavač Milo Rau studirao je sociologiju, njemački jezik i romanistiku u Parizu, Zürichu i Berlinu; profesori su mu, među ostalima, bili Tzvetan Todorov i Pierre Bourdieu. Godine 2007. Rau je osnovao kazališnu i filmsku kuću pod nazivom Institute of Political Murder / Institut političkog umorstva (IIPM), koju od tada vodi kao umjetnički ravnatelj. Međunarodnu slavu stekao je svojim re-kreacijama: studijama slika, govora i društvenih odnosa putem detaljnih imitacija u obliku  kazališnih scena. Kako počiniti genocid (Hate Radio/ Radio mržnje), kako podići revoluciju (The Last Days of the Ceausescus/ Posljednji dani Ceausescua) ili kako raspiriti ksenofobiju (Breivik Statement/ Breivikova izjava). U svojim djelima postavlja pitanja kako televizija, populizam i pop glazba utječe i oblikuje nas? Kako se takva apstraktna retorika može prikazati na sceni i kako je onda mi razumijevamo, i kakav je njezin učinak na nas, publiku?

Njegove produkcije, kampanje i filmovi (Montana, City of Change/ Grad promjena, The Moscow Trials/ Moskovska suđenja, The Zürich Trials/Ziriška suđenja, The Civile Wars /Građanski ratovi, The Dark Ages /Mračne godine, The Congo Tribunal /Sud u Kongu) bili su  pozvani na najvažnije nacionalne i međunarodne festivale, kao što su Festival u Avignonu, Berliner Theatertreffen i Kunstfestival u Bruxellesu.

#rplus #rplkusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

Na kraju godine premijerno izvedena “Genijalna prijateljica” | Višestruke ovacije i oduševljenje publike novom predstavom u HNK-u

Premijerno izvedena dugo očekivana predstava Genijalna prijateljica svjetski poznate spisateljice Elene Ferrante, autorice čiji  je identitet još uvijek nepoznat, u režiji Marine Pejnović te u izvedbi čak 29 glumaca Drame, impresionirala je premijernu publiku koja je izvedbu, autorski tim i ansambl nagradila dugotrajnim aplauzom i višestrukim ovacijama.

Za nas je danas priča Elene Ferrante i priča o našim prisutnostima u odsutnom vremenu, o bolnim fiksacijama tranzicijskog doba u kojemu se zbog duljine njegova trajanja ne uspijevamo snaći. Priča je to o neutješnosti odrastanja, o njegovoj traumatičnosti i uzbudljivosti. Priča o njima i o nama…U konačnici, priča je to i o  važnosti teatra koji nam danas može, možda bolje od ikoga, ispričati takve priče za koje znamo da smo ih jednom proživjeli, a koje nikada nismo uspjeli izbrisati iz svojega ili kolektivnog pamćenja, osvrnula se intendantica Dubravka Vrgoč na popularan roman o dvjema djevojčicama na siromašnom poslijeratnom talijanskom Jugu.

Lilu igra Jadranka Đokić a Elenu  Iva Mihalić. U ulogama su i Ivan Jončić, Mirta Zečević, Alen Šalinović, Vanja Matujec, Ivan Colarić, Milan Pleština, Ana Begić Tahiri, Filip Vidović, Luca Anić, Franjo Kuhar, Daria Lorenzi Flatz, Luka Dragić, Iva Jerković, Marin Stević, Zijad Gračić, Barbara Vicković, Dušan Bućan, Mislav Čavajda, Marin Klišmanić, Jelena Otašević Babić, Goran Grgić, Olga Pakalović, Tin Rožman, Ivana Boban, Silvio Vovk, Tesa Litvan i Ksenija Marinković.

