Slavljenički koncerti Alfija Kabilja Moji mjuzikli #2 uskoro u Komediji

U subotu, 26. 3. 2022. te u ponedjeljak, 28. 3. 2022. u Kazalištu Komedija bit će upriličeni svečani koncerti pod nazivom Alfi Kabiljo: Moji mjuzikli #2, povodom Maestrovih velikih jubileja – 60. obljetnice umjetničkog rada, 85. godine života te 50. obljetnice njegova mjuzikla Jalta, Jalta. Iako s malo zakašnjenja (zbog pandemije), Kazalište Komedija ovim će koncertima dostojno objediniti ove značajne jubileje Alfija Kabilja.

Pod glazbenim ravnanjem maestra Dinka Appelta u koncertu sudjeluju solisti Sandra Bagarić, Jasna Bilušić, Vlatka Burić DujmovićDanijela Pintarić, Renata Sabljak, Vanda Winter, Ervin Baučić, Dražen Bratulić, Filip Hozjak, Đani Stipaničev, Adalbert Turner te orkestar i zbor Kazališta Komedija, kao i baletni par Ana Hanić i Dejan Jakovljević, koji potpisuje koreografiju, dok redateljski koncept potpisuje Nina Kleflin.

Maestro Kabiljo piše mjuzikle već dugi niz godina i oni su perjanica njegovog skladateljskog opusa, a njegova umjetnička veza s Komedijom traje još od vremena kad se takva glazbeno scenska forma po prvi put pojavila u hrvatskoj kazališnoj praksi. Kao začetnik zagrebačke škole mjuzikla Kabiljo je u Komediji pronašao svog prvog producenta i zajedno s drugim umjetnicima započeo trijumfalni put domaćeg mjuzikla koji traje do danas.

Na te uspješnice i brojne nezaboravne hitove podsjetit će ovaj koncert. Publika će moći uživati u njegovom legendarnim hitovima iz poznatih mjuzikala Velika trka, Dlakav život, Crveni otok,  Jalta Jalta, Ivan od leptir, Car Franjo Josip u Zagrebu, Kralj je gol, Tko pjeva zlo ne misli ili Kralj je gol koji su se potvrdili kao scenski hitovi na daskama kazališta Komedija, ali i kao posebnu ekskluziva ovaj koncert donosi uvid u neke nove, još neizvedene mjuzikle koje je maestro Kabiljo napisao u posljednjih desetak godina. Tako će publika dobiti posebnu priliku da čuje sjajne glazbene brojeve iz njegovih novih mjuzikla: Madame Hamlet, Krađa Mona Lise i Marilyn Monroe.

Moji mjuzikli #2 publici donose večer izabranih glazbenih hitova koji će ih povesti na uzbudljivo putovanje kroz glazbene kazališne priče. Te su priče rezultat njegove suradnje s najpoznatijim dramskim autorima i pjesnicima, one glazbenim brojevima daju posebnu teatarsku čaroliju, uvode nas u kazališni svijet gdje glazba i priča nadopunjuju ljepotu doživljaja. 

Stvaralaštvo maestra Kabilja neraskidivo je vezano s čarolijom kazališta. Ono živi kroz libreta i stihove poznatih dramskih autora, ali istinski zamah njegovim mjuziklima daje nadahnuće glumaca i pjevača. Oni mu daruju scenski život i glazbeno i emotivno. Komedijini sjajni solisti uvijek su bili odlični interpreti Kabiljovih glazbenih ideja i scenskih zamisli, a ovim koncertom još će jednom potvrditi da velikan hrvatskog mjuzikla, gospodin Alfi Kabiljo ima u svojoj riznici obilje glazbenih aduta.

Večer za pamćenje, u čast opusa jednog velikog umjetnika, ali i u slavu domaćeg mjuzikla kojeg je Kazalište Komedija donijelo u hrvatsku kulturu i iz godine u godinu potvrđuje njegovu neospornu kvalitetu.

Davor Schopf

S ukupno 1357 izvedbi Alfi Kabiljo najizvođeniji je glazbeni autor u Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija. Broj izvedbi njegovih djela dvostruko premašuje po šestotinjak izvedbi djela druge dvojice najizvođenijih glazbenih autora, Emmericha Kálmána i Franza Lehára.

