Izložba 6 autorica „Utkano pod kožu“ u Galeriji događanja

UTKANO POD KOŽU je izložba šest autorica, koje u produkciji svojih radova stapaju tradicionalne i digitalne medije. Projekt  je nastao na inicijativu Ivane Ognjanovac i Mare Šuljak, multimedijalnog dvojca koji kroz svoju umjetničku praksu, istražuje modele suradnje i komunikacije. Izložba se otvara u petak, 27. svibnja 2022. u 19:00 sati, a moći će se vidjeti do 18. lipnja.

Kroz temu ženskog nasljeđa, sudjelujuće autorice su se prirodno povezale, što je bio očekivani tijek razvoja projekta i razlog poziva upućenog upravo njima. Propitijući odnos s vlastitim tijelom i glasom, odnose s partnerima, rodne uloge koje igraju ili primijećuju u obitelji, društvu, poslu, i drugdje, naglasak su stavile na one stvari koje su se za njih, po tom pitanju, naročito ispoljile tijekom lockdowna i u cjelokupnom periodu pandemije Covid – 19. Izložba je koncipirana kao svojevrsni osvrt na jedno specifično razdoblje, iz ženske perspektive.

Kratki film ROZE PRIČE autorica Šuljak i Ognjanovac, nastao je animacijom 6 slika – vezova, stvaranih pod utjecajem dugoročnog subivanja s ukućanima u zatvorenom prostoru, tijekom pandemijskog perioda, koji je poljuljao podrazumijevane raspodjele uloga i obaveza.

POTRAGA ZA ŽENSTVENOŠĆU Hane Lukas Midžić, vrluda tijelom, šumom, sjećanjima i naslijeđenim obrascima koje preispituje. Nastali radovi različitih su tehnika: od klasičnog kiparskog pristupa materijalu, preko izlaganja kreativnog procesa na internetu, do performansa.

Serijom crno bijelih fotografija pod nazivom KAKO SAM POSTALA NEVIDLJIVA, Ksenija Španec, kroz formu autoportreta, opisuje svoj doživljaj starenja žene u društvu koje veliča mladost.

Video instalacija NEIZBJEŽNO Josipe Bubaš je usporedba osjetilnog i digitalnog zapisa. Funkcionira kao retroaktivni, vizualni dnevnik ili zapis o iskustvu u odsječku vremena.

UTKANI OBRASCI Ane Sladetić prikazuju odrastanje kroz samosagledavanje tijekom pandemijskog perioda. Polaznica videa je putovanje 2011. u Kinu, odakle je potekao virus. Rad je prikazan u formi gifova koji brišu sami sebe.

Za vrijeme trajanja izložbe, u petak 3. lipnja 2022. u 19:30 sati u Kulturnom centru Knap održat će se panel diskusija na temu kreativnosti u nadilaženju prepreka u kontekstu ženskog nasljeđa, koju će moderirati Josipa Bubaš.

U subotu 18. lipnja 2022. na dan zatvaranja izložbe, u 18:30 sati, a u sklopu programa Dani kulture koji će se održati u Kulturnom centru Knap, autorice će ponuditi vodstvo kroz izložbu i mogućnost za postavljanje pitanja i razgovor o radovima, nakon kojeg slijedi koncert Gelato Sisters u dvorištu Knapa

2022. godine autorice su pokrenule i NJIHOVA TKANJA, online platformu za razmjenu ideja i misli o ženskoj samoorganizaciji i sazrijevanju u danim okolnostima. Razmjenom prizora i priča koji prikazuju životne navike slavi se šarolikost fantastičnih mehanizama ženske samoorganizacije i otpornosti. Izložba uključuje pregled 30 do sada pristiglih osvrta žena iz Europe i Amerike.

Web: https://utkanopodkozu.wixsite.com/o-projektu

Facebook: https://www.facebook.com/Utkano.pod.kozu

Instagram: https://www.instagram.com/utkanopodkozu/

Projekt su podržali Ministarstvo kulture i medija RH, Zaklada SOLIDARNA i Fond za druge kroz program KRIK – kriza i kreativa.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

Arhiv sjećanja Lucije Mihić u Galeriji Događanja

Arhiv sjećanja naziv je izložbe umjetnice Lucije Mihić, a ujedno i jedan od radova kojim je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti 2021. godine. Šest panela velikih dimenzija i video rad tragovi su ritualne ponavljajuće geste kojim se umjetnica na suptilan način bavi temom traume. Izložba Lucije Mihić se otvara u Galeriji događanja u petak, 1. travnja u 19 sati, a moći će se pogledati do 23. travnja.

Traumu definiramo kao svaki čin koji osoba u određenom trenutku ne može procesuirati. Traumatizacija, kao i načini nošenja s traumom različiti su. Konstatirajući kako «smo svi traumatizirani na ovaj ili onaj način» i kako neprerađena trauma može osobu držati u određenom obrascu ponašanja, Mihić pristupa vlastitoj traumi apstraktno, ali i ritualno, uzimajući za njezinu markaciju kod, odnosno datum događaja. 

Umjesto maskiranja i transponiranja, umjetnica svodi iskustvo na bilježenje znaka traume, konvencionalne odrednice događaja – njegove točke vremenu, čije simbole/brojeve potom ponavlja tijekom 24 sata izvedbe rada. Upravo tim postupkom  otkriva mehanizam traume, tendenciju povratka na ishodište, repeticiju, kao mehanizam želje za razrješenjem ali i potvrde iskustva. Dok je traumatska repeticija često nesvjesna, prikrivena, umjetnica u ovom radu taj mehanizam tretira s punom sviješću, gotovo repetirajući, umnažajući samu repeticiju te usustavljajući i apstrahirajući sam događaj na njegovu vremensku, racionalnu oznaku.


Naziv izložbe: Arhiv sjećanja

Trajanje izložbe: 1. – 23. travnja 2022.

www.knap.hr/centar/izlozbe/

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

Terapija usporedbom | Luisa Pascu izlaže u Galeriji događanja

Terapija usporedbom prva je izložba mlade umjetnice Luise Pascu kojom se bavi intimnim preokupacijama. Izložba se otvorila u Galeriji događanja u petak, 4. ožujka u 19:00 sati, a moći će se pogledati do 25. ožujka. Umjetnica u svom radu istražuje odnos vlastitog tijela i prostora s naglaskom na anksioznost prouzročenu iracionalnim, dismorfičnim odnosom prema vlastitom odrazu u ogledalu. Ogoljujući čin samopromatranja, Pascu se nadovezuje na Lacanovu tezu o zrcalnoj fazi,  primjećujući kako vlastiti odraz u ogledalu ne pruža otuđujuću, objektivnu sliku, nego dismorfičan odraz, neurednu skupinu različitih dijelova tijela koje pod utjecajem nelagode samopromaranja postaju prenaglašeni, ogromni i emotivno nabijeni. 

Dimenzije slika također odražavaju ovu tendenciju, te su one veće od prirodne veličine umjetnica čime je naglašena predimenzioniranost dojma o veličini vlastitog tijela. Bira vertikalni format, referirajući se tako na društvene mreže, na kojima su fotografije ili video uglavnom vertikalni.

Autorica progovara i o dvostrukoj nelagodi – onoj zbog dojma predimenzioniranosti vlastitog tijela, ali i onoj uzrokovanoj sviješću o posramljujućim opsesivnim „banalnim“ mislima o izgledu. Činjenica da Luisa Pascu problematici prilazi razigrano, tražeći humorističke odmake, na taj se način poigravajući s nelagodom i otvarajući put do razrješenja ne umanjuje težinu mentalnog utega koji stoji kao prepreka između različitih aspekata sebstva.

Izložba je za javnost otvorena do 25. ožujka u radnom vremenu galerije.


