Nelo Akamatsua u Galeriji Nova započinje proslavu 20 godina djelovanja kustoskog kolektiva KONTEJNER

U subotu, 5. ožujka u 19 sati u zagrebačkoj Galeriji Nova otvara se izložba japanskog umjetnika Nelo Akamatsua koji će se predstaviti minimalističkom prostorno-zvučnom instalacijom Chijikinkutsu za koju je nagrađen Grand Prixom na festivalu Ars Electronica 2015. godine. Akamatsuovom izložbom započinje cjelogodišnji slavljenički program kustoskog kolektiva KONTEJNER kojim će se obilježiti 20 godina rada na nezavisnoj kulturnoj sceni u području istraživačke i intermedijske suvremene umjetnosti. 

Delikatna i meditativna instalacija Chijikinkutsuu svom nazivu spaja dvije japanske riječi: Chijiki i Suikinkutsu. Chijiki se odnosi na geomagnetizam – magnetska svojstva Zemlje koja postoje svuda na planeti, ali ih ljudsko tijelo ne može osjetiti, a suvremena fizika ih još uvijek nije uspjela u potpunosti razjasniti. Suikinkutsu je dekorativni glazbeni uređaj tipičan za tradicionalne japanske vrtove Edo perioda koji rezonira zvuk vodenih kapljica koje u njega upadaju. U svom konceptu, Akamatsuov Chijikinkutsu ne polazi od eksperimentalne znanosti i tehnologije uobičajene za medijske radove, niti arhitektonske teorije zapadnjačke glazbe koja se koristi kao temelj za pojedine radove u području umjetnosti zvuka, već koristi djelovanje geomagnetizma i proširuje ga suptilnim Suikinkutsu zvukovima u kontekstu japanske percepcije Prirode. Rad ističe akustičnost zvuka i usmjerava pažnju posjetitelja na slušanje i doživljaj geomagnetizma koji uzrokuje kretanje iglica u izloženim staklenim posudama. Delikatan zvuk instalacije izoštrava osjetila posjetitelja i usmjerava im pažnju na činjenicu da zvuk ne dolazi izvan našeg tijela, već postoji otprije unutar našeg uma.

Nelo Akamatsu (JP) je rođen u Tokiju, a živi i radi u Kanagawi u Japanu. Svoje umjetničke radove stvara na sjecištu nekoliko različitih medija poput instalacija s elektroničkim uređajima i video instalacija, skulptura, slika i fotografija. Radove je predstavljao diljem svijeta, na izložbama i umjetničkim festivalima u Austriji, Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Sloveniji, Ukrajini, Meksiku, Kanadi, Tajvanu, Koreji, Kini i Japanu.

Cjelogodišnji slavljenički program povodom 20 godina djelovanja KONTEJNER-a

U protekla dva desetljeća agilni kustoski kolektiv KONTEJNER organizirao je više od 120 festivala, grupnih i samostalnih izložbi, performansa, predavanja, radionica i prezentacija međunarodnih i domaćih umjetnika, teoretičara, filozofa, znanstvenika, hakera i inovatora te je realizirao više od 80 umjetničkih produkcija hrvatskih i međunarodnih autora, čime se snažno utjecalo na formiranje izazovnih, progresivnih suvremenih umjetničkih projekata u područjima kao što su bio-umjetnost, umjetnost zvuka i hibridnih medija te kritičke umjetničke prakse. KONTEJNER je rubne umjetničke prakse koje istražuju ulogu i značenje znanosti, tehnologije i tijela u društvu s margine pomaknuo u centar kulturnih zbivanja, brojeći desetke tisuća posjetitelja na svojim događanjima i pokazujući kako provokativne, fascinantne i intrigantne teme u suvremenoj umjetnosti mogu biti zanimljive i uzbudljive najrazličitijim publikama i strukama.

Slavljenička godina u KONTEJNER-u obilježava se cjelogodišnjim raznovrsnim programom. Uz Venecijansko bijenale, za koje je udruga producent rada Tome Savića Gecana i organizator nastupa Republike Hrvatske, kroz 2022. godinu realizirat će se i niz samostalnih izložbi i performansa međunarodnih i hrvatskih umjetnika i umjetnica, drugo izdanje festivala eksperimentalnog zvuka Gibanja, centralna konferencija najveće svjetske mreže za rezidencije medijskih umjetnika EMAP, Erasmus+ Youth Camp u Hrvatskoj na temu učenja eksperimentalne glazbe i opsežna publikacija na temu bio-medija u suvremenoj umjetnosti. Udruga u 2022. godini pokazuje i slavi svu raskoš i raznolikost svog djelovanja sa stotinama umjetnika i suradnika s kojima je kroz godine radila, s mladim umjetnicima i novim partnerima, s publikom koja prati programe udruge od samih početaka, kao i s publikom koja se s djelovanjem KONTEJNER-a tek treba upoznati.

Izložba je dio godišnjeg programa kojim udruga KONTEJNER obilježava 20 godina rada.

Projekt je osmislio i organizirao KONTEJNER | biro suvremene umjetničke prakse.

Kustoski tim: Tereza Teklić, Davorka Begović i Ena Hodžić

Partner: What, How & for Whom/WHW i Galerija Nova Projekt podržali: Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Zagreb, Zaklada „Kultura nova”, Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, Japan Foundation Budimpešta, Kerschoffset.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo


RAD, (NE)RED I (SAMO)DISCIPLINA: nevidljivo djelovanje radnica i radnika u kulturi | Galerija Nova

U Galeriji Nova se 7.12. otvara izložba naziva “RAD, (NE)RED I (SAMO)DISCIPLINA: nevidljivo djelovanje radnica i radnika u kulturi”.

Ograničene mogućnosti djelovanja u kulturnom i umjetničkom polju ne predstavljaju izolirani slučaj pojedinca, već zajedničko i međugeneracijsko iskustvo nekolicine umjetnica i umjetnika koji_e nakon završetka institucionalnog obrazovanja ulaze na tržište rada. Nerijetko je rad uključen u umjetničko stvaralaštvo teško povezati sa zakonima tržišta zbog čega djelovanje radnica i radnika u kulturi postaje nevidljivo.Izložba u središte postavlja radove koji otvaraju pitanja prekarnog rada u kulturi i čimbenika koji utječu na nesigurne radne uvjete u kontekstu neoliberalnog kapitalizma. Temeljni cilj ove izložbe je otvoriti problemska pitanja s kojima se susreću mladi u kulturnom polju, prikazati kontinuitet nestabilnog umjetničkog i kulturnog polja te istaknuti nužnost umrežavanja kulturnih radnica i radnika.

Grupna izložba domaćih umjetnika i umjetnica RAD, (NE)RED I (SAMO)DISCIPLINA: nevidljivo djelovanje radnica i radnika u kulturi rezultat je pilot projekta NOVAci kustoskog kolektiva WHW i Pogona – Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade. U sklopu projekta su kustosice Ana Kovačić i Lea Vene šest mjeseci mentorirale mladu kustosicu Tenu Starčević koja je odabrana na temelju javnog natječaja. Mentorski tim radio je s Tenom Starčević u svim etapama pripreme izložbe: od razvoja koncepta, susreta s umjetnicima, teoretičarima i praktičarima, do odabira radova dizajniranja postava i izvještavanja projekta. Na otvorenju izložbe bit će izveden perfomans Arbajt (2021.) Šimuna Stankova, Une Štalcar-Furač i Espija Tomičić.

Plesna predstava Arbajt problematizira nerijetku romantizaciju rada u polju dramskih i plesnih umjetnosti zbog čega je rezultat rada nekolicine umjetnika_ca pripisan urođenom talentu, a ne dugotrajnom i predanom radu. Uspoređujući odnos zahtjevnih plesnih pokreta s fizičkim radom na gradilištu, Arbajt propitkuje položaj suvremenog plesa na tržištu rada te otvara pitanje poimanja umjetnika_ca kao „pravih“ radnika_ca. Projekt je izvorno zamišljen kao proces koji se prilagođava raznim prostorima, a u kontekstu ove izložbe bit će predstavljen u obliku performansa.

Kustosica izložbe je Tena Starčević, magistrica povijesti umjetnosti i prvostupnica portugalskog jezika i književnosti. Za vrijeme fakulteta radila je kao vodič i čuvarica na izložbama, a potom je započela razvijati autorske kustoske koncepte te je uspješno realizirala nekoliko izložbi (ARTiranje, Novi Novi Val, Dizajn+Izložbe…). Temeljni interesi su joj usmjereni na istraživanje suvremenih umjetničkih praksi s naglaskom na umjetnost u javnom prostoru te istraživanje potencijala napuštenih prostora. Završila je brojne izvaninstitucionalne obrazovne programe i radionice među kojima je i program Kulturpunktova novinarska školica. Trenutno radi na projektu književnog festivala Europea 2020.-2021., piše za portal Kulturpunkt te se bavi glazbom.


Galerija Nova, Teslina 7, Zagreb
Otvorenje: 7.12. 2021., 19h
Izložba je otvorena do 22.1.2022.
Radno vrijeme Galerije Nova: utorak – petak: 12 – 20h, subota: 11 – 14hUmjetnici_e: Vanja Babić, Marko Vojnić Gin, Šimun Stankov, Una Štalcar-Furač, Espi Tomičić, Mia Maraković, Tara Ivanišević, Morana Radočaj, Klara Berdais i Dora SlakoperKustosica: Tena Starčević
Mentorice: Ana Kovačić i Lea Vene
Organizatori: WHW i Pogon-Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mladeNa otvorenju izložbe bit će izveden perfomans Arbajt (2021.) Šimuna Stankova, Une Štalcar-Furač i Espija Tomičić. Za sudjelovanje se potrebno prijaviti putem maila ana.kovacic.whw@gmail.com.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: Galerija Nova

Izložba umjetnika Vadima Fishkina i Nike Radić “There is no magic” | Galerija Nova

Izložba There is no magic. There is always a story umjetnika Vadima Fishkina i Nike Radić otvorila se u Galeriji Nova u srijedu 6. listopada u 19 sati i odvija se u okviru projekta kustosice Martine Kontošić Supostojanje: Prostori svjetla. Izložba traje do 29. listopada i može se razgledati u radno vrijeme Galerije Nova.

Inicirajući susret radova hrvatske umjetnice s Nike Radić, hrvatske umjetnice koja živi i radi u Berlinu, i Vadima Fishkina, ruskog umjetnika koji živi i radi u Ljubljani, izložba stavlja u relaciju ovo dvoje snažnih umjetničkih osobnosti kako bi omogućila dijalog njihovih praksi i interakciju s mjestom izlaganja, pažnjom i sudjelovanjem publike. Fishkinova praksa temelji se na nematerijalnosti i efemernosti, a njegove instalacije prema riječima kustosice Inke Arns proizvode metafizičko, čineći ga privremeno vidljivim. S druge strane, Nika Radić usmjerena je proučavanju kompleksnih slojeva komunikacije kroz kretanje, geste i verbalnu ekspresiju, s osobito izraženim osjećajem za integraciju prostora izlaganja u svoj rad. Dok Fishkinov rad Doorway (2015.) i Bubble (2021.) Nike Radić naizgled otvaraju nove prostore u koje publika ipak ne može ući, radovi Vernissage (Radić, 2012.) i Magic Button (Fishkin, 2007.) čine kolaborativnu instalaciju koja otvoreno i neposredno komunicira u istom prostoru, međusobno, ali i s posjetiteljima.

Izložba inicira suradnju autora i preklapanje njihovih radova koji brižno doziranom materijalnom i sadržajnom dinamikom svjetla i zvuka otvaraju nove oblike koegzistiranja u istom prostoru. Radovi supostoje s galerijom i omogućavaju joj da prazninama, vlastitim svjetlom ili njegovim izostankom nadopunjava koncept, kao što i posjetitelji sudjeluju u slojevima slobodnih interpretacija koje, s obzirom na aktualni društveni kontekst, u isto vrijeme mogu biti i tjeskobne i oslobađajuće.

Vadim Fishkin (Penza/SSSR, 1965.) živio je u Moskvi do 1996. godine, a sada živi i radi u Ljubljani. Godine 1986. diplomirao je na Moskovskom institutu za arhitekturu (MARCHI). Fishkinovo glavno područje istraživanja su znanost i njene metode proučavanja, a tehnološki napredak koristi prvenstveno u poetske svrhe. Mnoge njegove instalacije, skulpture, fotografije i crteži pokazuju snažan smisao za humor. Njegov je rad međunarodno izlagan na brojnim skupnim i samostalnim izložbama, uključujući četiri Venecijanska bijenala (1995., 2003., 2005., 2017.), Manifestu 1 u Rotterdamu, 3. Istanbulsko bijenale, 9. Shanghai Biennale, Centar za umjetnost i medije ZKM u Karlsruheu, Secesiju u Beču, Modernu galeriju u Ljubljani, Galeriju Gregor Podnar u Ljubljani i Berlinu, Galeriju Škuc u Ljubljani, Centar za suvremenu umjetnost u Moskvi, Palazzo dell Ragione u Milanu, MACRO u Rimu, Isabella Stewart Gardner Museum u Bostonu i dr.

Nika Radić (Zagreb, 1968.) nakon kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, završava i studij povijesti umjetnosti u Beču. Od apolitičnosti ranih radova i izražavanja u tradicionalnim skulpturalnim formama, u dvijetisućitima se okreće postkonceptualnoj umjetničkoj praksi. Ne pripadajući u potpunosti jednom kontekstu i naviknuta na prevođenje s različitih jezika, kao i na prevođenje iskustava ljudi, odražava to iskustvo i u svojoj umjetnosti. Njezini najnoviji radovi rezultat su istraživanja kako se druge discipline bave izazovima komunikacije. Izlagala je na brojnim izložbama od kojih su recentnije: My Voice Will Go With You, Kunstverein am Rosa-Luxemburg-Platz, Berlin, Yurei, KIT, Kyoto, Puno putujemo MKC, Split, My Daily Room, Berlin Weekly, Berlin, Doma, MUO, Zagreb. Dobitnica je više nagrada i rezidencijalnih boravaka među kojima su i Nagrada Radoslav Putar, ArtsLink stipendija na Sveučilištu Vanderbilt u Nashvilleu i Villa Kamogawa Goethe Instituta u Kyotu. Živi i radi u Berlinu.

Martina Kontošić (Zagreb, 1981.) diplomirala je povijest umjetnosti i kulturnu antropologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kustosica je i producentica projekata u kulturi, koordinatorica i suvoditeljica projekata u domeni novih medija i produkcije radova suvremenih umjetnika. Radi kao stalna suradnica na projektima u udrugama WHW i Kurziv.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

“U žalovanju i bijesu” | U Galeriji Nova otvara se posljednja ovosezonska izložba

U četvrtak 8. srpnja u 20 sati u zagrebačkoj Galeriji Nova otvara se skupna izložba U žalovanju i bijesu nazvana po istoimenom javnom performansu koji su umjetnice Suzanne Lacy i Leslie Lebowitz izvele u Los Angelesu 1977. godine u suradnji sa ženskim zajednicama koje su se borile protiv seksualnog nasilja nad ženama. Izložba kustosice Ane Dević/WHW promišlja i integriranje tuge i gubitka kao neophodnog koraka za ponovnim pokretanjem otpora, osnaživanja, komunalnog učenja i iscjeljenja na individualnoj i kolektivnoj razini. Trajati će do 16. rujna ove godine, no Galerija Nova će biti zatvorena u kolovozu.

Skupna izložba U žalovanju i bijesu predstavit će radove 12 umjetnik/ca i kolektiva. Who is Afraid of Ideology? III (2020) Marwe Arsanios bavi se ekološkim i aktivističkim borbama žena pripadnica autohtonih naroda u Kolumbiji za očuvanje sjemena kao zajedničkog dobra. Adresirajući normalizaciju smrti na granicama, selma banich u suradnji s Marijom Hameršak i kolektivom Žene ženama, realizirala je spomen platno i projekt Prijelaz (2021) u spomen na živote ljudi koji su umrli na migrantskoj ruti na Balkanu.

Izložba pristupa konceptima „žalovanja“ i „bijesa“ kao dvostrukom procesu koji također uključuje somatska, poetska i temporalna iskustva povlačenja (žalovanja) i posezanja (pobune). Reprezentacija ženskog subjektiviteta s motivima borkinja, pobunjenica, vještica i ožalošćenih majki ili zatvorenica ključna je preokupacija opusa skulptura Vere Dajht Kralj koja je u poslijeratnom razdoblju također realizirala javne spomenike koji tematiziraju jugoslavensku antifašističku borbu. Gotovo 8 sati dug film Melancholia (2008) redatelja Lava Diaza bavi se revolucionarnom melankolijom, tugom i fikcijom zajedništva u kontekstu političkih i revolucionarnih borbi Filipinaca.

Pored društveno angažiranog pristupa koji spaja umjetnost i aktivizam, izložba pruža i intimnu perspektivu i poetski pristup. Two Way Surge as if There Was no Other  (2021) Tine Gverović je  prostorna instalacija koja je nastala za prostor Galerije Nova i koja testira utjelovljenje bijesa prevedenog u materijalnost tkanine i crteža s motivima tijela kojima je potrebna uzajamna podrška. Stalni interes za teme boli i smrti u djelima Mladena Stilinovića nikad ne znači govor o pojedinačnoj boli, smrt iitd., umjetnik ih uvijek promišlja kao trajne i uzajamno isprepletene uvjete te reflektira njihovu neumoljivu prirodu.

Poezija CAConrad usredotočena je na teme smrti i žalovanja. Nakon brutalnog ubojstva njihovog partnera Eartha radili su na ritualu (soma)tske poezije kako bi izliječili depresiju i problematizirali sistemsko nasilje nad LGBTQ+ zajednicama. Njihova pjesnička zbirka While Standing in Line for Death (2017) uvrštena u izložbu sastoji se od rituala, pjesama, političkih akcija i vježbi koji svjedoče o sposobnosti poezije da nas ponovo poveže i umanji otuđenje na osobnoj, kolektivnoj i planetarnoj razini. Promatrajući dinamiku melankolije naspram revolucionarnog potencijala, izložba poziva na obnavljanje prostora za zajedničko žalovanje i otpor. Kao što je izraženo na plakatu grupe Etcétera Let’s Try Again (2021), upravo sada unatoč gubicima, zajedničkim snagama trebamo pokušati ponovo kolektivno graditi internacionalizam povezujući trenutne borbe kojima se daje podrška priznavanju svih onih ljudi, zajednica i teritorija što su još uvijek pod opsadom nasilja i aparthejda.

Galerija Nova radno vrijeme: uto – pet: 12 – 20 sati, subota: 11 – 19 sati

Izložba je dio dvogodišnjeg suradničkog projekta Education from Below osmišljenog u suradnji s Rijksakademie van beeldende kunsten, Amsterdam i MACBA – Museu d’Art Contemporani de Barcelona. Program podržavaju: Foundation for Arts Initiatives, Grad Zagreb, Kontakt Collection / ERSTE Fondacija, Program Kreativna Europa Europske komisije, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Zaklada Kultura Nova.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: Galerija Nova promo

Izložba Slana – Radikalni krajobraz | Prilog

Prije dva dana, 23. lipnja, završila je izložba “Slana – Radikalni krajobraz”, a koju ste mogli pogledati u Galeriji Nova u Zgarebu. Od 2017. Davor Konjikušić i Nika Petković rade na opsežnom umjetničko – istraživačkom projektu koji za svoje polazište uzima prostor Uvale Slana na otoku Pagu gdje se od lipnja do kolovoza 1941. godine nalazio prvi koncentracijski logor u NDH. Spomen-obilježja na njegove žrtve se sustavno i nasilno uništavaju.

Upisujući se u taj brisani prostor, SLANA – Radikalni krajobraz obuhvaća film, fotografije te interdisciplinarno istraživanje u formi 3D rekonstrukcije nekadašnjeg koncentracijskog logora. Od mletačkih vremena krajobraz Slane obilježen je brutalnim ljudskim djelovanjem: od ekstrakcije i prekomjerne ispaše preko uspostave koncentracijskog logora pa sve do recentne turističke eksploatacije. Projekt obuhvaća interdisciplinarno istraživanje nastalo u bliskoj suradnji s doc. dr. sc. Goranom Andlarom s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, uz podršku doc. dr. sc. Hrvoja Tomića s Geodetskog fakulteta u Zagrebu i arhitekta Juraja Božića. Ovo opsežno istraživanje lokaliteta uz terenska istraživanja obuhvatilo je znanstvene postupke kartiranja, mapiranja i analize krajobraza i arhivsku povijesnu građu – što je poslužilo kao temelj za izradu 3D model dispozicije logora.

Sada, po završetku izložbe, donosimo prilog o izložbi koji su izradile Nina Vučemilović i Matea Božić, Mreža antifašistkinja Zagreba:

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: Screenshot

Izložba u Galeriji Nova: “SLANA – Radikalni krajobraz” | Davor Konjikušić, Nika Petković i Goran Andlar

Od 2017. Davor Konjikušić i Nika Petković rade na opsežnom umjetničko – istraživačkom projektu koji za svoje polazište uzima prostor Uvale Slana na otoku Pagu gdje se od lipnja do kolovoza 1941. godine nalazio prvi koncentracijski logor u NDH. Spomen-obilježja na njegove žrtve se sustavno i nasilno uništavaju. Upisujući se u taj brisani prostor, SLANA – Radikalni krajobraz obuhvaća film, fotografije te interdisciplinarno istraživanje u formi 3D rekonstrukcije nekadašnjeg koncentracijskog logora. Od mletačkih vremena krajobraz Slane obilježen je brutalnim ljudskim djelovanjem: od ekstrakcije i prekomjerne ispaše preko uspostave koncentracijskog logora pa sve do recentne turističke eksploatacije.

Središnji dio izložbe je film Uvala koji redukcijom prikaza razotkriva neraskidivu povezanost krajobraza s povijesnim kontekstom koji je iz njega izbrisan. Koristeći se metodama ‘pejzažnog filma’ Davor Konjikušić i Nika Petković propituju postupak (povijesnog) brisanja i negiranja mjesta zločina koje se u ljeto 1941. zauvijek upisalo u surovi kameni krajobraz. Putovanjem ka prošlom vremenu iz sadašnje perspektive film poziva na perceptivnu komemoraciju i propitivanje političkog okvira slike u kojoj je odsustvo čovjeka zapravo njegova trajna prisutnost a prazan prostor mjesto zločina. Kao što ističe teoretičar filma Pavle Levi u publikaciji projekta: ”Ono što na prvi pogled djeluje kao “prazan” prostor, kako film odmiče, sve se eksplicitnije razotkriva kao ništa manje nego mjesto zločina. Drugim riječima, dok film traje gledatelj kao da se – linearnom vremenskom putanjom – vraća u prošlost, u doba zločina. Ali na kraju puta – što je ključno – taj linearni vremenski tok razotkriva se kao sredstvo jednog politički daleko emancipiranijeg pristupa vremenu. Taj je pristup zasnovan na vremenskom “kratkom spoju” ili superimpoziciji: na spoznaji da je zločin (iz prošlosti) zapravo sve vrijeme prisutan (u sadašnjosti), ali je potisnut, “izbrisan iz slike.” Upravo je to brisanje rezultat i simptom današnje dominantne – i problematične – ideološke paradigme.”

Projekt obuhvaća interdisciplinarno istraživanje nastalo u bliskoj suradnji s doc. dr. sc. Goranom Andlarom s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, uz podršku doc. dr. sc. Hrvoja Tomića s Geodetskog fakulteta u Zagrebu i arhitekta Juraja Božića. Ovo opsežno istraživanje lokaliteta uz terenska istraživanja obuhvatilo je znanstvene postupke kartiranja, mapiranja i analize krajobraza i arhivsku povijesnu građu – što je poslužilo kao temelj za izradu 3D model dispozicije logora.
Umjetnički projekt SLANA – Radikalni krajobraz nastao je u produkciji Srpskog narodnog vijeća koje kroz kulturne suradničke projekte potiče umjetničke produkcije i istraživanja koja razvijaju angažiran pristup povijesti i kulturu sjećanja koja se vezuje za nasljeđe antifašizma, stradanja i genocid manjinskog stanovništva te univerzalnog ljudskog iskustva nastalog u teškim traumama ili pak u naknadnoj negaciji istih.

Damir Gamulin autor je postava izložbe i grafičkog oblikovanja publikacije koja uz arhivsku građu povijesti logora uključuje tekstove: Gorana Andlara, Davora Konjikušića, Pavla Levija, Nike Petković, Anete Vladimirov i Ante Zemljara.

Aneta Vladimirov i Marija Crnogorac su producirale izložbu u okviru SNV-ovog programa kulture sjećanja zahvaljujući podršci i sredstvima Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH.

Izložba je za javnost otvorena do 23. lipnja 2021.

Radno vrijeme Galerije Nova:
utorak – petak: 12–20h
subota: 11–14h
Program Galerije Nova podržavaju:
Grad Zagreb
Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske
Zaklada Kultura nova

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: Davor Konjikušić, “Bez naziva”, 2021.