U prvom desetljeću rada Komedije, pedesetih godina 20. stoljeća, glazbenim repertoarom dominiraju operete. Početkom sedamdesetih počinje značajna repertoarna promjena, a već tijekom šezdesetih godina javljaju se proplamsaji novoga. Mjuzikli su, naime, do tada bili poznati samo iz američkih filmova. Redatelj Vlado Habunek svojim je dodirom Mide, 1960., otvorio novu i nepoznatu stranicu postavom klasičnog mjuzikla Cola Portera Poljubi me, Kato. Zametak novoga žanra nalazimo u revijskoj opereti Stvaramo reviju Marijana Maića iz 1956. Daljnji domaći pokušaji dvije su jednočinke, Plava limuzina Milivoja Körblera i Roberta Tomovića te Ja i moje drugo ja Stjepana Mihaljinca i Dragoljuba Švarca, izvedene 1964. u suradnji sa Zagrebačkim festivalom zabavne glazbe. Pored toga, izvode se svjetski hitovi Ljubimica divljeg zapada i Slatka Irma

              Pomalo se skupljaju i sklapaju djelići mozaika. Protagonistica naslovne uloge Poljubi me, Kato (također Ljubimice divljeg zapada i Slatke Irme) Sanda Miladinov Langerholz nagrađena je za to ostvarenje Nagradom Grada Zagreba. Bio je to presedan, da se uloga u mjuziklu mjeri i nagrađuje primjenjujući dramska mjerila. Njezin partner Đani Šegina, omiljeni operetni prvak, sjajno je odigrao Petruccia te karizmom i popularnošću, u tom i u drugim naslovima, pripomogao novome žanru.

              Između Čovjeka iz Manche, iz sredine 1969., i Guslača na krovu, godinu dana poslije, koji su uz Obećanja, obećanja temelj Komedijina svjetskoga mjuzikalskog repertoara u to doba, pojavila se Velika trka Milana Grgića i Alfija Kabilja, čiji je uspjeh iznenadio. Ni uspjeh njihova sljedećeg mjuzikla Jalta, Jalta, dvije godine poslije, nije bio očekivan. Gotovo nitko nije predviđao da će se ta predstava izvesti 534 puta s istom protagonističkom ekipom. Sanda Miladinov Langerholz kao Nina Filipovna, Richard Simonelli kao Lari, Vladimir Krstulović kao Stenli i Josip Fišer kao Samuel odigrali su sve predstave; Lukrecija Brešković kao Brigadirka poneku manje, dok je Boris Pavlenić kao Griša propustio samo jednu. Tumačili su te drage likove sve do 1995. Na gostovanju u Trstu, 1979., ansambl Komedije izvodio je Jaltu na talijanskom jeziku. Niz Kabiljovih mjuzikala prikazao je na gostovanjima diljem Hrvatske i u inozemstvu.

Plemenita poruka o idealnome mjestu mira i ljubavi na svijetu koje svaki čovjek mora naći u sebi i vlastitome srcu neposredno dopire do publike, a nova produkcija Jalte iz 2010., ponovo u režiji Vlade Štefančića, to potvrđuje. Postala je zaštitnim znakom Komedije i hrvatskog mjuzikla u cjelini. Punih pedeset godina superiorna je i najpoznatijim naslovima svjetskoga repertoara, a otvorila je vrata i drugim skladateljima domaćih mjuzikala. S njome je žanr mjuzikla na velika vrata ušao u hrvatsko glumište. Uz opere Nikola Šubić Zrinjski i Ero s onoga svijeta najizvođenije je hrvatsko glazbeno-scensko djelo.

              Sedamdesete godine obilježila je intenzivna produkcija hrvatskog mjuzikla. Vlado Štefančić poticao je autore na pisanje, jamčeći im izvedbu. Bio je uvjeren da domaće djelo neće zaobići naklonost publike. Tada se rađa pojam zagrebačke škole mjuzikla. Skladatelj Alfi Kabiljo s tekstopiscem Milanom Grgićem ili u suradnji s drugim autorima stvara najveći broj djela koja često i dirigira.

              Velika trka i Crveni otok imali su naglašenu političku satiričnu notu,  ismijavali su borbu za vlast. I Jalta, Jalta ima određenu političku pozadinu, aktualnu od njezina nastanka, koja je možda najaktualnijom postala upravo danas, s ratom u Ukrajini. Društvenu satiru, s problematikom promjene spola, donio je Dlakav život. Sasvim suprotan bio je Ivan od leptira, mjuzikl za djecu, o djeci i njihovim snovima. Dva su djela, neobično popularan Vjenčani list i Colombe, mjuzikli čiji songovi nadopunjuju komediografski tekst.

              Pravi recept     uspjeha, uz Jaltu, Alfi Kabiljo ostvario je u tri mjuzikla iz devedesetih: Caru Franji Josipu u Zagrebu, Kralj je gol i Tko pjeva zlo ne misli. Potonji je specifičan po evokaciji atmosfere tridesetih godina 20. stoljeća i duha tadašnjeg Zagreba, kao „nostalgični zagrebački spomenar‟, nastao na temelju istoimenog najgledanijeg hrvatskog filma svih vremena režisera Kreše Golika. A u Jalti, Jalti, Caru Franji Josipu u Zagrebu i Kralj je gol Alfi Kabiljo i Milan Grgić ingeniozno su, u neke važne i manje važne stvarne povijesne događaje – kao što su podjela svijeta između Churchilla, Roosevelta i Staljina u Jalti na Krimu, posjet cara Franje Josipa Zagrebu da otvori Hrvatsko narodno kazalište te posjet engleskog kralja Edvarda VIII. i gospođe Wallis Simpson Jadranu te njihovo golišavo kupanje na Rabu, čime počinje nudizam u Hrvata – upleli komične epizode kako bi njihova priča zaživjela u mediju humora, duhovitosti i zabave na glazbenoj pozornici. Od šefova svjetskih velesila važniji su njihovi sobari koji se nadmeću za naklonost ukrajinske domaćice, dok cara Franju Josipa i kralja Edvarda ugrožavaju teroristi i paparazzi! Raznolikost mjuzikalskih formi upotpunjuje forma predstave u predstavi u Crvenom otoku i Tko pjeva zlo ne misli.

              Nadarenosti i mašte Alfiju Kabilju ne nedostaje o čemu svjedoči njegov golemi svekoliki opus. Ovaj koncert nudi i uvid u nekoliko još neizvedenih mjuzikala: Krađa Mona Lise, Madame Hamlet i Marilyn Monroe. Kabiljova glazbena invencija, suvereno vladanje raznolikošću zabavnoglazbenih stilova i ritmova, smisao za melodičnost, smisao za stvaranje hitova od solističkih brojeva kao i od velikih ansambalskih brojeva zadivljuju. Zadivljuje lakoća njegova umijeća i žar pristupa glazbenom kazalištu.

              Iako mu se djela izvode i u drugim hrvatskim kazalištima i u inozemstvu, povezanost između Alfija Kabilja i umjetnikâ kazališta Komedija posebna je i neraskidiva.

Alfi Kabiljo (Zagreb, 1935.) skladatelj, dirigent, aranžer, pianist, tekstopisac, libretist i producent. Pohađao je privatnu glazbenu školu hrvatskog skladatelja i pedagoga Rudolfa Matza, završio je Glazbenu školu “Vatroslava Lisinskog” u Zagrebu. Kompoziciju je usavršavao u Parizu. Diplomirani je arhitekt. Skladatelj je međunarodne reputacije vrlo široka raspona stvaralaštva – piše glazbu za kazalište, film, TV, zabavne melodije, šansone, orkestralna, komorna i solistička djela. Svoje diskografske i filmske projekte snimao je u Barceloni, Beču, Londonu (Pinewood, Twickenham), Los Angelesu (Hollywood), Ljubljani, Madridu, Parizu, Tokyju, a najviše u Zagrebu. Napisao je glazbu za 80 igranih filmova i preko 100 TV epizoda. Autor je brojnih popularnih pjesama i šansona, koje s u snimljene širom svijeta, te sudionik i pobjednik mnogih festivala popularne glazbe u domovini i inozemstvu (Zagreb, Split, Opatija, Krapina, Rio de Janeiro, Tokyo, Los Angeles, Tel Aviv, Malta, Seoul, Palma de Mallorca, Kairo, Alexandria, Atena, Caracas, Mexico City, Curaçao, itd.). Njegovi mjuzikli su najizvođeniji mjuzikli u Hrvatskoj ( Jalta Jalta cca 1000 izvedbi) i zato ga je tisak prozvao Kraljem hrvatskog mjuzikla.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

“Čarobni Broadway” u nedjelju na Sunčanoj strani Prisavlja | Kazalište Komedija

Solisti i orkestar Gradskog kazališta Komedija krenuli su sa zajedničkim probama za koncert “Čarobni Broadway” koji će se održati u sklopu HRT-ovog open-air projekta Sunčana strana Prisavlja sutra, u nedjelju 5. rujna 2021.

Orkestar Kazališta Komedija i solisti Renata Sabljak, Vanda Winter, Mila Elegović, Vlatka Burić Dujmović, Đani Stipaničev, Ervin Baučić, Dražen Bratulić i Filip Hozjak izvodit će najpoznatije glazbene brojeve iz slavnih brodvejskih mjuzikala. Orkestrom će ravnati maestro Krešimir Batinić, a program će voditi Mila Elegović i Igor Mešin.

Koncert “Čarobni Broadway” moći ćete pogledati i poslušati ovu nedjelju, 5. rujna u 21 sat u izravnom prijenosu na HRT-u 3.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo