Film Žica poznate hrvatske dokumentaristice Tihe K. Gudac s petkom, 27. svibnja kreće u kinodistribuciju po nezavisnim kinima u cijeloj Hrvatskoj, počevši s riječkim Art-kinom Croatia, uz najavu kasnijih projekcija na prostoru uz hrvatsko-slovensku granicu koju presijeca tok rijeke Kupe, ali i zadnja linija schengenske zone.
Premijerno prikazan na na ZagrebDoxu gdje je nagrađen priznanjem Međunarodnog udruženja filmskih kritičara FIPRESCI, a na posebnoj audijenciji u Vatikanu usmjerenoj integraciji emigranata predan je Papi Franji. Film Žica daje uvid u društvene promjene uvjetovane političkim odlukama, ovoga puta u vidu žilet-žice postavljene na slovenskoj strani obale u kanjonu rijeke Kupe. Slovenija je žicu postavila kako bi spriječila „nadiranje“ ilegalnih migranata u Europsku uniju, a Hrvatska je tako postala tampon zona za priljev izbjeglica koje dolaze iz BiH na putu do zapadne Europe. Intimističkim uvidom u skriveni život ilegalnih migranata koji prolaze balkanskom rutom film gledateljima približava i manje poznate realnosti koje se odvijaju na tlu i granicama Hrvatske.
Postavljena žilet-žica pokazala se potpuno neučinkovitom i nije spriječila ilegalne migracije, ali je zato ostavila teške posljedice po okoliš i život ljudi ovog pograničnog područja. Riječima redateljice Tihe K. Gudac: „Sama žica golem je problem za one koji žive uz nju; za ljude, životinje i kompletan ekološki sustav u koji je postavljena jer je obustavila prirodne migracije i onemogućila pristup vodi, a ne rješava apsolutno ništa. Žica bi morala biti uklonjena po najbržem mogućem postupku jer je golemi simbol novog lica Europe koja ponovno diže zidove i ruši mostove, i to bi trebalo brinuti cjelokupno europsko društvo“.
Ograda je stvorila sasvim novu dinamiku tog područja, a posljedice njenog postavljanja i metoda koje se provode u očuvanju granica EU potencijalno dovode do radikalizacije onih koji ilegalnim putem ulaze u Europu. Ono sada umjesto turista privlači nacionaliste, aktiviste za ljudska prva, političare, policijske ophodnje i graničnu policiju, migrante i izbjeglice. Ne utječe puno na smanjenje problema ilegalnih migracija, ali svakako uvelike otežava svakodnevni život prekrasnog kraja Pokuplja.
GOSTOVANJA REDATELJICE
Projekcije u Rijeci (27.5.), Zagrebu (2.6.) Splitu (3.6.), Pazinu (20.6.), Šibeniku (29.6.), Ozlju i Dubrovniku bit će popraćene gostovanjem redateljice te razgovorom i diskusijama nakon filma u kojima će sudjelovati aktivisti Centra za mirovne studije i drugih ljudskopravaških organizacija.
Nagrade i festivali: ZagrebDox 2021. – Nagrada FIPRESCI / DOK.fest München 2021. / Međunarodni filmski festival Crossing Europe 2021. / Liburnia Film Festival 2021. / Rab Film Festival 2021. – posebno priznanje žirija / Filmski festival Slobodna Zona 2021. – Human rights nagrada / Filmski festival One World Brisel – posebno priznanje žirija za ljudska prava
Žica je dio većeg europskog projekta pod nazivom Granice, a kinodistribucija filma u Rijeci, Splitu i Dubrovniku odvijat će se u sklopu projekta Kino magistrala koji obuhvaća kina duž Jadranske magistrale – Kino Mediteran, Art-kino u Rijeci, Kinoteku Zlatna vrata u Splitu i Kinematografe Dubrovnik, ujedinjene u cilju da nakon pandemijske krize zajedničkim snagama vrate publiku u kina.
Popis kina i lokacija: Art-kino Croatia Rijeka, Ljetno kino Bačvice Split, Dokukino KIC Zagreb, Kino Tuškanac Zagreb, Kino Valli Pula, Tvrđava Barone Šibenik, Kino A. Gandusio Rovinj, Kino Slavica Dubrovnik, Kino Gaj Varaždin, Gradska knjižnica Ozalj
U Muzeju suvremene umjetnosti održana je konferencija za medije uoči početka obljetničkog Svjetskog festivala animiranog filma – Animafesta Zagreb 2022 koji od 6. do 11. lipnja u Studentskom centru, Kinu SC, Teatru &TD, Kinu Tuškanac, na Ljetnoj pozornici Tuškanac te na drugim gradskim lokacijama slavi pola stoljeća postojanja. Gostuje više od 350 autora koji u glavni grad Hrvatske dolaze obilježiti 50 godina u svijetu najuglednijeg hrvatskog filmskog festivala, a među njima su i oskarovci Michael Dudok de Wit i Joan Gratz, nominirani Paul Driessen, Michaela Pavlátová i Joanna Quinn te neprikosnovene legende animiranog filma Priit i Olga Pärn. Osim što će uživati u iznimno bogatom retrospektivnom i popratnom programu, kojim dominiraju veliki osvrti na Zagrebačku školu crtanog filma, selekcija dobitnika Animafestove Nagrade publike 1972–2022, izbor iz djela dobitnika Nagrade za životno djelo Nedeljka Dragića te novi filmovi zvijezda koje su s festivalom ostvarile poseban odnos, mnogi bivši dobitnici zagrebačkog Grand Prixa poslali su i pregršt novih sjajnih radova u najprestižnija natjecanja kratkometražnog, dugometražnog, studentskog i hrvatskog filma 2022, tako da će proslava biti okrenuta i slavlju suvremene animirane produkcije. Animafest ni 2022. neće preskočiti građanima omiljene projekcije na otvorenom, a zahvaljujući Zagrebačkoj banci besplatnih programa više je no ikada prije. Ni izložbeni ni profesionalni programi nikada nisu bili tako bogati, s radovima i predavanjima majstora, a Program za djecu i mlade te Obiteljski program ponovno stižu u sve dijelove Zagreba, kao i u Split i Rijeku.
Članove žirija i ugledne goste, hrvatske filmove i detalje programa predstavili su umjetnički ravnatelj festivala Daniel Šuljić, producentice festivala Matea Milić i Paola Orlić, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba i pročelnica Ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Jasna Tomažić te hrvatski autori Darko Masnec, Branko Farac i Kata Gugić. Farac (Psychographic) i Masnec (Pozdrav suncu) natječu se u najprestižnijoj konkurenciji VN kratkometražnog filma, a Gugić je ovoga puta bila u selektorskoj ulozi. Predstavljene su i ovogodišnje ilustracija i špica festivala – prvu je Animafestu poklonio Michael Dudok de Wit, a druga je svojevrsni čestitarski jam session najvećih animatorskih imena na Dudok de Witov središnji motiv kružne transformacije ptice/ribe (glazba: Nik Phelps, montaža: D. Šuljić). Vizualni identitet Animafesta 2022 djelo je studija Kuna zlatica.
Animafest ima kontinuitet od 50 godina i jedan je od četiri najvažnija svjetska festivala animacije, mnogima i najomiljeniji zbog našeg gostoprimstva, karaktera i odnosa prema autorima. Preko 350 gostiju želi s nama podijeliti ovo slavlje što je znak koliko im znači zagrebački festival. Tematski program Animafesta 2022 posvećen je Zagrebačkoj školi kao onom kreativnom momentu koji je ovaj grad stavio na svjetsku mapu animacije i kulture. Njihovi su uspjesi doveli 1972. do nastanka ovog festivala, kao svojevrsne nagrade. Svako toliko dobro se na njih podsjetiti u kinima, na velikom platnu. U Zagrebu su se čak četiri puta poklopili Grand Prix stručnih žirija i Nagrada publike, što je dokaz da zagrebačka publika zna prepoznati odličan film i razumije animaciju – rekao je Daniel Šuljić najavljujući filmski program.
Šuljić je, međutim, istaknuo i kako u najprestižnijim natjecanjima Animafest 2022 broji i više od 20 svjetskih premijera i niz međunarodnih, što pokazuje koliko autori, producenti i distributeri vole ovaj festival i koliko na njemu žele po prvi put prikazati film. Podcrtao je kako se novi zanos globalnog animiranog filma sretno poklopio s Animafestovim 50. rođendanom pa ćemo u lipnju moći vidjeti nove filmove ranijih zagrebačkih pobjednika i laureata (Phil Mulloy, Špela Čadež, Yumi Joung, Yoriko Mizushiri, Marta Pajek, Pedro Rivero, Xi Chen…), ali i za ovogodišnju Akademijinu nagradu nominirani čileanski film Bestia.
Paola Orlić predstavila je dodatne i popratne aktivnosti i događanja povodom 50 godina Animafesta, saževši ih kao trolist “knjiga-izložba-film” oplemenjen i svečanim događanjem 5. 6. u MSU u režiji Krešimira Dolenčića, s izravnim prijenosom na Trećem programu HRT-a. Nakon svečanosti slijedi za uzvanike, ali i gledatelje HRT-a premijera dokumentarnog filma Grad animacije (r. Tiha K. Gudac). Tijekom festivala bit će predstavljeno i opsežno, dvojezično monografsko izdanje o Animafestovih pola stoljeća (10. 6.), a izložba “Sva lica festivala” od 12. 5. otvorena je za javnost u MSU te sadrži još 4 atraktivna postava (Nedeljka Dragića, Paula Driessena, Time Viljakainena i autora glavnih Animafestovih natjecanja – Iza kulisa 4).
Šuljić je govorio i o izboru dugometražnih djela među kojima je izdvojio novi film najuspješnijeg redatelja anime Mamorua Hosode (spektakularna Belle o povučenoj djevojci koja je u virtualnom svijetu pjevačka zvijezda), rad Michaele Pavlátove o Čehinji udanoj u Afganistan (Maad, moje sunce) te atmosferičnu etidu još jedne Animafestove legende Kojija Yamamure Deseci sjevara (Hosoda i Pavlátova ranije su nominirani za Akademijinu nagradu, a Yamamura je dobitnik Animafestova Grand Prixa). Natjecanje hrvatskog filma, koje domaćoj publici i stranim gostima predstavlja naša nova postignuća, broji 18 djela, među kojima brojčano dominira produkcija ALU-a. Domaćih predstavnika – Morana Marija Vulić te treću godinu uzastopce Sunčana Brkulj – ima i u međunarodnom Natjecanju studentskog filma, razbarušenom i urnebesnom prozoru u sutrašnjicu kroz koji se gleda besplatno zahvaljujući sponzorstvu Zagrebačke banke koja nagrađuje i najbolje u ovoj kategoriji. Govoreći o sutrašnjici, nastavlja se i Natjecanje VR animacije (8 projekata iz cijeloga svijeta), a dobitnica Nagrade za najbolju školu animacije, britanska NFTS predstavlja, zajedno s Novim bugarskim sveučilištem, izbor iz svoje slavne povijesti.
Sreća je da i Zagrebačka banka misli da na animatorima ostaje svijet. Da nema ZABA-e ne bi bilo još jednog lijepog ovogodišnjeg poklona – u suradnji s prijateljima iz Centra August Cesarec 9., 10. i 11. 6. imamo tri prekrasne besplatne projekcije pod zvijezdama u Ljetnom kinu Tuškanac: izbor filmova nagrađenih Nagradom publike, Belle Mamorua Hosode te Best of Animafest 2022. Ne samo da posjetitelji mogu besplatno vidjeti najbolje od ovogodišnjeg Animafesta, nego i prvih 200 posjetitelja svake projekcije zahvaljujući Zagrebačkoj banci očekuju i besplatne kokice – rekla je Milić.
Grad Zagreb je izrazito ponosan na organizaciju i provođenje Svjetskog festivala animiranog filma. Animafest stavlja grad Zagreb na svjetsku kulturnu razinu, podiže ga na viši nivo. Ove godine na 50. obljetnicu osnutka možemo o Animafestu reći sve najbolje i najljepše. Sve što se oko njega događa okuplja velika imena te turizmu i gradu daje na velikom značenju – rekla je Jasna Tomažić.
Šuljić je naveo kako će u žiriju VN kratkometražnog filma uz nizozemsko-kanadsku legendu Paula Driessena biti britanski producent Les Mills, animacijski novinar Alex Dudok de Wit te srpski i hrvatski autori Ana Nedeljković i Igor Grubić. Alexandra Ramires, Jelena Popović i Igor Prassel prosuđuju u studentskom i hrvatskom natjecanju, dok dugi metar žiriraju estonska autorica Olga Pärn, japanska umjetnica poznata po radu na velikim holivudskim produkcijama Aya Suzuki te direktorica kijevskog festivala animacije Anastazija Verlinska, koja će predstaviti i ukrajinsku animaciju. U virtualnom svijetu sudit će Eva Cvijanović, Milen Alempijević i Franziska Bruckner.
Matea Milić predstavila je i nikad bogatiji segment festivala namijenjen profesionalcima, otvoren, međutim, svim posjetiteljima te također besplatan. Posebno je skrenula pozornost na predavanja Michaela Dudok de Wita, Joanne Quinn i Lesa Millsa, Paula Driessena, Špele Čadež i Veljka Popovića. Predstavlja se i “Rise & Shine”, novi pitching lab za razvoj kratkih filmova mladih talenata u organizaciji CEE Animation te suradnji Animafesta i Animateke. Filmski program ima i Animation Festival Network/AFN – mreža festivala animacije koja okuplja pet najvažnijih festivala Srednje i Istočne Europe, a koje je Animafest koordinator. Međunarodni znanstveni simpozij Animafest Scanner po deveti je put dio festivalskog programa, a otvara se pozvanim predavanjem Rolfa Giesena, dobitnika Nagrade za poseban doprinos proučavanju animacije. Među izlagačima je i Chris Robinson, jedan od vodećih svjetskih animacijskih kritičara i popularizatora.
Milić je tradicionalno predstavila i Program za djecu i mlade na koji je 2022. također slobodan ulaz. Natjecanje filmova za djecu selektira medijska psihologinja Martina Peštaj i filmove svrstava u dobne kategorije, a tu je i atraktivni Obiteljski program. Prikazuju se noviji srednjometražni filmovi europskih kinematografija (Češka je posebno u fokusu) i Najbolje od festivala VAFI/RAFI. Projekcije Obiteljskog programa koncentrirane su u dva vikenda, kako bi se izašlo ususret obiteljskim rasporedima – 4. i 5., odnosno 11. i 12. lipnja. Tih vikenda Animafest u Vašem kvartu ove programe donosi i u Narodna sveučilišta Dubrava i Sesvete, Centar za kulturu i informacije Maksimir, Centar Knap i KUC Travno. Paola Orlić najavila je kako će izbor iz Animafestova programa već tradicionalno gostovati i u Rijeci u suradnji s Art kinom Croatia: 7. 6. s programom filmova koji su osvajali Nagradu publike, 9. 6. s filmom iz VN dugometražnog filma Yaya i Lennie – Hodajuća sloboda, a 11. 6. s Best of Animafest 2022. U sklopu riječkog Tobogana od 27. 6. do 8. 7. prikazuju se dugometražni film I miševi idu u raj te dva programa kratkometražnih filmova za djecu. Taj prekrasan film za cijelu obitelj vidjet će i splitska publika u Ljetnom kinu Bačvice u Splitu, a na FMFS-u gostuje i izbor iz programa Nagrade publike 1972-2022.
Pri kraju konferencije za medije okupljenima su se obratili Darko Masnec i Branko Farac.
Čini mi se da se mediji animiranog filma i videoigara neprestano isprepleću u mome radu. Uostalom i Animafest svake godine uključuje sve više interaktivnih djela u svoj program. Mislim da se ne trebamo ograničavati u tome smislu, ali svakako je odličan osjećaj vratiti se na Animafest s filmom nakon dosta vremena i drukčijih projekata – rekao je Masnec.
Već 20 godina vodim psihografički dnevnik prevodeći emotivna stanja u slike. Tako sam došao na ideju da na isti način snimim animirani film. Morao sam najprije savladati animaciju koju su u mojim ranijim filmovima radili drugi. Jedan mali obiteljski nukleus tu je poslužio da napravim metaforu života, metamorfoze, konstrukcije i dekonstrukcije u koje sam uveo emociju – kazao je Farac o nadahnućima za film Psychographic.
Ulaznice i festivalske iskaznice mogu se kupiti online na: animafest.kupiulaznicu.hr, kao i tijekom festivala na blagajnama Kina SC i Kina Tuškanac. Festivalski paket od 250 kuna uključuje iskaznicu s kojom se ulazi na sve projekcije (osim svečanog otvorenja) i promotivne materijale Animafesta. Iskaznica se podiže u Uredu za akreditacije u predvorju Kina SC od 6. lipnja. Redovna ulaznica za velika natjecanja kratkometražnog i dugometražnog filma stoji 30 kuna, a za sve ostale programe 25 kuna.
Subverzije i diverzije programska je linija ciklusa Umijeće neuspjeha posvećena filmovima čiji autori inventivno subvertiraju matrice različitih žanrova. Melankolični likovi Wong Kar-waijeva Chungking Expressa, koji radije ostaju nesretno zaljubljeni nego sretno u vezi, iznevjeravaju očekivanja klasične romanse. Gaspar Noé u Klimaksu dramaturgiju plesnog filma izokreće u koreografiju raspada i strave. Samo Bog prašta Nicolasa Windinga Refna predstavlja pasivnog akcijskog junaka koji – umjesto da kažnjava ostale – sam želi biti kažnjen, dok Velika tišina Sergija Corbuccija jedan od najboljih primjera načina na koji je talijanski špageti-vestern subvertirao nacionalnu mitologiju klasičnog američkog vesterna.
Kultni petak: Velika tišina
Klasični vestern jedan od mitotvornih žanrova američkog nacionalnog imaginarija. Njegova talijanska špageti-inačica američke je nacionalne mitove o životu na granici civilizacije i divljine dovodila u pitanje svojim moralno ambivalentnim likovima te nejasnom granicom između dobra i zla, okrutnosti i borbe za pravdu, divljine u čovjeku i one izvan njega. Među najuspješnije, ali i najradikalnije predstavnike žanra ubraja se Velika tišina, revizionistički vestern Segija Corbuccija, talijanskog majstora koji je u filmsku povijest uveo i nezaboravnog Djanga (1966).
Inspirirana atentatima na Malcolma X-a i Chea Guevaru, Velika tišna danas se tumači kao politička alegorija na neuspjeh zakona, pravde i civilizacije. S karizmatičnim Jean-Louisom Trintignantom u ulozi Silenzija i Klausom Kinskim kao dijaboličnim Locom te praćen nezaboravnim partiturama Ennija Morriconea, Velika tišina mračni je dragulj revizionističkog vesterna, koji već desetljećima zaokuplja maštu svojom beskompromisnom pesimizmom kao i fantastičnim sniježnim vizualima, čije odjeke nalazimo i u Mrskoj osmorci (2015) Quentina Tarantina, čak i u nadolazećem Jurskom svijetu: Carstvo (2022).
Noviteti: Nagrađivani dokumentarci
U sklopu Noviteta sljedeći tjedan se prikazuju tri nagrađivana dokumentarca. Veće od traume Vedrane Pribačić i Mirte Puhlovski inspirativna je priča o ženama koje su preživjele seksualno nasilje za vrijeme Domovinskog rata, koja u kino stiže ovjenčana nagradama publike na ZagrebDoxu i Danima hrvatskog filma.
Rupa je novi impresivni dokumentarac Michelangela Frammartina, koji svojim vizualno upečatljivim metodama vodi u najdublju europsku špilju, smještenu u talijanskoj Kalabriji. Film je osvojio posebno priznanje žirija u Veneciji.
Povodom Mjeseca ponosa prikazuje se i Smišljati Agnes, inovativni dokumentarni film Chase Joynt koji kroz kombinaciju rekonstrukcije i arhivskih materijala istražuje živote trans osoba u SAD-u 1950-ih. Film je osvojio nagradu publike i žirija u programu NEXT na Fetivalu Sundance, a projekcija je ostvarena u suradnji s organizacijom Zagreb Pride. Projekcija uključuje i kratkometražni Dečki pirati, inspiriran portretom kultne spisateljice Kathy Acker.
WHW: Mario MU
Kustoski kolektiv WHW u goste nam dovodi Marija Mua, umjetnika s berlinskom adresom, čiji je umjetnički i istraživački rad usmjeren na križišta animacije, gaminga i performansa. U sklopu razgovora nazvanog Sites of Encounter održat će se i projekcija nekoliko Muovih radova, a razgovor je ujedno i najava Muove prve samostalne izložbe istoga naziva, koja će se 6. lipnja otvoriti u Galeriji Nova.
Ulaz na razgovor je besplatan, uz obvezno preuzimanje ulaznice na blagajni.
Praktične informacije
Ulaznice je moguće kupiti online na www.ulaznice.hr, www.kinokinoteka.hr ili svakodnevno u radno vrijeme blagajne kina. Više informacija potražite na službenoj stranici kina Kinoteka.
Trinaesto izdanje VAFI & RAFI – Internacionalnog festivala animiranog filma djece i mladih, najavljenoje danas u Gradskoj vijećnici u Varaždinu. Program trinaestog izdanja VAFI & RAFI festivala počinje u četvrtak, 26. svibnja, u Rijeci, dok će varaždinski dio započeti u četvrtak, 2. lipnja čime ujedno započinje „Ljeto u Varaždinu“.
Nakon prošlogodišnjeg hibridnog izdanja, ovogodišnji program prvih većih manifestacija u oba grada domaćina bit će održan uživo. Službene projekcije, njih čak 20, posjetitelji će besplatno moći pogledati u riječkoj Dječjoj kući, odnosno u varaždinskom gradskom kinu GAJ.
Domaćin riječkog dijela festivala (RAFI) je javna ustanova u kulturi Art-Kino, gdje će projekcije filmova trajati od četvrtka do subote (26.-28. svibnja), dok će službeno otvorenje istovremeno označiti otvaranje izložbe postava animiranog filma „Nigdar ni bilo“ mlade diplomirane animatorice Mateje Štefinščak, nekadašnje članice udruge Filmsko-kreativni studio VANIMA. Riječkoj publici ona se predstavlja izborom radova kroz koje prikazuje proces stvaranja njenog animiranog filma. Animatorica će zajedno sa kolegicom Sarom Bernat održati radionice animiranog filma za djecu. U suradnji s Hrvatskim filmskim savezom bit će predstavljena knjiga dr.sc. Ane Đordić pod nazivom „Film u školi“. Cijeli program riječkog dijela festivala održavat će se u Dječjoj kući. Riječ je o prostoru nove kulture za djecu, roditelje i sve zainteresirane pojedince. Dječja kuća u art-kvartu „Benčić“ djeluje u suradnji Gradske knjižnice Rijeka, Art-kina, Gradskog kazališta lutaka Rijeka i Muzeja moderne i suvremene umjetnosti te ostalih.
Varaždinski dio festivala (VAFI) svoje izdanje započet će službenim otvorenjem u Centru za mlade i nezavisnu kulturu – P4. Uz prigodni program bit će predstavljena izložba „Linije“ mlade animatorice Petre Balekić, tajnice ASIFA Hrvatske, a ujedno i članice VAFI žirija. Varaždinskoj publici ona se predstavlja izborom radova koji su svojevrsni spoj croquia u crtežu i animaciji. U fokusu je linija kojom se autorica u formi crteža poigrava tako da pokušava u što manje poteza nacrtati osobu, pri čemu neki dijelovi tijela tvore pozitivan, a neki negativan prostor. Crteži su uglavnom nastali u javnom prijevozu. Autorica je vođena mišlju kako bi bilo zanimljivo takav stil implementirati i u animaciju. – rekao je direktor Festivala Hrvoje Selec
Selec je ujedno najavio radionice za djecu koje će biti realizirane tijekom trajanja festivala u Varaždinu. Jednu radionicu animacije vodit će animatori, gosti iz Češke, druga radionica bit će realizirana u suradnji s udrugom „Kerameikon“, dok će treća radionica biti posvećena stripu, a vodit će je mladi akademski likovni umjetnik iz Varaždina, Mihael Bađun. Sudjelovanje na radionicama je besplatno.
Kao i svake godine ogroman posao odradili su selektori Festivala – Sara Bernat i Morana Bunić u VAFI sekciji, te Dubravka Kalinić Lebinec i Dina Ožanić u RAFI sekciji. Na festival je pristiglo 995 filmova iz preko 90 zemalja svijeta. Riječ je o 223 filmova u VAFI sekciji te 772 u RAFI sekciji. Nakon višemjesečnog gledanja, u odabrano je 188 filmova koji ulaze u službeni program festivala. Ukupno 100 u VAFI sekciji, te 88 filmova u RAFI sekciji. Stručni žiri će u Varaždinu dakle imati puno posla, a uz njih će svoju odluku donijeti i tradicionalni žiri koji donosi odluku o Plavom VAFI-ju za filmove koji najviše promiču prava djece. Na čelu ovogodišnjeg VAFI žirija je animatorica iz Bugarske Radost Neykova, prošlogodišnja dobitnica RAFI nagrade, zatim Petra Balekić animatorica i tajnica ASIFA Hrvatske te scenaristica Alena Cadova, predstavnica Animanie festivala iz Češke Republike koja je ujedno zemlja partner ovogodišnjeg VAFI & RAFI festivala.
U stalnom žiriju koji dodjeljuje Plavi VAFI filmovima koji najviše promoviraju dječja prava su savjetnica Ureda dječje pravobraniteljice Maja Flego, predstavnica Ureda UNICEF-a Hrvatske Marina Barišić Knežević i Ana Dokler, urednica portala medijskapismenost.hr. One nam svake godine skreću pažnju na to koliko je važno dati djeci i mladima slobode u kreativnom izražavanju, u ovom slučaju putem animiranog filma kao medija, ali i napominju vrijednost Festivala koji ujedno ima i odgojnu notu. – rekla je Dubravka Kalinić Lebinec, programska voditeljica Festivala
Prošle je godine udruga VANIMA obilježila 35 godina djelovanja te, usprkos izazovnoj godini, realizirala sav svoj planirani program. Tako je Grad Varaždin pokroviteljstvom podržao osim tradicionalnog VAFI & RAFI festivala i realizaciju 59. Revije hrvatskog filmskog stvaralaštva djece čiji smo bili domaćini početkom listopada. Sve aktivnosti udruge posvećene su razvoju kreativnosti djece i mladih. Ponosni smo što se VAFI & RAFI festival uspio održati i proteklih godina, iako u hibridnom obliku, a vjerujem kako će ove godine organizatorima biti malo lakše i da će nam kina biti puna djece. Ovakvi programi daju dodanu vrijednost Gradu Varaždinu i VANIMA se trudi održati to na vrlo visokom nivou. Bitno je istaknuti da radimo na realizaciji projekta Centra kreativnih industrija gdje bi ovakvi programi dobili dodatnu institucionalnu podršku. To je veliki projekt vrijedan 30 milijuna kuna koji želimo provesti kroz ITU mehanizam, a svim ovakvim programima kroz Centar bi osigurali još bolje uvjete.“ – istaknuo je Miroslav Marković, zamjenik gradonačelnika Grada Varaždina
Vrijedi napomenuti kako je prošlo deset godina od kada je Grad Varaždin postavio udrugu Filmsko-kreativni studio VANIMA za nositelja razvoja audiovizualne djelatnosti na području Grada. Uz stalne programe i aktivnosti rada na animiranim filmovima, udruga i ovo ljeto nastavlja s organizacijom 18. Ljetnih filmskih radionica, razvija druge filmske forme kroz program Varaždinske tvornice eksperimentalnog filma, a tu je i razvoj vizualne kulture u Centru za mlade i nezavisnu kulturu P4 za populaciju mladih kroz program „Podrum ponedjeljkom“ koji je ove godine podržalo i Ministarstvo kulture i medija RH. Ističem i važnost 24. Škole medijske kulture „Dr. Ante Peterlić“ koju Hrvatski filmski savez u suradnji s VANIMOM u Varaždinu organizira petu godinu za redom, a koju Grad Varaždin ponovno financijski podržava. – ističe Srećko Lebinec, voditelj aktivnosti Filmsko-kreativnog studija VANIMA
Pokrovitelji Festivala su Hrvatski audiovizualni centar, Društvo hrvatskih filmskih redatelja, Grad Varaždin, Grad Rijeka, Varaždinska županija i Primorsko-goranska županija, a realizacija se odvija uz pomoć suorganizatora – Hrvatski filmski savez, ASIFA Hrvatske, POU Varaždin i kino GAJ. Ovim putem zahvaljujemo svim pokroviteljima, suorganizatorima, ali i brojnim partnerima te medijskim pokroviteljima koji nas podržavaju sve ove godine. – rekla je Danijela Stanoojević, izvršna producentica Festivala
Svi sadržaji u okviru VAFI & RAFI festivala su besplatni, a sve nadolazeće informacije vezane uz Festival možete pratiti na službenim internetskim stranicama festivala www.vafirafi.com ili na službenoj Facebook stranici.
16. izdanje Vox Feminae Festivala traje od 4. svibnja do 2. lipnja, a u fokusu je ženska povijest i sadašnjost, stvaralaštvo i kreativnost. Filmski program ovogodišnjeg izdanja održat će se od 23. svibnja do 2. lipnja u kinu Tuškanac, a ulaz na sve projekcije je besplatan.
Igrani film Tove stiže iz Finske, a djelo je nagrađivane scenaristice i režiserke Zaide Bergroth –intrigantna je to drama o kreativnoj energiji talentirane umjetnice i njenoj turbulentnoj potrazi za identitetom, žudnjom i slobodom. Smješten na kraj Drugog svjetskog rata u Helsinki, kroz lik slikarice Tove Jansson i njen nekonvencionalni životni stil progovara o atmosferi nove umjetničke i društvene slobode. Film je ovjenčan nagradama Jussi (finskim Oscarima) u čak sedam kategorija, uključujući za najbolji film, režiju i glavnu glumicu (Alma Pöysti). Termin projekcije je ponedjeljak, 23. svibnja u 19 sati.
O odnosu prema masturbaciji govori španjolski dokumentarac Četiri stiha samoužitka i to kroz vizure sedam žena i jedne nebinarne osobe – svi oni otvoreno dijele vlastita intimna iskustva, istražujući sjećanja, emocije i transformacije vezane uz ovu temu, koja im je svima u različitim fazama života predstavljala tabu. Kao središnji lajtmotiv filma autorice Heleni Smuha i Clara Ràfols Pérez postavljaju perilicu za rublje, no uz izmijenjeni kontekst – ona prestaje biti predmet koji predstavlja ugnjevatanje žena kroz seksističku podjelu rada, a postaje nešto što ih kroz vlastiti ciklus rada osnažuje te ispire sram vezan uz ženski seksualni užitak. Spomenuti film bit će prikazan u srijedu, 25. svibnja u 21 sat.
Čopor pičića domaći je dokumentarac u režiji mlade scenaristice i autorice nekoliko kratkih filmova Paule Skelin i snimatelja, montažera i redatelja Luke Čižmaka. Autori dokumentiraju drag kolektiv House of Flamingo na njihovoj prvoj turneji nakon više od godinu dana izbivanja s pozornica. Kombinacijom snimki s nastupa u Splitu, Zagrebu i Puli, intimnih trenutaka povezivanja u backstageu te ispovjednih i iskrenih komentara članova kolektiva o svom queer i izvedbenom identitetu, film pruža jedinstveni uvid u njihove osobnosti, odnose i aspiracije. Čopor pičića bit će prikazan u petak, 27. svibnja u 21 sat, a nakon projekcije održat će se razgovor s redateljicom i članicama kolektiva.
Odnosom prema ženama u umjetnosti kao i o pozicioniranju umjetnica na umjetničkoj sceni kroz povijest bavi se dokumentarni film Žene u povijesti umjetnostiuspješne filmašice i producentice Susanne Radelhof. Unatoč vlastitu angažmanu i doprinosu, žene i njihovo stvaralaštvo i dalje su marginalizirane. Posljedice tog odnosa su poražavajuće – u muzejskim zbirkama nalazi se samo 5 posto žena. Film Žene u povijesti umjetnosti istražuje mehanizme sustavnog brisanja talentiranih umjetnica i priča priču o potisnutoj ženskoj avangardi. Uz povjesničarke umjetnosti, kustosice i progresivne institucije koje se bore za veću zastupljenost umjetnica, ovaj dokumentarni film donosi njihove važne i inspirativne životne priče. Projekcija filma održat će se u utorak, 31. svibnja u 19 sati nakon čega će uslijediti razgovor s austrijskom kustosicom Sabine Fellner koji će voditi kustosica Martina Kontošić.
Posljednji film iz ovogodišnjeg festivalskog filmskog programa, američki dokumentarac I to mi je neki život (bez djece), progovara o izuzetno aktualnoj temi – majčinstvu – ali iz neuobičajene perspektive. Društvo majčinstvo doživljava kao dio prirodnog poretka, implicirajući da je odbijanje postati majkom neprihvatljivo. Zabavan, provokativan i vrlo aktualan, ovaj film nagrađivane filmašice i aktivistkinje Therese Shechter preispituje kulturalne narative koji oblikuju naše živote te potiče raspravu o tome tko ima kontrolu nad ženskim tijelima i životima. I to mi je neki život (bez djece) bit će prikazan u četvrtak, 2. lipnja u 19 sati, a nakon projekcije će se održati online razgovor s redateljicom.
Vox Feminae Festival je međunarodni transdisciplinarni festival čiji je fokus promoviranje domaćih i inozemnih umjetnica/ka i skupina koje u svom radu propituju sraz suvremene umjetnosti, urbane te alternativne kulture i rodnih pitanja kao i rodno osviještenog društvenog angažmana.
Nova radionica iz hiperproduktivne tvornice zvane HFS online namijenjena je starijima od 54 godine koje zanima kritička analiza filma. Tuškanac na +54 nova je četverodnevna online radionica koja će vas na temelju konzumacije recentnih filmskih ostvarenja natjerati na kritičko promišljanje o filmu. U tom procesu pomoći će vam i kroz njega vas voditi filmski profesionalci, kritičari i redatelji – Tamara Bilankov, Višnja Vukašinović, Ivan Ramljak i Zvonimir Jurić.Više o projektu možete pronaći na: online.hfs.hr Na radionicu se možete prijaviti jedan ili sva 4 dana na ovom LINKU!
26.5. u 20h Močvara ( r. L. Martel) sa Zvonimirom Jurićem
https://www.youtube.com/watch?v=OV8cmaiWoJ8
Provincijski gradić Salta na sjeverozapadu Argentine tijekom jednog vrućeg ljeta. Sredovječna Mecha žena je u pedesetim godinama koja sa suprugom Gregoriom, čovjekom opsjednutim zadržavanjem mladenačkog izgleda, podiže troje djece tinejdžera. Njihova obitelj je dobrostojeća, živi na komfornom imanju La Mandrágora, a dok se Mecha i Gregorio sa svakodnevicom nose ponajviše uz velike količine alkohola, njihova razmažena i neodgovorna djeca dane provode u izležavanju, vožnjama automobilom i šmrkanju kokaina. Kći Momi je zaljubljena u služavku Isabel, a sin José pati zbog zaljubljenosti u svoju drugu sestru Verónicu. Mechina nećakinja Tali živi u gradu, u manjoj kući također sa suprugom i malom djecom, a Tali je smirena, trijezna i racionalna žena predana skrbi o djeci. No i odnosi u njezinoj obitelji su složeni, ali iz drugih razloga.
27.5. u 20h Konačna sloboda (r. S. Meise) s Višnjom Vukašinović
Austrijski kandidat za nagradu Oscar 2021. godine Konačna sloboda, film je redatelja Sebastiana Meisea o neobičnoj ljubavi dvojice zatvorenika u poslijeratnoj Njemačkoj. Hans (Franz Rogowski – Victoria, Undine, Transit) uvijek iznova završava u zatvoru zbog zloglasnog članka 175, koji mušku homoseksualnost tretira kao kazneno djelo. Nakon što je preživio nacistički koncentracijski kamp, Hansa 1945. prebacuju ravno u zatvor, gdje upoznaje osuđenog ubojicu Viktora (Georg Friedrich – Helle Nächte – Srebrni medvjed za najboljega glumca). Tijekom Hansovih čestih povrataka, prvotna netrpeljivost između dvojice muškaraca prerasta u nešto poput ljubavi. Konačna sloboda dobitnik je Nagrade žirija u programu Izvjestan pogled ovogodišnjeg Cannesa, dobitnik nagrade Europske filmske akademije za najbolju kinematografiju i originalnu glazbu te pobjednik prošlogodišnjeg Zagreb Film Festivala.
28.5. u 17hThe Florida Project (r. S. Baker) s Ivanom Ramljakom
Smještena na razmeđi autocesta, radnja filma prati šestogodišnju Moonee i njezinu buntovnički nastrojenu majku Halley u razdoblju ljetnih mjeseci. Njih dvije iz tjedna u tjedan žive u motelu „Magični dvorac” kojim upravlja Bobby, a čiji kruti vanjski izgled skriva njegov karakter prepun ljubaznosti i suosjećanja. Unatoč nimalo prijateljski nastrojenom okruženju, Moonee nema problema svakoga dana uživati u životu, upuštajući se u bezbrojne avanture skupa s novopridošlicom Jancey koja joj ubrzo postaje najboljom prijateljicom. Međutim, Moonee nije niti svjesna da njezinu delikatnu fantaziju o životu održava težak rad i žrtva njezine majke, koja je prisiljena istraživati sve opasnije mogućnosti kako bi priskrbila sredstva za pristojan odgoj svoje kćerke…
29.5. u 17hJoš jedna runda (r. T. Vinterberg) s Tamarom Bilankov
Sredovječni Martin srednjoškolski je profesor povijesti iz Kopenhagena koji s kolegama i prijateljima Tommyjem, Nikolajem i Peterom uživa u zajedničkim druženjima uz obilje alkohola. Njima alkohol treba da ih oraspoloži, a kao opravdanje takvoj sklonosti navode teoriju norveškog psihijatra Finna Skårderuda, koji tvrdi da ljudski organizam ne stvara dovoljno alkohola, a da je optimalna razina alkohola u ljudskoj krvi 0,5 promila. Prema tom psihijatru baš tolika količina ljude čini opuštenijima i kreativnijima, dok navodno ne stvara probleme ni za dotične pojedince ni za njihovu okolinu. I tako se Martin s prijateljima krene sustavno podnapijati, uz isprva pozorno vođenje računa o tome da im razina alkohola ne prijeđe 0,5 promila. I to se ispočetka čini djelotvornim, jer sva četvorica postaju bolji profesori, učenici i njihovi roditelji su zadovoljniji, a zadovoljnija je i Martinova supruga Anika, s kojom ima dvoje djece, a koja primijeti da on više nije distanciran prema njoj i djeci te da je i u krevetu nježniji i pažljiviji. Pritom se dečki stalno tješe da su i mnogi znameniti ljudi poput Ernesta Hemingwayja, Wnstona Churchilla i Franklina D. Roosevelta također bili ljubitelji kapljice, ali im to nije nimalo smetalo u ostvarenju velikih ciljeva. Ipak, isprva pažljivo doziranje alkohola kod sve četvorice će ubrzo izmaknuti nadzoru i pretvoriti se u ozbiljan alkoholizam, promili u krvi će rasti, a dok će trojica uključujući i Martina ipak ostati dovoljno razumna da se pokušaju zaustaviti na vrijeme, to neće biti moguće za profesora tjelesnog Tommyja. Kao polaznici možete se priključiti jedan ili sva četiri dana. Prijavite se klikom na link Tuškanac na 54+
Voditelji radionice:
Tamara Bilankov (rođena 1988.) magistrirala je na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te Odsjeku za komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Trenutno se školuje na poslijediplomskom studiju na Radboud Sveučilištu, u Nizozemskoj. Od 2015. radi kao edukatorica na raznim filmskim i umjetničkim radionicama u okviru udruge Blank. Od 2016. radi kao profesorica filma, videa i animacije u Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok. Izlagala je na mnogim skupnim izložbama, finalistica književne nagrade Prozak i nagrade Na vrh jezika za 2020. Dobitnica nagrade za najbolju kratku priču Muzeja anđela 2021. Članica je Hrvatskog društva interdisciplinarnih umjetnika i djeluje unutar umjetničkog kolektiva Ljubavnice.
Zvonimir Jurić (rođen 1971). Diplomirao filmsku i TV režiju 1999. godine na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Režirao nekoliko nagrađivanih dokumentarnih filmova (Crnci su izdržali, a ja?, Jurić: tvrđa 1999 i Nebo ispod Osijeka), igrani film Onaj koji će ostati neprimijećen te dio omnibusa Sex, piće i krvoproliće. Njegov nagrađivani kratki film Žuti mjesec, dio omnibusa Zagrebačke priče prikazan je u konkurenciji berlinskog filmskog festivala. Dugometražni igrani film Crnci koji je režirao i napisao s Goranom Devićem nagrađen je s više od desetak međunarodnih filmskih priznanja, između ostalih Grand prixevima na festivalima u Linzu, Ljubljani i Beogradu. Crnci su 2010. bili i hrvatski kandidat za nagradu Oscar.
Ivan Ramljak (rođen 1974.) je redatelj, nezavisni filmski kustos i filmski kritičar. Od 2013. uređuje program Kratki utorak u kinu Tuškanac u Zagrebu, a od 2016. je umjetnički direktor Tabor Film Festivala. Dosad je režirao desetak filmova, koji su prikazani na više od 80 festivala diljem svijeta, na kojima su osvojili brojne nagrade.
Višnja Vukašinović (rođena 1982.). Diplomirala komparativnu književnost i engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, doktorandica je na istom fakultetu s temom iz hrvatskog filma. Dobitnica strukovnih nagrada – Vladimir Vuković za novog kritičara 2012. i godišnje nagrade Vladimir Vuković za najboljeg kritičara 2016. Objavljuje eseje o književnosti, filmu i likovnoj umjetnosti na Trećem programu Hrvatskog radija, časopisima Filmonaut, Hrvatski filmski ljetopis, 15 dana i Zapis, Vijencu i Zarezu. Voditeljica radionice kritike te radionice pisanja za film Kinokluba Zagreb. Autorica tri nagrađivana kratka igrana filma i filmskog bloga te projekta Prozori koji uključuje četrdeset eseja o povijesti domaće dokumentaristike. Bila je selektorica programa hrvatskog filma u okviru Kratkih slika MM centra u Zagrebu, a trenutno organizira i vodi Filmske večeri u Močvari. Potpredsjednica je Hrvatskog društva filmskih kritičara.
Projekt HFS online Hrvatatkog filmskog saveza se realizira u partnerstvu udrugom Blank filmski inkubator, a projekt je sufinanciran uz podršku Europskog socijalnog fonda iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali. Bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog socijalnog fonda u okviru poziva Umjetnost i kultura online (405.790,00 HRK) i Ministarstva kulture i medija iz državnog proračuna (71.610,00 HRK). Ukupna vrijednost projekta je 477.400,00 HRK. Za dodatna pitanja obratite nam se na: tena.bosnjakovic@hfs.hr.
Ponta Lopud festival najavljuje glazbeno-filmski spektakl, projekciju filma Birdman u jedinstvenoj atmosferi Franjevačkog samostana Lopud 1483, uz glazbenu pratnju Antonija Sancheza, koji će partituru za bubnjeve odsvirati uživo pred gledateljima tijekom filmske projekcije.
Drama Birdman Alejandra Gonzáleza Iñárritua, koja je osvojila brojne nagrade, između ostalih i četiri nagrade Oscar u kategorijama za najbolji film, režiju, fotografiju i izvorni scenarij 2015. godine na mnoge je načine napravila iskorak u filmskom stvaralaštvu. Osim što je film obilježila izvanredna gluma i režija, jedan se aspekt filmske produkcije spojio s njim na tako nesvakidašnji način da se čini kao da bi se mogao uklopiti u film kao tercijarna priča. Naime, riječ je o genijalnoj partituri filma, koju je improvizirao četverostruki osvajač nagrade Grammy, jazz glazbenik i filmski skladatelj Antonio Sanchez koristeći samo dva instrumenta, bubnjeve i činele. Za djela koje je skladao za film Birdman dobio je nagradu Grammy 2016. godine.
Nakon brojnih svjetskih pozornica na kojima Sanchez predstavlja Birdman live, ovaj ekskluzivni događaj dio je i ovogodišnjeg Ponta Lopud festivala. Svaka je Sanchezova izvedba uživo jedinstvena jer je originalnu glazbu za film gotovo u cijelosti improvizirao, a upravo je improvizacija, koja služi tome da gledatelji dožive dramski učinak u filmu, najzahtjevniji dio izvedbe uživo.
Tim je povodom glazbenik iskazao zadovoljstvo što ima priliku predstaviti se pred publikom Ponte Lopuda: “Jako se radujem svom nastupu na Ponta Lopud festivalu. Već nekoliko godina uživam izvodeći Birdman Live i jako sam uzbuđen što ću ovo ljeto s vama podijeliti to iskustvo u prekrasnoj Hrvatskoj!”
Rođen u Mexico Cityju, četverostruki dobitnik nagrade Grammy Antonio Sanchez diplomirao je klasični klavir na Nacionalnom konzervatoriju u Meksiku, a 1993. upisao Berklee College of Music i New England Conservatory, gdje je na studiju jazza diplomirao magna cum laude.
Od preseljenja u New York 1999. godine Antonio je postao jedan od najtraženijih bubnjara na međunarodnoj jazz sceni. Tijekom 18 godina karijere i 9 snimljenih albuma, kao jedan od najboljih svjetskih bubnjara surađivao je s brojnim eminentnim glazbenicima kao što su Pat Metheny, Chick Corea, Gary Burton, Michael Brecker, Charlie Haden i Toots Thielemans.
O Ponta Lopud festivalu:
Ponta Lopud festival mjesto je susreta filmskih talenata iz regije, značajnih autora iz svijeta filma i zaljubljenika u filmsku umjetnost, koje pruža mogućnost talentima iz Hrvatske i regije za izravan susret s nekim od najznačajnijih imena iz svijeta filmske industrije. Talenti u razvoju i već etablirani profesionalci sedme umjetnosti u inspirativnom okruženju otoka Lopuda imaju priliku steći nova iskustva i stvarati dugoročne profesionalne i prijateljske odnose. Istovremeno, Ponta Lopud festival, koji u fokus stavlja kreativne procese i film kao umjetnost, pruža i uvid u recentne tokove regionalne kinematografije okupljajući na elafitskom otoku nove generacije filmskih kreativaca. Ukupno dvadesetak sudionika majstorskih tečajeva, koji svojim talentom predstavljaju budućnost regionalne kinematografije, dobit će priliku „učiti od najboljih“. U šest festivalskih dana sudionici i publika moći će uživati u osam večernjih filmskih projekcija i sedam filmova na jedinstvenim lokacijama pod zvijezdama – izuzetnom ambijentu tvrđave Franjevačkog samostana Lopud 1483 i plaže RMH Lafodia Sea Resorta. Drugi Ponta Lopud festival održava se od 22. do 27. lipnja 2022.
Sve informacije o programu i popratnim sadržajima Ponta Lopud festivala dostupne su na službenoj mrežnoj stranici festivala www.pontalopud.hr te putem društvenih mreža Ponta Lopud festivala.
Dugometražni dokumentarni film Srđana Kovačevića Tvornice radnicima nagrađen je na netom završenom Filmskom festivalu CROSSING EUROPE u Linzu i to nagradom za Najbolji dokumentarni film. Kako stoji u obrazloženju nagrada se dodjeljuje filmu koji svojim značenjem promiče društvene vrijednosti europskog dokumentarnog filma.
Film Tvornice radnicima imao je svjetsku premijeru u lipnju prošle godine na Međunarodnom natjecateljskom programu Sheffield DocFesta, a do sad je osvojio nagradu Fipresci na Motovun Film Festivalu, zatim nagradu za najbolji film na Liburnija Film Festivalu i najbolji dokumentarni film na Filmskom festivalu u Trstu. Dobitnik je i nagrade Oktavijan za Najbolji dugometražni dokumentarni film 2022.
Priča filma prati radnike koji se deset godina nakon što su preuzeli tvornicu ITAS u Ivancu bore se za opstanak u kapitalističkoj ekonomiji. Portret je to zajednice koja udružuje snage kako bi zaštitila svoj rad i spremna je podnijeti žrtvu na putu prema cilju. Prateći situaciju iznutra, redatelj Srđan Kovačević ulazi u kovitlajući otpor, postavljajući u središte radnje dilemu današnjeg radništva: može li ideja ‘tvornice radnicama’ opstati ili je to još jedan utopijski san?
Nakon premijernih projekcija u Dubrovniku, Rijeci, Splitu, Ivancu i Zagrebu film Tvornice radnicima krenuo je u domaću kino distribuciju.
Film je nastao u produkciji kuće Fade In, a producirali su ga Sabina Krešić i Luka Venturin. Damir Čučić film je i montirao, uz Ivu Kraljević i Srđana Kovačevića. Za dizajn i obradu zvuka bio je zadužen Ranko Pauković, a za kolor korekcije Magdalena Ptiček i Darko Kušlan. Film Tvornice radnicima nastao je uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra i Grada Zagreba.
Sve informacije o filmu ‘Tvornice radnicima’ bit će ažurirane i dostupne na Facebook stranici filma.
Selekcija za nadolazeće, 31. izdanje Dana hrvatskog filma je završena – od 179 prijavljenih radova odabrana su 72 filmska ostvarenja koja za cilj imaju predstaviti aktualnu domaću produkciju kroz pet kategorija – animirani film, dokumentarni film, eksperimentalni, igrani te namjenski film i videospot. Ovogodišnje izdanje Dana hrvatskog filma održat će se od 10. do 14. svibnja u kinu Tuškanac. U kategoriji animiranog filma selektorica Jelena Pašić odabrala je 10 filmova, u kategoriji dokumentarnog filma Janko Heidl odabrao je 15 filmova, Damir Radić u kategoriji je eksperimentalnog filma odabrao 16 naslova, dok je Dragan Jurak u kategoriji igranog filma odabrao 16 ostvarenja; u kategoriji namjenskog filma i videospota Miro Frakić odabrao je 15 filmova. Spomenuti se filmovi natječu za brojne nagrade: Grand Prix u niz kategorija, Nagradu Zlatna uljanica Glasa Koncila, nagradu Jelena Rajković koju Društvo hrvatskih filmskih redatelja dodjeljuje najboljem redatelju/redateljici u dobi do 30. godina, Nagradu za etiku i ljudska prava te Nagradu publike.
Popis filmova uvrštenih u selekciju 31. Dana hrvatskog filma:
ANIMIRANI
AQUALIA, r. Vladislav Knežević, pr. Zagreb film, 2021, 20′
KATARZA, r. Noa Pisačić, pr. UO Anima, 2021, 2‘30‘‘
PLODOVI SUŠE, r. Dinko Kumanović, pr. Zagreb film, 2021, 7’35”
PSYCHOGRAPHIC, r. Branko Farac, pr. Zagreb film, 2022, 7′
PUTOVANJE, r. Mirela Ivanković Bielen, pr. Luma Film, 2022, 5’54”
ROZE PRIČE, r. Ivana Ognjanovac, Mare Šuljak, pr. Kinoklub Zagreb, 2021, 9‘54‘‘
TRANSFUSION, r. Igor B. Vilagoš, pr. Zagreb film, 2022, 7’48”
VIDIŠ LI IH TI?, r. Bruno Razum, pr. Zagreb film, 2021, 10’27”
ZASIĆENJE, r. Lucija Bužančić, pr. Zagreb film, 2022, 10’15”
ZLATNA JABUKA, r. Morana Bunić, pr. ALU 2022, 7‘55‘‘ DOKUMENTARNI
BABAJANJA, r. Ante Zlatko Stolica, pr. Restart, 2022, 13‘30‘‘
DISIDENT, r. Ivan Mihaljević, pr. Nikola Mihaljević, Unimedia, 2021, 7‘30‘‘
HRVATSKOG NARODNOG PREPORODA, r. Goran Dević, pr. Petnaesta umjetnost d.o.o., 2022, 66‘37‘‘
JEDNA JEDINA: SRPOM I BATOM RAZBIT ĆEMO ATOM, r. Lana Kosovac, pr. Castor Multimedia, 2022, 52‘54‘‘
JEL‘ KUŽIŠ SAD?, r. Lucija Brkić, pr. Blank_filmski inkubator, 2022, 6‘6‘‘
JEL TI FRKA KAD TI PRIĐEM, r. Sara Alavanić, pr. Blank_filmski inkubator, 2021, 12‘ 47‘‘
LAKU NOĆ, OPROSTI, r. Sara Alavanić, pr. ADU, 2021, 17’46”
MEDITERANEO, r. Jakov Torić, pr. Blank_filmski inkubator, 2022, 7’18”
PROZORI, r. Damir Radić, pr. Blank_filmski inkubator, 2021, 79‘40‘‘
TU SAM TRENUTNO, r. Marta Dijak, pr. ALU, 2022, 16’50”
TVORNICE RADNICIMA, r. Srđan Kovačević, pr. Fade In, 105′
VEĆE OD TRAUME, r. Vedrana Pribačić i Marta Puhlovski, pr. Metar60, 2022, 100‘
VJERIN TROKUT, r. Nina Matusina, pr. Kinoklub Zagreb, 2021, 11′
VOLIM, r. Anja Koprivšek, pr. ADU, 2021, 32′ 26”
ZAŽELI, r. Mario Papić, pr. Mario Papić, 2021, 54‘15‘‘
EKSPERIMENTALNI
3. KINEMATSKA TVORNICA ČAVALA, r. Dalibor Martinis, pr. Omnimedia, 2022, 6’54”
HARMONIKA ČOVJEK PAS, r. Ognjen Livada, pr. Blank_filmski inkubator, 2021, 5’48”
HORIZONT, r. Tanja Deman, pr. Kreativni sindikat, 2021, 25‘11‘‘
ISPOD, r. Neven Dužanec, pr. Kinoklub Zagreb, 2022, 8’56”
JUMPING STONES, r. Virgina Richrath, pr. Pulska filmska tvornica, 2022, 5‘51‘‘
LJUDONEKAKVA, r. Eva Šustar, pr. Blank_filmski inkubator, 2022, 3’41”
MIGRENA, r. Igor Zenzerović, pr. Pulska filmska tvornica, 2022, 3‘52
MIMEZIS/F12, r. Katarina Kocijan, pr. ADU, 2022, 11’08”
MJESTA KOJA NE POSTOJE, r. Josipa Henizelman, pr. Kinoklub Zagreb, 2022, 7‘57‘‘
PRIJE I POSLIJE, r. Tomislav Šoban, pr. Kinoklub Zagreb, 2022, 8’30”
PRIJE MRAKA, r. Mare Šuljak, pr. Kinoklub Zagreb, 2022, 7’15”
PRINCIPLES, r. Luka Matić, pr. Kinoklub Zagreb, 2022, 8’18”
SANGUIS, r. Petra Pavetić Kranjčec, pr. ADU, 2022, 5’17”
TRENUTAK IZMEĐU, r. Lucia Kalogjera, pr. Blank_filmski inkubator, 2022, 5‘
VALOVI, r. Klara Dujmović, pr. Blank_filmski inkubator, 2022, 19‘16‘‘
ŽENE MINORNE SPEKULACIJE, r. Nicole Hewitt, pr. Studio Pangolin, 2021, 59‘
IGRANI
CAJCI, r. Josip Beneta, pr. Blank_filmski inkubator, 2022, 10’10”
CARPE DIEM, r. Filip Antonio Lizatović, Blank_filmski inkubator, 2022, 13‘14‘‘
FENDER, r. Bojan Radanović, ADU, 2022, 12‘16‘‘
JESEN NAŠEG LJETA, r. Karlo Vorih, ADU, 2021, 27‘49‘‘
KRIZA, r. Boris Vuković, ADU, 2021, 14’56”
MALI LIBERO, r. Mladen Stanić, pr. Zagreb film, 2021, 18’21”
MARKO, r. Marko Šantić, pr. Jaka produkcija, 2021, 17‘15‘‘
MOŽDA KAD SE ZAPOSLIM, r. Tomislav Noršić, pr. Tomislav Noršić, Teatar Inn, Hrvatska, 2021, 17‘
NEHAJ, r. Martina Marasović, pr. ADU, 2021, 20’38”
NEMA LJUBAVI U KLUBU, r. Marko Turčinov, pr. ADU, 2021, 11’30”
ONLINE, r. Bogdan Tankosić, pr. VERN, 2021, 19‘ 55‘‘
PALIKUĆA, r. David Gašo, pr. ADU, 2021, 12‘
SAMA, r. Borna Zidarić, pr. ADU, 2021, 18‘17‘‘
SIROČKA, r. Sara Alavanić, pr. Blank_filmski inkubator, 2022, 11’02”
SVE ŠTO DOLAZI, r. Mate Ugrin, pr. Dinaridi, 2021, 24‘ 14‘‘
TUĐA POSLA, r. Andrija Tomić, pr. ADU, 2021, 12’28”
NAMJENSKI FILM
1+1 MCDONALDS, r. Marcella Zanki, 2022, 1′
ATZUR – GENESIS, John Kardum i Ira Tomić. P. Ira & John, 2021, 3’38”
BYE BYE SATURN, Tomislav Šoban, pr. Poma, 2021, 4’01”
C’MON TIGRE FEAT. XENIA RUBINOS ‒ NO ONE YOU KNOW, r. Danijel Žeželj, pr. Petikat, 2022, 3’49”
DUNJA KNEBL & ROKO MARGETA – KED SOM ISHOL, r. Dinko Čvorić, pr. Dinko Čvorić – Doringo, 2021, 5’16”
DVAPUT & IVANA STARČEVIĆ – ZABORAVIM NA SVE KAD VIDIM KAKO PLEŠEŠ, r. Sara Hribar, pr. Dvaput, 2022, 3’48”
FESTIVALSKA ŠPICA ZA 14. SUBVERSIVE FILM FESTIVAL, r. Ivana Radić, pr. Subversive Film Festival, 2021, 1′
HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA: 95 GODINA TEHNIČKOG RAZVOJA, r. Hrvoje Juvančić, pr. HRT, 2021, 51’35”
J. R. AUGUST – I FORGIVE HER, Filip Gržinčić, pr. Croatia Rrecords & J. R. August, 2022, 4’29”
KENSINGTON LIMA – DOLLY, r. Dalibor Barić,, 2021., 3’20”
PAVEL – KAKO DA TE NE VOLIM, r. Dinko Čvorić, pr. Dinko Čvorić – Doringo, 2021, 3’09”
ROLO ‒ ELIKSIR, r. Ivan Grgur, 2021, 3’35”
ROLO – KASKADER, r. Rino Barbir, 2022, 4’13”
TONI STAREŠINIĆ – DIGITAL TRAFFIC JAM, r. Arsen Oremović, pr. Arsen Oremović, 2021, 3’09”
URBAN – SAMA, r. Milica Czerny Urban, pr. Croatia Records, 2021, 4‘32‘‘
Organizatori DORF ’22 pozivaju autore i producente dokumentarnih glazbenih filmova da ih prijave na natječaj koji je otvoren do 15.6.2022. Festival osim projekcija filmova organizira i popratne sadržaje: izložbe, promocije knjiga, koncerte i radionice.
Trajanje i tehnika snimanja nisu zadani, prednost će imati filmovi koji su nastali u zadnje 2 godine, te nisu objavljeni online. Organizatori posebno ističu želju za žanrovskom raznolikošću i pozivaju sve autore dokumentaraca na temu glazba i sve što je vezano uz nju da pošalju svoje radove.
Prijavnicu i upute je moguće preuzeti na službenoj web-stranici – www.filmfestivaldorf.com. Natječaj je otvoren do 15.06.2022.
Filmovi za selekciju (ogledne kopije) šalju se kao linkovi na nekom video servisu na adresu filmfestivaldorf@gmail.com . Organizator se obvezuje da kopije filmova neće koristiti u komercijalne svrhe. Nakon pregledavanja prispjelih filmova, o konačnom izboru obavijestit će se autore pozivnim pismom do kraja lipnja 2022.godine.