Luisa Pascu (rođena 14. siječnja 2000. u Beču) završila je Školu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu te potom upisala Akademiju likovnih umjetnosti – Odjel slikarstva. Izlagala je u galeriji Lauba u sklopu projekta “Šalji dalje” (2020.), u galeriji CEKAO u sklopu izložbe Škola hodanja (2021.), te u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića Zaprešić (Unutrašnji prostori, 2021.) i u knjižnici Savski Gaj (Spavanje, 2022.). Djelovala je u skupu javnih intervencija unutar projekta Grad na drugi pogled Trešnjevka (2021.). Dosad je sudjelovala u različitim glazbenim projektima od kojih izdvajamo naslovnicu albuma “Disturbance in a Quiet Summer Night” (2018.) glazbene grupe Nellcote (Geenger Records, 2019.) i naslovnicu albuma “Face in the Water” (2018.) hrvatskog glazbenika Ariana Peharda. Ilustrirala je slikovnicu Mitja i potres (2021, tekst: Ivanka Blažević-Kiš). 2021.godine ima samostalnu izložbu u Galeriji Sivoj i skupnu izložbu u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: Luisa Pascu

Nikolina Butorac: Igra treptaja obrnutih linija | Izložba u Galeriji Događanja

Nikolina Butorac društveno je angažirana umjetnica koja radovima problematizira suvremene teme poput odnosa čovjeka i okoliša i osobne  odgovornosti pojedinca u širem društvenom kontekstu. Novom izložbom “Igra treptaja obrnutih linija”, koja se 4. veljača u 19 sati otvara u Galeriji Događanja, Butorac se bavi disleksijom i odnosom društva prema disleksičnim osobama. Polazeći od vlastitog iskustva i odrastanja: «Kroz betonski ulaz popločen crveno, utrčavala sam. Sam miris škole mi je izazivao gađenje, a disanje se ubrzavalo. Unutarnji grafikon anksioznosti u meni ubrzano je rastao», ali i trenutne pozicije zaposlenja u školskom sustavu, umjetnica se bavi strukturnim nasiljem, nerazumijevanjem i diskriminacijom drugačijeg.

Umjetnička praksa Nikoline Butorac mahom je participativna, uključuje rad sa zajednicom i publikom. Tako i u ovom radu umjetnica osmišljava igre koje bi trebale pridonijeti razumijevanju i prepoznavanju specifičnosti kao vrline. Jedna od karakteristika  igre koju Butorac osmišljava je izvrtanje prihvaćene norme  –  u igri je osoba bez disleksije stavljena u situaciju traženja asistencije, za razliku od podjele uloga unutar školskog sustava, gdje su disleksične osobe još uvijek stigmatizirane. Na taj način umjetnica želi ostvariti dvosmjernu, ravnopravnu komunikaciju, u kojoj se vrijednosti različitih percepcija izjednačuju, a različitosti međusobno obogaćuje.

Drugi dio izložbe su dlakom i kosom obložene grane drveta. Pronađene grane  ostaci su siječe  koje redovno obavlja Zrinjevac. Kako bi utoplila i zaštitila odbačene grane, Butorac ih oblači, utopljuje, pri čemu koristi vlastitu kosu i dlaku svoja dva psa. U neku ruku ovo je čin post mortem komunikacije među vrstama.

Izložba je za javnost otvorena do 25. veljače.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: KNAP

Izložba Roberta Šimraka | “Shadows of Buenos Aires – tales from three continents”

U petak, 17. 12. 2021. u Galeriji Događanja za javnost se otvorila izložba grafičke mape akademskog slikara Roberta Šimraka “Shadows of Buenos Aires – tales from three continents”. Izložba će trajati do 22. siječnja 2022., a ovom izložbom Galerija Događanja ujedno zaključuje jubilarni program obilježavanja 40. godina postojanja.

Digitalne grafike Roberta Šimraka nastale tijekom posjeta Buenos Airesu  obuhvaćane u istoimenoj grafičkoj mapi donose niz isječaka grada, impresija, odnosno fotografskih zapisa koje umjetnik naknadno dorađuje digitalnim alatima. Grafike su dio šire, kontinuirane prakse – umjetnik nakon putovanja svoje fotografske zapise arhivira, obrađuje, na neki način ponavljajući, utiskujući dojmove i razrađujući ih istovremeno u sjećanjima i opredmećujući ih utiskivanjem na papir.

Vibrantnost potiču kratke linije koje stvaraju dojam neprestane igre svjetla, ritma grada.

Takvo rastrzavanje, dezintegracija obrisa omekšava prikaz, rastvara ga i daje mu element nestvarnog, čime odmiče gledatelja od fotografskog zapisa, uvjetne prisutnosti zabilježenog motiva u realitetu.

Radno vrijeme galerije:

17. – 23. prosinca 2021. radnim danima od 10h do 21h

27. – 30. prosinca 10h – 14h

Badnjak i stara godina – zatvoreno

3. – 7. siječnja 2022. radnim danima 10h – 14h

10. – 22. siječnja 2022. radnim danima od 10h do 21h i subotom 10 – 13h

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: Robert Šimrak

40 godina “Događanja” na periferiji | Galerija Događanja

Zagrebačka Galerija Događanja 2021. obilježila je 40 godina rada. Izložbom grafičke mape akademskog slikara Roberta Šimraka, koja se otvara 17. prosinca zaključit će jubilarni program, koji je ove godine okupio niz umjetnika mlađe i srednje generacije od Vedrana Ružića, Danijela Žeželja, Ivana Midžića, Irene Frantal do Marine Đire, Tamare Galović i Zorane Unković.

Galerija Događanja osnovana je 1981. godine, te je od svog početka bila vezana uz aktualnu scenu i vrijeme, bila je svojevrsni pokretač novih ideja. Tih ranih osamdesetih godina postala je jedan od najvibrantnijih i najposjećivanijih galerijskih prostora u gradu.

Svoj vrtoglavi uspon doživjela je u razdoblju kada su u njoj izlagali eminentni umjetnici poput Ivana Kožarića, Mladena Stilinovića, Vlaste Delimar, Mile Kumbatović, Otona Glihe, Željka Jermana i mnogih drugih koji su u to vrijeme bili pokretači novih formi izražavanja na suvremenoj likovnoj sceni. Njihov je doprinos hrvatskoj kulturi danas dobro poznat i dragocjen.

Galerija je bila i pokretač raznih projekata i akcija poput “Urbane kozmetike”, “Djelovanja u prostoru” ili “Radnici o radničkom stvaralaštvu”. Pokrenula je inicijativu postavljanja javnih skulptura na području Peščenice (“Mali princ»” i “Trodimenzionalni strip” Nade Orel, “Mladenci”Ivana Lesjaka, “Ruka” Milene Lah, “Krilo materino” Mile Kumbatović…). Galerija je ostvarila  brojne suradnje s tvornicama: Chromos, Dukat, Unija, Autokozmetika, TPK, Unitas i dr. Uključila je umjetnike u suradnje iz kojih su nastala mnoga dragocjena likovna rješenja. Također se bavila socio-kulturološkim istraživačkim radom poput projekta “Svakodnevni interijeri”. Kroz taj bogat period galeriju su vodile Branka Hlevnjak i Vedrana Kršinić.

Galerija Događanja svojim sa aktivnostima utvrdila kao važan punkt likovnih zbivanja tog vremena, te stekla kultni status.

Tijekom turbulentnog vremena devedesetih godina rad galerije se gotovo ugasio.

2000-tih ponovo se pokreće galerijska djelatnost Centra kulture na Peščenici i 2009. godine dolaskom Anje Planinčić na mjesto voditeljice galerije započeta je programska reforma. Kontinuiranim izložbama galerija se vraća svojim počecima.

Od tada do danas održano je gotovo 100 izložbi. Neki od najznačajnijih umjetnika koji su u tom razdoblju izlagali su Siniša Labrović, Kata Mijatović, Igor Kordej, Goran Sudžuka, Ivan Marušić Klif, Tomislav Brajnović, Marina Bauer, Neven Bilić, Ines Krasić…, te mnogi mlađi umjetnici, poput Martine Grlić, Nine Kurtele, Maje Marković, Ivane Vulić, Ane Sladetić, Mirana Šabića. Galerija Događanja danas je mjesto koje okuplja autore mlađe i srednje generacije, koji svojim radom i idejama pripadaju suvremenom likovnom stvaralaštvu.

Tijekom svih 40 godina postojanja, galerija je njegovala dijalog s lokalnom zajednicom te sudjelovala u raznim istraživanjima i akcijama, ostvarila je suradnje s radnim organizacijama, a sve s ciljem približavanja kulture i suvremene umjetnosti običnim građanima i radnicima.

Galerija Događanja danas, osim što pruža prostor i podršku mladim umjetnicima, svojim aktivnostima radi na odgoju nove kulturne publike kao i promociji suvremene umjetnosti u lokalnoj zajednici.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

Odnos države i društva prema ženskoj seksualnosti na izložbi| Trokut#2

U Galeriji Događanja, 2. lipnja u 19:00 sati, otvara se izložba te predstavlja publikacija radova nastalih u participativnom projektu Trokut#2 autorice Josipe Bubaš, koji se bavi odnosom države i društva prema ženskoj seksualnosti. Izložba se realizira u okviru proljetnog bloka 19. Queer Zagreb Sezone udruge Domino.

Uoči izložbe, od 18:00 sati u predprostorima Galerije Događanja održat će se i okrugli stol na kojem će uz autoricu Josipu Bubaš sudjelovati autorice tekstova u publikaciji Monika Marić i Monica Melinda Topalović i autorice izloženih radova, dok će događanje moderirati Karla Pudar, koja je ujedno i kustosica izložbe.

U svibnju 2020. umjetnica Josipa Bubaš izvela je performans Trokut#2 na nasipu uz rijeku Savu, u sklopu projekta Budućnost političkog performansa, koji je organizirala udruga Domino za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU. Demografija, kao jedno od glavnih pitanja samog predsjedanja, bila je ishodišna točka promišljanja umjetničkog koncepta performansa i same metodologije rada. Autorica se odlučila na participativni pristup te javnim pozivom prikupila osobna svjedočanstva, ali i javne iskaze, vezane uz društveno-politički položaj žena. Na Prvi maj, koji nije slučajno odabran budući da označava dan izmeđuproljetnog ekvinocija i solsticija te se u nekim kulturama slavi kao dan plodnosti, autorica je pristigle tragove ženskih borbi i nepravdi ritualno zapalila. U krijesu, složenom u obliku obrnutog trokuta – simbola snage ženske seksualnosti, gorjela su svjedočanstva obiteljskog nasilja, duboko intimna i bolna iskustava vezana uz grubost medicinskog sustava koji žensko tijelo birokratizira i svodi na mehanički problem koji treba riješiti, tragovi nepravde državnog sustava, ali i tekstovi koji kritiziraju diskriminaciju skrivenu u svakodnevnoj komunikaciji, dvojbama između obiteljskih obaveza i karijere, iskazi o samoći, ljubavnim vezama i gotovo svakom aspektu položaja žene u društvu.

Odabirom drevnog simbola i njegovim paljenjem cilj je bio simbolički osloboditi žensku seksualnost i plodnost iz sustava koji ih ne razumije i ne cijeni, slaviti po mnogima očito zastrašujuću snagu žene te prikazati seksualnost kao snagu, a ne funkciju.

Sam naziv rada i početnu inspiraciju Josipa Bubaš preuzela je od istoimenog rada Sanje Iveković iz 1979. u kojem autorica za vrijeme Titovog službenog prolaska gradom sjedi na balkonu u Savskoj ulici te kroz inscenaciju samozadovoljavanja problematizirala poziciju žene u odnosu na muški poredak društva. Tada je trokut zatvorio prostorni i komunikacijski suodnos između umjetnice, snajperista na susjednoj zgradi i policajca na ulici, pri čemu je čin ženskog samozadovoljavanja predstavljao prijetnju muškom autoritetu i državi. Sasvim slučajno taj odnos bio je upisan u obrnuti trokut.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom