Danas u 17h! | Vodstvo kroz izložbu “GOGA GOLIK: NAŠA BORBA ZA LJUDSKA PRAVA” i zadnja prilika da je pogledate

Danas u 17 sati pridružite se posjetiteljima u HDD galeriji na vodstvu kroz izložbu GOGA GOLIK: NAŠA BORBA ZA LJUDSKA PRAVA. O dizajnu ove autorice za aktivističke kampanje i projekte od ranih 2000-ih do danas, s temom rodne ravnopravnosti, rodno uvjetovanog nasilja i borbe za ljudska prava, govorit će sama GOGA GOLIK i kustos izložbe MARKO GOLUB.

Iz teksta Marka Goluba:
Izložba dizajnerice Goge Golik „Naša borba za ljudska prava“ svojevrsna je retrospektiva njenog 20-godišnjeg dizajnerskog rada specifično na projektima koji su se kretali unutar spektra tema kao što su promicanje rodne ravnopravnosti, borba protiv obiteljskog nasilja, emancipacija, edukacija o ljudskim pravima i slično. Većina tih projekata realizirana je u suradnji s udrugom B.a.B.e., ali dio ih je nastao i u suradnji s drugim, mahom vrlo usko srodnim inicijativama i organizacijama kao što su Kuća ljudskih prava, Zaklada Solidarna i inicijativa SpasiMe.

U skladu s njihovim zagovaračkim, aktivističkim i edukacijskim karakterom, riječ je gotovo mahom o projektima vrlo intenzivne, gotovo uznemirujuće komunikacijske snage, i bez obzira je li riječ o plakatima, publikacijama, kampanjama i slično, ovo su takvi projekti u kojima dizajn vizualnih komunikacija nije samo u ulozi informiranja o nekom sadržaju, nego su oni vrlo često utjelovljenje istog tog sadržaja – drugim riječima, sam plakat, knjiga ili kampanja jest akcija, konfrontacija, intervencija u javni prostor i u javni diskurs.

To su radovi koji nas ne ostavljaju ravnodušnima, koji nas provociraju i razbuđuju, uvijek nas iznova podsjećajući kako borba za (rodnu) ravnopravnost, borba za ljudska prava i slično, nikada nije izborena nego je iza naših kućnih pragova, u našim medijima i institucijama, sustavno ukorijenjena neravnopravnost i obespravljenost.

Ovdje je važno naglasiti kako Goga Golik kao dizajnerica iza sebe ima opsežan portfolio koji dotiče sasvim drukčija područja od onih naznačenih ovom izložbom, u rasponu od produkt dizajna, preko oblikovanja ambalaže proizvoda široke potrošnje, pa sve do oglašavanja – riječ je dizajnerici s dvodesetljetnim agencijskim iskustvom (Bruketa&Žinić, Imago, Futura DDB, Nukleus, itd.) koje traje i danas, a ne o autorici koja je svoj profesionalni dizajnerski put pronašla isključivo u kontekstu aktivizmu i okrilju organizacija civilnog društva.

Njena pozicija tim je više zanimljiva, jer i u aktivističkim i komercijalnim agencijskim radovima samosvjesno koristi manje ili više isti jezik, ali njime govori sasvim različite stvari. Oglašivačke i marketinške kampanje  vrlo, vrlo često igraju na kartu rodnih stereotipova, etabliranih društvenih normativa, objektivizacije ženskog lika i tradicionalističkih ideja o obitelji, a u aktivističkom dizajnu Goge Golik sve ovo nalazimo filtrirano kroz različite oblike parodije i subverzije. (…)

Iz teksta Sanje Sarnavke:
Izrada prvog plakata za kampanju 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama trajala je poprilično. Kako je do tada sudjelovala u kreiranju marketinških kampanja, u kojima su, zna se, prihvatljive samo mlade i neodoljivo privlačne žene, dugo se mučila dok ja konačno nisam bila sretna. Razgovarale smo, pregovarale, prvi i zadnji put. Nakon toga, bilo je dovoljno nazvati ju i reći što trebamo, i već bi za nekoliko dana stiglo vrhunsko rješenje. Nedavno sam joj u ponoć poslala nemušti crtež i napisala što je ideja, i za dva dana je stiglo predivno rješenje za kampanju Nisi sama – ideš s nama, za žene oboljele od karcinoma dojke. Uvijek originalna, a točno u sridu. Ponekad bi mi išlo na živce njezino inzistiranje na neprikodnovenim kanonima dizajnerske struke koji su meni katkad djelovali sterilno, ali sam znala da ju treba slušati. Kalendari su bili savršeni, onaj sa superjunacima u kućnoj akciji postigao je čak planetarnu popularnost.

Na izložbi se vidi što smo zajedno proizvele. Odnosno, što je ona kreirala nakon što bismo mi naručile. Uz minimalna novčana sredstva, naravno. (…) Ponosna sam što smo surađivale i surađujemo. I beskrajno se veselim što ću s odmakom, na jednom mjestu, vidjeti i ja, ali i mnogi drugi, koliko je umijeća i znanja u dizajnerskom stvaralaštvu Goge Golik. O temi koja nije nimalo seksi. U kojoj ima puno tuge, ljutnje i otpora, u kojoj se pokušava rušiti predrasude i pokazati da su žene vrijedne uvažavanja, pružanja jednakih mogućnosti, nediskriminacije.

GOGA GOLIK – Naša borba za ljudska prava
HDD galerija, Boškovićeva 18, Zagreb
25.2. – 16.3.2022.

Autorica izložbe: Goga Golik
Grafički dizajn i oblikovanje postava: Goga Golik
Kustos izložbe: Marko Golub
Autori tekstova: Marko Golub i Sanja Sarnavka

Produkcija i organizacija: Hrvatsko dizajnersko društvo / HDD galerija
Voditelj galerije: Marko Golub
Sponzori tiska: Cerovski Print Boutique, Arskopija
Izložba i program HDD galerije financirani su sredstvima Ministarstva kulture i medija RHGradskog ureda za kulturu Grada ZagrebaZaklade Kultura nova

HDD galerija / Hrvatsko dizajnersko društvo
Boškovićeva 18, Zagreb
Radno vrijeme: pon-pet 12 – 19h
www.dizajn.hr

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: HDD

KAZINOTI & KOMENDA | Dizajn za oko i uho

U četvrtak 3. veljače od 19 do 21 sat u HDD galeriji otvara se izložba dizajnerskog studija KAZINOTI&KOMENDA pod naslovom DIZAJN ZA OKO I UHO. Izložba daje pregled najzanimljivijih radova ovog istaknutog splitskog dizajnerskog studija nastalih u proteklih desetak godina, prije svega u mediju plakata, za niz kulturnih, glazbenih i filmskih manifestacija, ali i kratke videe i festivalske špice, omotnice muzičkih izdanja i druge tiskane materijale. Kustos izložbe je Marko Golub, a ostat će otvorena do 18. veljače.

Iz teksta Marka Goluba:
U jedanaest godina koliko djeluje, studio Kazinoti&Komenda etablirao se kao jedan od najzanimljivijih, najagilnijih i najproduktivnijih na hrvatskoj dizajnerskoj sceni, i to s radovima koji svjedoče o vrlo vibrantnoj lokalnoj kulturnoj sceni u Splitu odakle djeluju, te sukreiraju njen vrlo visok standard vizualnog komuniciranja. Zahvaljujući snažnoj energiji Odsjeka za dizajn vizualnih komunikacija splitskog UMAS-a doista je riječ o sredini koja je u ovom smislu iznimno kompetitivna i u kojoj dizajneri imaju puno toga za naučiti jedni od drugih, te stoga ne čudi da glavnina najvažnijih radova Kazinotija&Komende nastaje upravo u lokalnom kontekstu, mahom za neke nove, pretežno nezavisnokulturne, ali i institucionalne projekte i inicijative.

Dizajn Kazinotija&Komende ne može se svesti na jedan karakterističan pristup, stil ili način rada – pogledamo li njihove radove vidjet ćemo sve u rasponu od dovitljivih tipografskih rješenja, preko kolaža, do šarmantne art direkcije fotografije, u svemu tome su jednako vješti i imaju izuzetan osjećaj za odlučivanje kada i gdje primijeniti koji pristup, ili kada u istom kontekstu napraviti nešto posve neočekivano.

No moj prvi dojam nije bio vezan za ništa od navedenog, nego za jedan, za hrvatsku scenu uglavnom nekarakterističan žar igre i optimizma. Za kakav god kontekst radili, uvijek na površinu izbije taj gotovo infantilno vedar pogled na svijet. Uostalom, čak je i njihov plakat za projekt REimagining Europe (2020.) uspio u funeralnom motivu (luftmadracu u obliku sarkofaga) i u pesimističnoj temi (budućnost Europe u osvit pandemije) pronaći nešto smiješno.

Drugo što će ova izložba, vjerujem, uspjeti istaknuti je osjetljivost ovih dizajnera na kontekst, sposobnost da u svakom sadržaju koji interpretiraju pronađu nešto što je univerzalno razumljivo, ali i od jasnog značaja za lokalnu sredinu i svoje sugrađane, te sposobnost da u vizualnu komunikaciju upletu one elemente koje su osluhnuli oko sebe, bilo da su ih pronašli u karakteru onog za što dizajniraju ili u prostoru i među ljudima s kojima žive. Stoga su mnogi od njihovih plakata, recimo, ne samo lijepi plakati, nego male studije o tome što sve i na koji način grafički dizajn može reći o, na primjer, glazbi, doživljaju gledanja filma pod vedrim nebom, zajednici, ili relaciji Brača i kozmosa.

Koncept izložbe Dizajn za oko i uho iskristalizirao se razmišljanjem o jednom mogućem tematskom pregledu grafičkog dizajna studija Kazinoti&Komenda, ne toliko retrospektivi koliko pokušaju da se sintetizira njihov način razmišljanja, sklop tema koje su im najbliže i u kojima su realizirali neke od svojih najboljih radova. Sam naslov referira se na sadržaj, naime, većina ovdje prikazanih radova pripadaju području dizajna za različita filmska i glazbena događanja (Festival mediteranskog filma Split, Dani nove glazbe, Hrvatski dom Split, MAG festival, Ispod bine), uz manji izbor omotnica nosača zvuka (Valentino Boskovic, Libar, različita izdanja Croatia Recordsa).

U medijskom smislu prevladavaju plakati, ali oni tu nisu samo kao izolirani artefakti, nego i kao primjena vizualnih identiteta koje je studio dizajnirao za iste te manifestacije – riječ je, naime, o dugotrajnijim suradnjama, gdje Kazinoti&Komenda sukcesivno oblikuju identitete festivala i događanja iz sezone u sezonu. Uz plakate, upravo vizualni identiteti čine najreprezentativnije radove ovog studija, potom su tu oblikovanje knjiga i publikacija, prostorna signalizacija, oblikovanje postava izložbi i ambalaža, dakle gotovo sva područja, u tradicionalnom smislu, vizualnih komunikacija. No naslov izložbe reflektira još nešto – Karlo Kazinoti i Mišo Komenda od ranih se 2000-ih aktivno bave i glazbom (od 2003. Leut Magnetik, a od 2015. RØLØ), štoviše ta aktivnost predatira njihove profesionalne dizajnerske početke, i nešto od tog interesa i iskustva se prelijeva i u sam dizajn. (…)
(cijeli tekst uskoro će biti dostupan na portalu te objavljen u katalogu izložbe)
Zbog pandemijskih uvjeta, izložba neće imati formalnog otvorenja i pozvani ste da dođete bilo kad u naznačenom terminu između 19 i 21 sat, kako bismo izbjegli neželjenu gužvu. Također vas molimo da se pridržavate epidemioloških pravila, nosite maske (ako ih nemate, bit će dostupne na ulazu), dezinficirate ruke i suzdržavate se od prebliskih kontakata. Nakon što završi u Zagrebu, izložba će biti preseljena, u nešto proširenom obliku, u Multimedijalni kulturni centar u Splitu u ožujku ove godine.


KAZINOTI & KOMENDA: DIZAJN ZA OKO I UHO
HDD galerija, Boškovićeva 18, Zagreb
3.2. – 18.2.2022.
Kustos izložbe: Marko Golub
Grafički dizajn: Kazinoti&Komenda
Autori postava: Marko Golub, Karlo Kazinoti, Mišo Komenda
Produkcija i organizacija: Hrvatsko dizajnersko društvo / HDD galerija
Voditelj galerije: Marko Golub
Sponzori tiska: Cerovski Print Boutique, Arskopija
Izložba i program HDD galerije financirani su sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba, Zaklade Kultura nova
HDD galerija / Hrvatsko dizajnersko društvo
Boškovićeva 18, Zagreb
Radno vrijeme: pon-pet 12 – 19h
www.dizajn.hr

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: HDD galerija

NOVI STANDARD – Studio za industrijsko oblikovanje i suvremeno stanovanje 1950-ih (25.11. – 9.12.) | Izložba u HDD-u

Izložba je posvećena značajnom poglavlju iz povijesti hrvatskog dizajna – djelovanju Studija za industrijsko oblikovanje (SIO) koji je 1950-ih imao važnu ulogu u afirmiranju industrijskog oblikovanja te dao bitan doprinos aktualnim polemikama o „novom standardu“ i kulturi stanovanja o kojima se intenzivno pisalo i raspravljalo na stranicama onodobne stručne periodike, ali i dnevnih tiskovina. Autorice izložbe su Lovorka Magaš Bilandžić i Patricia Počanić.

Studio za industrijsko oblikovanje osnovan je nakon prvog Zagrebačkog trienala 1955. na inicijativu grupacije umjetnika svjesnih posljedica naglog razvitka industrije te potrebe oblikovanja industrijskih predmeta koji odgovaraju zahtjevima suvremenog čovjeka. Okupljao je 28 članova Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Hrvatske među kojima su bili autori različitih profesionalnih usmjerenja (arhitekti, kipari, slikari, dizajneri) – Slava Antoljak, Mario Antonini, Boris Babić, Vlasta Baranjaj, Mirko Benažić, Bernardo Bernardi, Mijo Bišćan, Zlatko Bourek, Inge i Zdravko Bregovac, Jagoda Buić-Bonnetti, Milan Dobrić, Vladimir Frgić, Branka Hegedušić, Ante Jakić, Julija Pavelić, Ivo Penić, Mila Petričić, Ivan Picelj, Bruno Planinšek, Zvonimir Radić, Božidar Rašica, Vjenceslav Richter, Aleksandar Srnec, Ljerka Šarić-Jovan, Mirjana Šimanović, Marta Šribar i Milan Vulpe.Njihovo djelovanje usko je povezano s društvenim i kulturnim prilikama u Jugoslaviji 1950-ih te sve intenzivnijim propitivanjem stambenog pitanja, „suvremenog stanovanja“ te uloge i obilježja „stana za naše prilike“.U onodobnim tiskovinama i na izložbenim projektima koji su obilježili drugu polovinu 1950-ih, poput izložbi Stan za naše prilike i Porodica i domaćinstvo, aktivno se raspravljalo o podizanju životnog standarda i uvjeta stanovanja, te stvaranju ambijenata koji odgovaraju novim društvenim potrebama, a u čemu je važnu ulogu imalo i oblikovanje interijera i uporabnih predmeta – od keramike i stakla do tekstila i namještaja. Članovi SIO-a su kroz sudjelovanje na izložbama i prijedloge modernoga stana i njegove opreme ponudili model stanovanja koji je odgovarao suvremenim potrebama te udovoljavao visokim standardima na praktičnoj i estetskoj razini.Izložba će kroz širok dijapazon predmeta (namještaj, keramika, tekstil itd.), dokumentarnu i periodičku građu te snimke radova i ambijenata prikazati djelovanje članova SIO-a, njihovu suradnju s predstavnicima različitih industrija i sudjelovanje na ključnim izložbama druge polovine 1950-ih te upoznati posjetitelje s onodobnim pokušajima implementiranja novog standarda u oblikovanju životnog okruženja.

Viuše o izložbi možete pročitati ovdje.

NOVI STANDARD – STUDIO ZA INDUSTRIJSKO OBLIKOVANJE I SUVREMENO STANOVANJE 1950-ih
HDD galerija 25. 11. – 9. 12. 2021.

Autorice koncepcije i kustosice izložbe: dr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić i Patricia Počanić

Vizualni identitet izložbe i grafički dizajn: Maja Brodarac

Produkcija i organizacija izložbe: Hrvatsko dizajnersko društvo / HDD Galerija

Voditelj galerije: Marko Golub

Zahvale: Muzej za umjetnost i obrt (Marina Bagarić, Vanja Brdar-Mustapić, Andrea Klobučar, Koraljka Vlajo), Arhiv za likovne umjetnosti HAZU (Darija Alujević, Andreja Der-Hazarijan Vukić, Jasenka Ferber-Bogdan), Studijski arhiv Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Karolina Bunčić), Zbirka Smiljanić (Petar Smiljanić), Državni arhiv u Zagrebu, Gradski muzej Sisak (Vlatko Čakširan), Maja Karić.

Sponzori tiska: Cerovski print boutique, Ars kopija

Izložba je financirana sredstvima Ministarstva kulture i medija RH i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba. Program HDD galerije sufinanciran je sredstvima Zaklade Kultura nova.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: dizajn.hr

NEDELJKO DRAGIĆ & TUPKO: Život u četiri sličice | Izložba u HDD-u

U petak 2. srpnja od 18 do 21 sat u HDD galeriji premijerno pogledajte izložbu “NEDELJKO DRAGIĆ & TUPKO: Život u četiri sličice”. Ovo je druga ovogodišnja Dragićeva izložba u HDD-u. Nakon što je prije nekoliko mjeseci obrađen njegov opus u području grafičkog dizajna i ilustracije, ovog puta HDD predstavlja Dragićevog najslavnijeg stripovskog lika – Tupka koji je 1969. kada se prvi put pojavio na stranicama Večernjeg lista prodrmao samu ideju stripa kao medija i ono što smo mislili da znamo o njemu, te svojim britkim autoreferencijalnim humorom snažno utjecao na naredne generacije strip autora. Kustos izložbe je VELJKO KRULČIĆ.

Iz teksta Veljka Krulčića:
“Nakon stripova Andrije Maurovića (među kojima se je jako teško, odnosno nemoguće odlučiti za jednog ili samo za neke od njih koje možemo titulirati kao najbolji ili kao najbolje), Tupko Nedeljka Dragića najvažniji je hrvatski strip svih vremena. Najvažniji je koliko po jedinstvenosti, originalnosti, avangardnosti ili modernizmu u svojem strip-izričaju, toliko po svojoj komunikacijskoj snazi, po šarmantnosti, po identifikacijskom „alter egu“,  odnosno po „savršenstvu svoje nesavršenosti“.

Po planetarnom značenju, a što je više puta i potvrđeno od najviših autoriteta (kod kuće je svakako na prvom mjestu akademkinja dr. Vera Horvat Pintarić) – tako je 1971. dobio Grand prix za najbolji strip na međunarodnom festivalu u Montrealu (Kanada), 1972. je imao izložbu na festivalu u Lucci (kustos je bio Rinaldo Traini, izniman stručnjak na području stripa), a 1995. u istoj toj  Lucci je Nedeljko Dragić dobio nagradu za životno djelo (za doprinos stripu, animiranom filmu i ilustraciji). Naposlijetku, tu je i sudjelovanje na bijenalnoj umjetničkoj manifestaciji  Trigon ’75: Identitet – alternativni identitet – protu-identitet (Graz, Austrija), na kojoj su strip i Tupko imali identičan tretman kao i svaka druga tradicionalna umjetnost. Ukratko i najkraće, Tupko je ucrtao hrvatski strip na europsku i svjetsku kartu stripa!

Nije nevažno spomenuti kako je podjednako dobro funkcionirao u visokotiražnim dnevnim listovima (VečernjakVjesnik) i tjednicima, ali i u strip-izdanjima skromnih naklada. Tupko je jedno od onih strip ostvarenja koje je nastalo kao spontani izričaj autora (tada u 33. godini života, sa statusom međunarodno važnog maestra animacije), kao nešto naizgled „usputno“, nešto što je ova ili ona vrsta nastavka njegovih karikatura i crtića, po estetici, empatiji i svjetonazoru.

Sam Dragić je često spominjao kako njegove ambicije zasigurno nisu bile da bude autor stripova (koje je naravno pratio i zavolio od mladih dana), ali Tupku je bilo dovoljno da se pojavi svega desetak, možda petnaestak puta, pa da se njegov autor  nametne kao nova i kao snažna kreativna ličnost domaćeg stripa.

Od samih svojih početaka Tupko se razlikovao od svega ostalog što se dotad moglo vidjeti i pročitati od stripa na stranicama novina. Bio je nešto sasvim suprotno od klasičnog, narativnog stripa koji je apsolutno dominirao u produkciji na ovim prostorima, od sredine 30-ih do kasnih 60-godina, ali i sasvim drugačiji od karikaturalnih i humorističkih stripova koji su izlazili u dnevnim listovima.

Samom svojom formom i svojim pomicanjem (što su neki prepoznali kao „istraživanje“) uobičajenih pravila u prezentaciji stripa čitateljima, ali ništa manje i scenarističkim šarmom i crtačkom jednostavnošću, zapravo dramaturškom i vizualnom ingenioznošću kojom je uzdrmao dotadašnju percepciju stripa ponajprije kao zabave, pogotovo kao zabave za djecu i mlade, Dragićev Tupko (čije je, primjerice, zaglavlje – integralni dio svake zasebne pasice; odnosno bez tog prepoznatljivog  zaglavlja Tupko bi bio okljaštren) se izdvojio od ostalih stripova.”


Nedeljko Dragić & Tupko: Život u četiri sličice
HDD galerija
2. – 16.7.2021.
Kustos izložbe i autor teksta: Veljko Krulčić
Organizacija: Hrvatsko dizajnersko društvo / HDD galerija
Voditelj galerije: Marko Golub, asistentica voditelja: Ora Mušćet
Grafički dizajn: Sara Pavleković Preis
Sponzori tiska: Arskopija, Cerovski print boutique
Izložba i program HDD galerije financirani su sredstvima Ministarstva kulture i medija RHGradskog ureda za kulturu Grada Zagreba i Zaklade Kultura nova.
Hrvatsko dizajnersko društvo / HDD galerija
Boškovićeva 18, Zagreb
radno vrijeme: pon – pet, 12 – 19h
www.dizajn.hr

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: HDD