Predložak su dramski adaptirali Nina Pavlović i Filip Jurjević a za kostime i scenografiju zaslužna je Zdravka Ivandija Kirigin. Skladatelj je Josip Maršić, oblikovatelj svjetla Elvis Butković, videa Ivan Lušičić Liik a scenski pokret oblikovao je Pravdan Devlahović.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: Jovica Drobnjak

Počinje prodaja ulaznica za najljepšu božićnu bajku | “Orašar”

Prodaja ulaznica za balet Orašar P.I.Čajkovskog počinje u srijedu 3. studenoga a ulaznice će se moći kupiti putem weba te na blagajni Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.

Prve izvedbe ove baletne čarolije u koreografiji Vladimira Malakhova očekuju se početkom prosinca. Dio izvedbi moći će se gledati uz predočenje EU digitalne COVID potvrde a dio uz pridržavanje važećih epidemioloških mjera bez obveze predočenja EU digitalne COVID potvrde. Detaljne informacije o epidemiološkim mjerama te rasporedu izvedbi uz COVID i bez COVID potvrda moći će se pronaći na web stranici kazališta.

Koreografski i režijski Orašara je 2019. u zagrebačkom HNK postavio baletni umjetnik svjetske reputacije Vladimir Malakhov, koji je s baletnim ansamblom već uprizorio popularno Labuđe jezero. 

Malakhov svoju fascinaciju klasikom, kako je sam rekao, voli podijeliti s mnogima diljem svijeta, smatrajući kako ljudi vole gledati dobro ispričane priče koje izazivaju emocije. I upravo stoga dolaze i po nekoliko desetaka puta vidjeti i Orašara.

Ovu jedinstvenu baletnu bajku osim odraslih obožavaju i djeca različite dobi i ona je neizostavan dio svake adventske čarolije u svim dijelovima zemaljske kugle.

Jedno od najljepših djela klasične baletne umjetnosti vodi publiku kroz božićni svijet raskoši, šarenila, veselja, mašte, prinčeva i vila te nezaobilaznih slatkiša, prateći pustolovine djevojčice Klare koja od svojeg ujaka na Badnjak dobiva neobičan dar, drobilicu za orahe u obliku drvenoga lutka. Klara obožava i svojeg ujaka poznatog po izvođenju najrazličitijih čarolija kao i njegov nesvakidašnji dar. Kad u ponoć Orašar oživi uz malu čarobnjakovu pomoć, on povede Klaru u čudesan svijet prepun najrazličitijih zanimljivih likova, koji se s neobičnom pažnjom posvećuju presretnoj djevojčici.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: HNK

Spektakularna predstava “Moby Dick” Teatra Dei Veneti u Modeni | Festival svjetskog kazališta

Festival svjetskog kazališta svoje devetnaesto izdanje otvara spektaklom ispred Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u nedjelju 12 rujna u 20 sati predstavom Moby Dick Teatra Dei Venti iz Modene.
Ovaj ulični spektakl u koncepciji i režiji Stefana Tea publici će prirediti veličanstvenu priču o vječitoj borbi čovjeka s prirodom koja uzvraća udar zbog agresivnih posezanja u njezine zakonitosti. Glumci i tehničari na licu mjesta gradit će skulpturu mitskog čudovišta iz poznatog romana a sva je publika pozvana na ovu uzbudljivu imaginarnu plovidbu Tihim oceanom koji je ostvaren uz potporu Regije Emilia-Romagna, u suradnji s ATER Fondazione iz Modene i Talijanskim institutom za kulturu u Zagrebu.

25. rujna na scenu zagrebačkog HNK stiže predstava Obitelj Mila Raua belgijskog Nacionalnog teatra iz Genta. Na pozornici ćemo vidjeti obitelj koja će rekonstruirati tajanstveni i tragičan slučaj obitelji Demeester, prateći plovidbu životom svoje vlastite obitelji te analizirajući obiteljsku strukturu kao ćeliju života. Fikcija i realnost na pozornici će se pomiješati, baš onako kako je to u životu svake obitelji.

Rujanski dio Festivala završava ruskom kazališnom senzacijom Tri sestre teatra Red Torch iz Novosibirska u režiji Timofeja Kuljabina, koja se izvodi na znakovnom jeziku. Ova jedinstvena predstava iskustvo je koje se ne zaboravlja. Publika će predstavu pratiti s tribina na samoj pozornici a predstava se u cijelosti održava na znakovnom jeziku uz titlove.

Jedan od najintrigantnijih francuskih umjetnika današnjice pisac, redatelj i izvođač Mohamed El Khatib u listopadu će prvi put gostovati u Hrvatskoj s predstavom C’est la vie. Bit će to izrazito emotivan „vodič“ kroz delikatnu priču u kojoj se dvoje glumaca suočava sa stvarnim gubitkom vlastite djece. Nemoguća bol roditelja kojoj glumci odnosno stvarne osobe pristupaju s vremenske distance, iznenađujući je i umjetnički svjež način koji izaziva izrazite emocije kod publike.

Danas je Festival svjetskoga kazališta prepoznat na kulturnom zemljovidu Europe kao manifestacija donošenja aktualnih hitova, prepoznavanja novih teatarskih tendencija, koja poziva moćna redateljska imena što su nepovratno promijenila sliku scenske umjetnosti, dokazane majstore teatra i njihove ponajbolje učenike, ali i one koji su u svojim početcima pokazali originalnost i želju za propitkivanjem  kazališta kao mjesta intrigantnog nadahnuća. Važno je naglasiti i demokratičnost i otvorenost Festivala u odabiru predstava, što omogućuje široki raspon teatarskih pristupa s dominantnim kriterijem da u sebi sadrže potencijalnost promjene i zauzimanje za goruće i raznolike teme, nimalo jednostavnog društvenog trenutka kojega smo svjedoci, rekla je intendantica HNK u Zagrebu Dubravka Vrgoč koja je zajedno s ravnateljem Drame Ivicom Buljanom osnovala Festival 2003. godine osmišljen kao mjesto informiranja domaće publike o onome što se događa u Europi i svijetu.

U ovih skoro dva desetljeća svoga postojanja Festival je u Zagreb doveo neke od najvećih svjetskih i europskih umjetnika, one koji su mijenjali teatar posljednjih desetljeća kao što su Eugenio Barba, Peter Brook, Pjotr Fomenko, Lev Dodina, Luca Bondy, Ivo van Hove, Thomas Ostermeier, Frank Castorf, Pippo Delbono, Rezo Gabriadez, Arpad Schiling, Pascal Rambert, Christiane Jatahy ali i mlađe redatelje koji su promijenili izglede ne samo teatarske nego i suvremene umjetnosti uopće. Misija Festivala svjetskoga kazališta jest nastaviti s programom koji će profesionalnoj kazališnoj kritici, kulturnoj javnosti, najširoj publici grada Zagreba te našim međunarodnim gostima predstaviti recentna kazališna ostvarenja iz cijeloga svijeta, i to radi kontinuirana rada na kulturi imaginacije i interkulturalnog dijaloga, zaključila je Vrgoč.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

Festivala Ljetne večeri HNK u Zagrebu | “Seviljski brijač”

U četvrtak 17. lipnja u 19 sati mladi operni umjetnici izvest će skraćenu verziju opere Gioachina Rossinija Seviljski brijač u sklopu Festivala Ljetne večeri HNK u Zagrebu ispred kazališta. Poziva se publika da otkrije kakve je sve spletke brijač Figaro smislio kako bi spojio Grofa s mladom Rosinom, a sve to kroz Rossinijevu glazbu, koja će u svakom taktu iznova oduševiti sve ljubitelje opere, ali i one koji misle da to još nisu!

U režiji Giorgia Suriana, nastupit će Ivan Šimatović, Iva Krušić, Stefano Surian, Miha Bole, Jurica Jurasić Kapun, Nina Franulović uz klavirsku pratnju Vjekoslava Babića.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: HNK promo