“Ešalon za Samarkand” | Novi roman koji ćete pročitati u dahu!

Novi roman proslavljene ruske autorice Guzel Jahine, Ešalon za Samarkand, bavi se još jednom u Rusiji „nepodnošljivom temom“: razdobljem velike gladi. Radnjom smještenom u dvadesete godine 20. stoljeća, dok Sovjetskim Savezom još bukti građanski rat između crvenih i bijelih, a u kojem će, kako utvrđuje jedan od likova, „tek doći“ vrijeme komunizama, Jahina razotkriva dijelove sovjetske prošlosti koji su u posvemašnjem neskladu sa slikom što ju je Sovjetski Savez htio o sebi odaslati u svijet. Naime, oskudica je bila izazvana raskulačivanjem ruskih seljaka i dirigiranim oduzimanjem hrane, kojom se opskrbljivala vojska, dok je stanovništvo, osobito u Povolžju, masovno umiralo od gladi.

Kritiku pljačke uime države autorica je spretno umotala u avanturu: pustolovno putovanje vlakom koji evakuira pet stotina djece iz glađu pogođena Kazanja u Samarkand, pod vodstvom zgodna i sposobna oficira Dejeva i naizgled hladne i bezosjećajne komesarke Bijele. No ispod romantična celofana Jahina uvjerljivo prikazuje potresne sudbine ruske siročadi, gladi i posvemašnje bijede. Utemeljen na svjedočanstvima ondašnjih socijalnih radnica, poput „majke čuvaške djece“, Ase Davidovne Kaljinjine, koja je i sama od smrti spasila više stotina djece, te na raznovrsnim povijesnim izvorima, roman je primjer svojevrsne terapijske literature i ogledni primjerak povijesnoga romana, u kakav bi se valjalo ugledati. Putujući kroz sovjetske republike, Jahina  opisuje ono o čemu se u Rusiji nije smjelo – a ni danas nije poželjno – govoriti, i suočava čitatelja s nepreboljenim traumama prošlosti.

No optimizam koji se provlači kroz cijelu knjigu, neopisivo simpatični likovi djece i njihovih spasilaca, „akcijske“ scene te pasaži opisa krajolika sjajno kontrapunktiraju temi s kojom se autorica uhvatila ukoštac. Na romanu je pečat jasno ostavilo Jahinino scenarističko iskustvo, zbog kojega se roman čita kao što se gleda vizualno impresivan i napet avanturistički film.  Ešalonom za Samarkand hrvatski će se čitatelj usto provozati vremenima i predjelima  Sovjetskoga Saveza za koje možda i nije znao, a od kojih su neki – poput Aralskoga jezera – do danas gotovo nestali. Maestralan prijevod potpisuje Tatjana Radmilo.


„Možete imati različite stavove o Jahininim knjigama, raspravljati koliko god hoćete o njihovim književnim vrijednostima, no njezin je terapeutski zadatak, da tešku prošlost učini podnošljivom, zasigurno najvažniji za današnje rusko društvo. Sam njezin senzibilitet za to odlika je velike umjetnice, a ujedno i znak, ako ne zdravlja, a ono životnosti suvremene nacionalne književnosti.“ – kazao je o knjizi Nikolay Epplée, Gorky Media

Knjiga se može nabaviti putem linka i u svim bolje opremljenim knjižarama od 15. ožujka.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: Hena Com

Tri nova književna naslova koja ćemo čitati u veljači!

Tijekom veljače izdavač Hena com je pripremio tri nova naslova: Bambusova stabljika, Dobri sin i Šezdeset četiri.

Saud Al Sanusi: Bambusova stabljika

Ovo je prvi prijevod jednog kuvajtskog autora na hrvatski jezik, a prijevod s arapskog potpisuje Antonia de Castro Burica.

Junak ove priče zove se José Mendoza. Ali njegovo je ime i Isa Al Taruf. Na Filipinima je Arabo, u Kuvajtu Filipinac, i s tom će se dvojnom dijagnozom ovaj mladi čovjek boriti od rođenja. Premda je plod legalna braka, sklopljena između Josephine, filipinske sluškinje, i Rašida Al Tarufa, nasljednika kuvajtske obitelji, ni priznanje ni ljubav neće ga milovati. Njegovim je rođenjem ugled obitelji Al Taruf narušen i Josephine se prisiljena vratiti na Filipine zajedno s djetetom. Povratak je bolan iako Rašid obećava da će se brinuti o sinu i jednog ga dana pozvati k sebi u Kuvajt. No, kako to obično biva, život mrsi konce, pa kad José i dobije poziv, on ne stiže od oca, a kuvajtski se raj pretvara u šaku pijeska koji mu klizi kroz prste.

Nagrađena prestižnim arapskim Bookerom, Bambusova stabljika smiona je i provokativna knjiga. Saud Al Sanusi, mladi i progresivni kuvajtski pisac, u ovoj se fascinantnoj prozi ne bavi samo temom identiteta i pripadanja, nego prodire mnogo dublje, neustrašivo pišući o potlačenima te o nacionalnim, rasnim, klasnim i vjerskim pitanjima. Konstruirajući djelo kao roman u romanu, Al Sanusi ispovjednim glasom Joséa Mendoze pruža izrazom vrlo jednostavan, ali duboko emotivan i, što je najvažnije, autsajderski uvid u stroge kuvajtske društvene norme i običaje. Bambusova stabljika ujedno je i krik autora za promjenom i posveta nepriznatoj djeci stranih radnica, dobrodošlih u Zaljevske zemlje samo u svojstvu služinčadi.

„Odvažno i dirljivo… postavlja uznemirujuća pitanja o nacionalnom, rasnom i vjerskom identitetu.“
Galal Amin (predsjednik žirija IPAF-a)

Bambusova stabljika mladog kuvajtskog pisca Sauda Al Sanusija predstavlja prekretnicu u narativnom pristupu problematičnim, tabu-temama u Zaljevskom društvu… hrabro pristupa iznimno osjetljivoj temi humanosti.“
Elaph

 „Prikriveno radikalno… Dajući glas emocionalnim životima radnika migranata, Al Sanusi je napisao priču o osobnom i političkom oslobođenju koje se, izvan svog neposrednog konteksta, suočava s dvojnim sebstvom koje ključa u svima nama.“
Literary Review

 „Ovaj hrabri i suosjećajni roman mladog kuvajtskog autora napokon daje glas toj tihoj vojsci [migranata]. Bambusova stabljika privlači pažnju kao nježna, iskrena i zadivljujuća priča o mladiću zarobljenu između dva svijeta.“
The Independent

You-jeong Jeong: Dobri sin

Ppsihološki triler kojeg je s engleskog prevela Una Krizmanić Ožegović.

Uzornog studenta prava Han Yu-jina iz sna budi intenzivan miris, a kad
konačno otvori oči, ima što i vidjeti – posve je prekriven tamnom, sasušenom krvlju. Uznemiren, shvaća da se ne sjeća ničega od prethodne večeri. Je li doživio još jedan od svojih teških napadaja jer nije popio svoje lijekove? Krvavi tragovi nisu samo svuda po njemu, protežu se cijelom sobom i vode u prizemlje, gdje ga, kao u košmaru, dočekuje beživotno majčino tijelo. U maničnim satima koji slijede Yu-jin se pokušava prisjetiti detalja, uvjeravajući se da je sigurno izbila svađa, da je majka bila bijesna, da se morao braniti… U stan potom stiže i njegov brat, zatim teta, pa policija, a sjećanja polako izviru na površinu, otkrivajući mračnu prošlost cijele obitelji. Dobri sin dosad je najuspješniji triler You-jeong Jeong, koja ovdje maestralno oblikuje mogućnosti i zapreke nestabilna uma. Uma koji neprestano postavlja pitanja, koji se rasipa i sabire pa onda žestoko sukobljava s okolinom, ali i sa samim sobom. Stranice romana do samoga su kraja, i konačnog razrješenja, nabijene tihom tjeskobom i podmuklom napetošću.

„Južnokorejska autorica bestselera You-jeong Jeong polako veže čitatelje tankom, napetom žicom, dopuštajući radnji da se polako otkriva dok na vrata, neizbježno, ne pokuca policija i Yu-jin ne počne otkrivati šokantne tajne o sebi, svojoj majci i svojoj prošlosti. Jeziva, podmukla, krvlju natopljena priča u kojoj ništa nije onako kako se čini.“

Kirkus

„Sjajan, majstorski osmišljen triler, pogonjen rastućom plimom ludila. Provokativan, ali dubok, prošiven tihom i prijetećom atmosferom, Dobri sin prikovat će čitatelje Joa Nesbøa i Patricije Highsmith.

– A. J. Fin

„Ova će vas knjiga uvući; kako je budete čitali, zbog izravna opisa zla koje čuči u svima nama mogla bi vam se slediti krv u žilama.“

Kyung-sook Shin

Tena Štivičić: Šezdeset četiri

Najjednostavnije rečeno, 64 je drama o ženama, muškarcima, djeci i roditeljima. Priroda je te odnose zamislila krajnje elementarno, ali svako ih doba neprestano nadograđuje i mijenja. Mladi bračni par u drami Tene Štivičić preispituje svoje uloge u partnerskim i obiteljskim odnosima, s naglaskom na pitanje je li imati djecu biološki ili društveni imperativ. Ionako nelaku odluku da postanu roditelji dodatno će im otežati proces medicinski potpomognute oplodnje čiji je ishod krajnje neizvjestan, što će lančano utjecati na njihov brak i druge odnose unutar obitelji.

Ovaj osnovni zaplet povod je za problematiziranje cijelog niza temeljnih društvenih postavki – od emocionalnih do egzistencijalnih, od krize braka do krize identiteta, od pitanja osobne slobode do prava na izbor, od pitanja tradicionalnih stereotipa i očekivanja okoline do samoće i izgubljenosti u kojoj se svaki pojedinac s tim očekivanjima nosi.

Svojim autentičnim stilom koji obiluje prigušenim humorom, suptilnom ironijom te jezgrovitim i uvjerljivim dijalozima, Tena Štivičić navodi nas na promišljanje vlastitih obrazaca u pitanjima ljubavi, braka, karijere, socijalnog statusa, prijateljstva, emancipacije i roditeljstva – obrazaca po kojima donosimo odluke koje, najblaže rečeno, mijenjaju život.

Marina Vujčić

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo/Hena com, Photo by Jason Leung on Unsplash

Renato Baretić: “Zadnja ruka” | Novi roman koji čitamo u prosincu

Nije Zvonko Fild bio sretan čovjek, ali trenutaka sreće se, nakon razvoda, u podstanarstvu i u kroničnoj spisateljskoj i financijskoj krizi tog priznatog pisca, nalazilo, a onda su i u te trenutke počeli uskakati ni manje ni više nego likovi iz njegovih priča sa zahtjevom da ih dovrši, da ih pomakne iz stanja u kojemu ih je ostavio. Da opet piše, a baš to mu je, i kao bivšem novinaru, bilo najdalje, dijelom i zbog mučnog općeg urušavanja svih standarda profesije.

Vrlo skoro će Zvonko morati potražiti pomoć psihijatra, jer su statusi zbilje i fikcije nepovratno prepleteni, a njegovi likovi mijenjati taktike ne bi li ga pomaknuli iz rezignacije − zbog sebe, ne zbog njega – što znači da će epidemijski početi naseljavati snove Zvonku bliskih ljudi. Time je njegova odgovornost prema pisanju i riječima općenito naglo porasla i suočila ga s teško razrješivom situacijom. Od njega se očekuje zadnja ruka, dovršavanje i zaokruživanje i njih i sebe, posao za mnoge.

Zadnja ruka, novi roman Renata Baretića, propituje neke temeljne postavke književnosti i svijeta, moralne izbore, a sve kroz priču i njezinu emotivnu popudbinu u kojoj se očaj, rezignacija, proplamsaji sreće i straha smjenjuju i miješaju. Baretićeva već legendarna vještina jednostavnog pripovijedanja zahtjevnih tema, gradnja čitatelju bliskih i psihološki složenih likova, briljantnih dijaloga i jezičnih proigravanja te kratkih pasova ovim je romanom otvorila nove beskonačnosti.

– Kruno Lokotar

Renato Baretić

Rođen je u Zagrebu 1963., a od 1983. živi isključivo od pisanja – u najvećoj mjeri i bez prestanka kao novinar u brojnim hrvatskim i stranim medijima, ali i kao romanopisac, pjesnik, sastavljač pitanja za kvizove, predavač kreativnog pisanja, televizijski i filmski scenarist, (ko)autor tekstova za kazališne predstave…
Bio je suosnivač i prvih deset godina umjetnički direktor Pričigina, festivala pričanja priča u Splitu, gdje je stalno nastanjen od 1996.
Prethodna tri romana – Osmi povjerenik (2003.), Pričaj mi o njoj (2006.) i Hotel Grand (2008.) – prevedena su na pregršt stranih jezika, a u Hrvatskoj su doživjela niz reizdanja.

Ostala objavljena djela:
Riječi iz džepova, zbirka poezije, 1998.
Kome ćemo slati razglednice, zbirka poezije, 2005.
Kadrovi kadra, izbor iz kolumni o televiziji, 2005.
Split za početnike – abeceda grada, zabavno-poučni vodič, 2015. (koautor s Ivicom Ivaniševićem)
Muka malog vuka, slikovnica, 2015. (ilustrirao Davor Schunk)
Idemo u kino!, kratka povijest kinematografa i filma općenito, priručnik za osmoškolce, 2019. (ilustrirao Luka Duplančić)
Srcem nizvodno, prateći tekstovi u fotomonografiji Igora Tomljenovića, 2021.
Jadran Lazić – 50 godina fotografije, tekstovi u fotomonografiji, 2021. (koautor s Jadranom Lazićem) 

Knjigu možete kupiti za cijenu od 149,00kn u svim bolje opremljenim knjižarama.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

Što čitamo u listopadu? | 3 odlične knjige

Kako se isprepliću sudbine četiriju obitelji u drevnome gradu Smirni, hoće li Antara skrbiti o oboljeloj majci koja nikada nije brinula o njoj i je li ljubav doista rat, doznat ćemo u sjajnim novitetima za listopad koje donosi nakladnička kuća Hena.com.

DEFNE SUMAN / POSUĐENO VRIJEME

Smještena u srce Osmanskog Carstva, u drevni grad Smirnu, ova raskošna priča počinje jedne blage večeri u rujnu 1905. godine u kojoj je na svijet došla njezina misteriozna junakinja, Šeherezada. Gotovo istodobno dok ju je majka omamljena opijumom rađala, u kozmopolitski Izmir iskrcao se lukavi indijski špijun Avinash Pillai, kojega je Britansko Carstvo poslalo u tajnu misiju. Par godina poslije on će u gradu koji ga je očarao svojom ljepotom upoznati Edith Sofiju Lamarck – ljubav svoga života. Upoznati da, ali ne i saznati njezinu dobro čuvanu tajnu, koja će mu ostati nepoznanica sve do dramatična trenutka njihova bijega iz plamtećeg grada. Ali ni tu ovoj tajanstvenoj priči neće biti kraj…

Posuđeno vrijeme fascinantan je roman, napučen najrazličitijim likovima, a radnja mu obuhvaća najburnije godine povijesti kozmopolitskog Izmira. U njoj se sudbine četiriju obitelji – levantinske, turske, grčke i armenske – čudesno isprepliću i vijugaju kroz vrijeme, kroz dramatične društvene i političke mijene, tvoreći zanosnu literarnu arabesku. Defne Suman rođena je pripovjedačica, tankoćutna i hrabra. U ovoj gusto tkanoj priči pomno rasvjetljava važne događaje i daje potpuno nov pogled na povijest i kulturu drevnog grada, sve kroz oči svojih nezaboravnih likova.

AVNI DOSHI / ZAGORENI ŠEĆER

Zagoreni šećer vodi nas u Indiju gdje upoznajemo umjetnicu Antaru,čiji se život krene razmotavati u neželjenom smjeru kad joj majka oboli i počinje gubiti pamćenje. Majčina bolest Antari stvara pritisak koji je neminovno vodi u prošlost i djetinjstvo, prisiljava je na duboku introspekciju te izaziva cijelu paletu oprečnih osjećaja. Ona se lomi između ljubavi i mržnje, između prihvaćanja i odbijanja, za što ima mnoštvo razloga. Odrastala je zapostavljena i odbačena jer joj je majka u mladosti bila divlja djevojka, nesklona prihvatiti majčinstvo, kao i norme indijskog društva. U tom kompliciranom odnosu Antara ne bježi ni od pomisli o osveti, ali hoće li to i učiniti, ostaje neizvjesno do samoga kraja.

Izlazak debitantskog romana Avni Doshi na svjetskoj je književnoj sceni izazvao pravu buru. Ova hvaljena priča o otrovnoj ljubavi između majke i kćeri intenzivna je i duboka, bolno iskrena, preciznih i oštrih rečenica koje zarezuju u meko tkivo odrastanja i razbijaju mit o idealnom roditeljstvu. Zagoreni šećer gorkog je okusa, ali zauvijek urezan u sjećanje.

ZORAN PILIĆ / PAVELOVA PRAVA LJUBAV

Ljubav je rat. Ili – ljubav je rat? Točka ili upitnik? Svatko se od nas, nećemo si lagati, nekad u životu zapitao koji interpunkcijski znak izabrati na kraju te rečenice. Pita se to i Pavel Kubiček, glavni lik novog romana Zorana Pilića, nakon što je prešao četrdesetu, ali je i dalje poprilično „neposložen“. Kad mu se raspadne stalna veza za koju je mislio da je unatoč svađama vrlo postojana, shvaća (ili ne?) da u svom životu nije postigao baš ništa iznad očekivanja. Posao u studiju za grafički dizajn više je zasluga njegova oca nego njega samoga, a sada je odjednom tu i ta nesretna perilica rublja koju ne zna uključiti… Njegov se život rasipa, Pavel se čini posve izgubljenim, a problemi koje prije nije zamjećivao jednostavno zovu na suočavanje. Pa onda ode u kino (naravno, ne sam), što će poprilično promijeniti tijek događaja u njegovu životu – u smjeru neočekivanog ishoda. Pavel Kubiček na neki je način tipičan (anti)junak našeg doba, (malo stariji) dečko iz urbanog susjedstva u ljubavnom (hm?) romanu koji neodoljivo, već i samim naslovom, podsjeća na romantične komedije koje, kad su inteligentnije, skliznu i u crnu komediju. Na to da je svaka sličnost namjerna podsjeća nas Pilić vješto uklopljenim referencama na filmske naslove. Pavelov samurajski stoicizam i Pilićeva samurajska pripovjedna preciznost pogađaju duh vremena i njegove, uvijek najkompleksnije, ljubavne dimenzije tamo gdje su najtanje, a Pilićeva vještina pripovijedanja, dinamika i životni dijalozi jednostavno vode čitatelja do zaljubljivanja u Pavelovu pravu ljubav. S točkom, bez upitnika.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: Hena.com

Uskoro izlaze 3 nova naslova | Hit knjige za ljeto

Izdavač HENA COM najavio je tri nova naslova, taman za ljetni odmor! Radi se o knjigama “Horror vacui”, Staše Aras, “Ja na svojoj strani” Birgit Birnbacher i “Otok nestalih stabala” Elifa Shafaka.

Kruno Lokotar je napisao za roman “Horror vacui” Staše Aras: “Između nje i Petra sve je nestalo, ostalo joj je samo još da pobaci − to mu ni
reći neće − i da ode, bez posla, bez novca, u svoj horror vacui. Nadalje ćemo gotovo dnevnički pratiti njezin život, uglavnom unutarnje monologe, tijekom Europskog prvenstva u nogometu i krize vlade, njezine fine refleksije o životu, samostanima, o hrani (ona prestaje jesti meso na neko vrijeme), o bilju i o moru, o mirisima i bojama, svim senzacijama, ona odlazi u prostore prošlosti, u rodnu kuću, ona se budi, ona se traži. Roman Staše Aras osvježavajuće je atipičan unatoč inicijalnoj tjeskobi koju otvara, ali u kojoj proiskri osjetljivost i život, u čijem se bezdanu otvara ljepota, mir, konačno i identitet.”

Staša Aras (Stanislava Nikolić Aras) rođena je u Trogiru 1972. Profesorica je hrvatskog jezika. Bavi se književnim moderiranjem i organizacijom književnih susreta (Kalibar, književni festival u Zadru) te je urednica književnog programa u Art radionici Lazareti, u Dubrovniku. Piše eseje za Treći program hrvatskog radija te književne kritike i prikaze na portalu Najbolje knjige. Objavljivala je u gotovo svim hrvatskim relevantnim časopisima za književnost (Quorum, Forum, Poezija, Tema, Fantom slobode, Zadarska smotra, Dubrovnik, Literat itd.). Objavila je tri zbirke poezije – Takve se stvari događaju ljudima (Algoritam 2014.), Nedolično i vrijedno spomena (Durieux 2015.) te Premještanja (Hena com 2020.), i knjigu kratkih priča Meke granice (Algoritam 2015.). Za kratke priče dobila je nagradu „Vranac“ na festivalu Odakle zovem (Podgorica 2015. i 2016.), a ovjenčana je i nagradom „Mate Raos“ za najbolju kratku priču.

Rukopis Horror vacui nagrađen je na trećem natječaju za prozu Trećeg trga i Beogradskog festivala poezije i knjige (2020.). Živi i radi na relaciji Dubrovnik – Zadar.

O romanu “Ja na svojoj straniBirgit Birnbacher:

Arthur Galleij nakon 26 mjeseci izlazi iz zatvora u dvadesetim godinama svoga života i uključuje se u program resocijalizacije da bi nastavio dalje sa životom. Izgubivši kompas u novom okruženju koje slabo poznaje, teško se snalazi i ne uspijeva dobiti ni stažiranje, kamoli pravi posao, no u tome mu pokušava pomoći nesvakidašnji tandem socijalnih radnika – britka poslijedoktorandica Betty i sredovječni terapeut Börd, čiji je način rada s bivšim zatvorenicima daleko od konvencionalnog. Arthurovo putovanje prema „uzornom građaninu“ unatoč svom trudu suputnika ne doseže cilja, a okrutnost suvremenoga svijeta mala je prepreka s obzirom na djetinje, adolescentske i zatvorske traume s kojima se postepeno treba suočiti.

“Ja na svojoj strani” nagrađivane austrijske autorice Birgit Birnbacher roman je koji u fokus postavlja priču jednog rehabilitiranog zatvorenika na samom početku odrasla života, ali predstavlja niz ljudskih sudbina. Slojevitim, ponegdje eliptičnim, ali preciznim pripovijedanjem, Birnbacher u fabulu vješto komponira osobnu povijest pojedinca, zamršenu obiteljsku situaciju i mnoge nelogičnosti društvenog sustava koji uvjetuje i upravlja mnoge živote, izbore i nesreće.

Birgit Birnbacher (Schwarzach im Pongau,1985.) austrijska je sociologinja i književnica. Radila je kao socijalna radnica i sudjelovala je u humanitarnim akcijama u Etiopiji i Indiji. Njezin debitantski roman Wir ohne Wal, objavljen 2016. godine, priskrbio joj je književnu nagradu Fondacije Jürgen Ponto, nagradu „Rauriser Förderungspreis“ i nagradu „Theodor Körner Förderpreis“. U godini 2019. zbog svoje je proze nagrađena prestižnim priznanjem „Ingeborg Bachmann Prize“. S romanom “Ja na svojoj strani”, izvorno objavljenim u ožujku 2020., nominirana je za nagradu „German Book Prize 2020“ i ne silazi s ljestvica čitanosti u Austriji. Živi i radi u Salzburgu.

O romanu “Otok nestalih stabalaElif Shafak:

Defne i Kostas na suprotnim su stranama podijeljene zemlje; ona je Turkinja, on Grk, oboje Cipar nazivaju domom, a njihova je ljubav zabranjena. Jedino mjesto na kojem se mogu sastajati jest konoba Sretna smokva, nazvana tako zbog čudesnog stabla Ficus carica koje raste usred prostorije. Ta će smokva svjedočiti njihovim sretnim susretima te tihim rastancima, ali bit će ondje i kada izbije rat, pretvori grad u ruševinu i razdvoji ljubavnike. Desetljećima kasnije, šesnaestogodišnja Ada, rođena u Londonu, počinje se interesirati o zemlji svojih predaka. Nikada nije posjetila Cipar, a jedina veza s tim otokom stablo je smokve koje joj raste u dvorištu. Kakva će se priča rasplesti pred Adom jednom kad uroni dublje u obiteljske tajne?

U romanu “Otok nestalih stabala” nagrađivana autorica Elif Shafak donosi nam raskošnu priču o pripadanju i identitetu, ljubavi i boli, sjećanju i zaboravu, ljudskom uništavanju prirode te napokon – obnovi, u svakom smislu te riječi.

„Briljantan roman – u skladu s Shafakičinim karakterističnim suosjećanjem prema nevidljivima i nevoljenima, prema onima koje je povijest izgnala, isključila i razdvojila. Znam da će ganuti mnoge čitatelje diljem svijeta jednako onako kako je ganuo mene.“
Robert Macfarlane

„Čaroban roman koji nas odvodi na putovanje i koji istodobno otkriva recentnu povijest i svijet prirode te je tako nenametljivo dubok.“
William Boyd

„Shafak je tako strastveno zainteresirana za rušenje granica, bile one rasne, nacionalne, kulturne, rodne, zemljopisne ili mistične.“
Sunday Times

„Izvanredno djelo zadivljujuće ljepote.“
Lemn Sissay Obe

„Pjeva svim osjetilima.“
Polly Samson

„Briljantan roman.“
Robert MacFarlane

„Čaroban roman koji nas odvodi na putovanje.“
William Boyd

„Melem za naše ranjeno vrijeme.“
David Mitchell

„Ljupki roman-srcolomac koji se bavi pitanjima mračnih tajni građanskih ratova & zlom ekstremizma: #Cipar, ljubavnici koje je spojila sudbina, ubijeni bližnji, traumatizirana djeca. Iskorijenjivanja.“
Margaret Atwood na Twitteru

„Prekrasna i čarobna priča ispunjena ljubavlju. Zapanjujuće djelo.“
Ruth Jones

„Knjiga koju treba čuvati i uživati u njoj.“
Naomi Klein

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: HENA COM promo

“U svakom trenutku još smo živi” | Virtualna promocija romana Toma Malmquista

Virtualna promocija romana U svakom trenutku još smo živi nagrađivanog švedskog pisca Toma Malmquista održat će se na Facebooku u utorak, 18. svibnja, u 18:30 sati.

Roman je objavljen u prosincu 2020. godine u sklopu projekta Europa iznutra i izvana gdje nakladnik Hena.com objavljuje vrhunske romane desetero suvremenih europskih autora. Malmquist iza sebe ima dvije pjesničke zbirke i roman koji je proglašen “bijesnim remek-djelom”, a bio je i uspješan igrač hokeja na ledu.

“U svakom trenutku još smo živi” autobiografska je proza lišena svake patetike. Tom Malmquist ispisao je roman prema događajima iz svog života: sve nedaće i gubitke koji su ga zadesili u kratkom periodu stavio je u korice, a njegovu iskrenost, bol i realističnost prepoznali su čitatelji diljem svijeta. Roman je ovjenčan prestižnim švedskim književnim nagradama, a uvršten je i u finaliste Nordic Councis’s Literature Prize.

U razgovoru će sudjelovati:
– Tom Malmquist, autor
– Stanislava Nikolić Aras, književna kritičarka
– Nermina Husković, urednica romana
– Sandra Ljubas, prevoditeljica sa švedskog jezika

Razgovor, koji će se voditi na hrvatskom jeziku, uz konsekutivni prijevod sa švedskog jezika, moderirat će urednik i voditelj projekta Hrvoje Kovač.

Glavnog lika ovog romana, Toma Malmquista, susrećemo u bolnici, gdje je doveo svoju trudnu suprugu zbog simptoma nalik gripi. No ispostavi se da je Karinino stanje puno ozbiljnije i prijevremeni porod carskim rezom neizbježan je. Dok traga za više informacija kod rezerviranog bolničkog osoblja, na Tomova se leđa odjednom sruči život u svoj svojoj nepredvidljivosti…

Dragocjeno je znati ispisati osobnu tragediju na tako jednostavan, a dojmljiv način kao što je to pošlo za rukom švedskom autoru Tomu Malmquistu. U svakom trenutku još smo živi istodobno je tragična i pokajnička, meditativna i realistična, bolno precizna i mjestimice samoironična autobiografska proza, lišena svake patetike. Posveta je to vlastitoj patnji i boli, i snažna elegija ljubavi, pa su roman i švedski i strani mediji s razlogom proglasili pravim remek-djelom.

„Izvanredno čitateljsko iskustvo, priča ne samo o tugovanju, već i o moći koju sadrži krhkost života.“
Vårt Land, Norveška

„Ne osjećam samo divljenje, već i očuđenje, prema Malmquistovu pristupu tuzi, koji je lingvistički bogat i koji nikada ne pada u ustaljenu sliku o smrti, ljubavi i nedostajanju, on piše kroz smrt i ljubav – i to na sebi svojstven način. Proces pisanja duboko je osobna bitka, životna bitka.“
Kulturnytt, Švedska

“U svakom trenutku još smo živi” jedno je od najboljih istodobno izranjavanih i poetičnih djela koja su napisana o beskrajnoj tuzi.“
Fokus, Švedska

“Tom Malmquist pronašao je idealnu ravnotežu između iskrenosti i nepretencioznosti u pripovijedanju svoje priče.“
Elle, Francuska

„Vrijednost Malmquistove knjige upravo je u tome što donosi trag izvorne ljudske prisutnosti, koja nije autorova, ali koju je on pažljivo sačuvao.“
The Guardian, UK

Tom Malmquist (Švedska, 1978.), švedski je pjesnik i romanopisac, i bivši igrač hokeja na ledu. Nakon što je objavio dvije iznimno uspješne pjesničke zbirke,  2015. je godine objavio i svoj prvi roman U svakom trenutku još smo živi, autobiografsku, gotovo ispovjednu prozu koju je kritika pohvalila kao „bijesno remek-djelo“. Za roman je ovjenčan prestižnim švedskim književnim nagradama, poput „Dagens Nyheter Culture Prize“i  „The Karin Boye Literary Prize“, a ušao je i u uži izbor za nagradu „Nordic Council’s Literature Prize“. Živi i radi u Švedskoj.

Kako biste bili u mogućnosti osvojiti primjerak romana za sebe i svojeg prijatelja, igramo se na rplus.video Facebook stranici, a sve što morate napraviti kako biste sudjelovali u ovom darivanju je sljedeće:

  1. Kliknuti like na objavu.
  2. Kliknuti like na Facebook stranicu Hena-com.
  3. U komentaru označiti osobu za koju znate da bi voljela također osvojiti i pročitati knjigu.

Prijaviti se možete do utorka, 18. svibnja 2021. godine do ponoći, a dobitnike nasumičnim odabirom izvlačimo u srijedu, 19. svibnja 2021. Sretno!

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom