Oznaka: ekologija

Znanstvenici upozoravaju da je količina mikroplastike i plastičnog otpada u Sredozemnom moru već tolika da bi uskoro moglo postati more plastike. Četvero splitskih studenata, Antonija Buzov, Petra Kundid, Matej Radić i Andro Rudan, osmislilo je uređaj za čišćenje mikroplastike iz mora koji se za razliku od drugih takvih, kreće se i daljinski upravlja.

Problem mikroplastike

Svaki tjedan konzumiramo oko 2000 sitnih komada plastike, zaključak je studije Svjetskog fonda za prirodu koju je napravilo ugledno Sveučilište Newcastle u Australiji. U morima se, stoji u izvješću Ujedinjenih naroda za okoliš, nalazi 51 bilijun čestica mikroplastike. Preko morskih životinja ona dolazi u prehrambeni lanac čovjeka te mogu štetiti zdravlju životinja i ljudi.

Antonija Buzov, Petra Kundid, Matej Radić i Andro Rudan dizajnirali su sustav koji bi filtrirao morsku vodu i pročišćavao od mikroplastike. Imao bi i mogućnost kretanja na daljinsko upravljanje što ga čini boljim i posebnijim od drugih sličnih pokušaja izrade ovakvih pročišćivača.

Sasvim slučajno susreli su se na natjecanju Ocean Hackathon u listopadu prošle godine u Splitu, koji se održavao i u još 18 gradova Europe, a cilj dvodnevnog događanja bio je razvijanje inovativnih ideja vezanih uz more i obalno područje.

“Nismo baš bili najbolje upoznati s pravilima, pa nismo shvatili da je rješenje trebalo napraviti prije tog natjecanja. Na natjecanju smo trebali imati ‘gotov proizvod’. I tako, dok su se neki mjesecima pripremali, mi smo i ideju i izvedbu napravili u svega nekoliko dana”, uvodno za Hinu priča Matej Radić, student brodostrojarstva na Pomorskom fakultetu u Splitu.

Priču s biološke strane dočarala je Petra Kundid koja je pred doktoratom iz parazitologije, znanosti koja proučava životne stadije parazita i njihovu bioraznolikost u okolišu.

“Problem mikroplastike je što ona na sebe veže teške metale pa kad progutaš čestice mikroplastike iz mora zapravo unosiš teške metale što naposljetku može dovesti do raznih karcinoma, krvarenja i drugih bolesti”, veli Kundid.

Kako se mikroplastika nalazi na površini i na samom dnu mora, prvotno su zamislili valjak s rupama, s osobnostima spužve, da bi, dodatno istražujući, svoju zamisao doveli do poluuronjene kutije kroz koju more prolazi i preko filtera čisti tu vodu. Proizvod su nazvali “CBRO” što bi, otkrili su nam, izvlačenjem pojedinačnih slova značilo “prijatelj mora”.

“Koristili smo se jeftinim materijalima jer su za ovakav proizvod inače potrebna izdašna sredstva pa u tome, vjerujem, leži i jedan od razloga zbog čega se pojedinci ne usuđuju ‘uhvatiti u koštac’ s ovim problemom”, kaže Andro Rudan koji je objasnio i što sve sadržava njihov prototip.

“Propeler je isprintan na 3D printeru, motor je iz bušilice, a pokreće se pomoću tri baterije iz laptopa koji se više ne rabe. Elektronika i uređaj spojena je na internet. Kormilom i brzinom motora upravljamo putem mobitela”, govori. Dodaju kako imaju namjeru na uređaj staviti i senzore koji bi mjerili količinu vode koja prolazi kroz njega. Time bi se dobio brojčani podatak kojeg je kasnije lakše koristiti u studijama i za druge zabilješke.

Cilj projekta

Ovim studentima glavni je cilj standardizirati protokol prema kojem bi znanstvenici radili prilikom istraživanja problema mikroplastike.

“Baš je jedan od glavnih problema što nema standardiziranog protokola u mikroplastici. Znanstvenici, tako, koriste različite uređaje tijekom uzorkovanja pa se rezultati koje dobiju ne mogu adekvatno usporediti. Sve to otežava i daljnje istraživanje i rješavanje problema”, priča Antonija Buzov.

Mikroplastiku čine mali dijelovi plastičnog materijala, obično manji od 5 milimetara. Po izvješću Ujedinjenih naroda, ako se ovakvi trendovi nastave, do 2050. godine u morima bi moglo biti više plastike nego ribe. Čestice mikroplastike u more dospijevaju raspadanjem. Odnosno razgradnjom većih komada plastike kao što su vrećice, boce i ribarske mreže, ali i trošenjem sintetičke odjeće i automobilskih guma. Također se dodaje kozmetičkim proizvodima za njegu lica i tijela te i na taj način završava u okolišu.

Plastika čini 85 posto otpada na plažama u svijetu. Prošle godine je Međunarodni savez za očuvanje prirode (IUCN) objavio da u Sredozemno more svake godine dospije više od 200 tisuća tona plastike. Uz oštro upozorenje da će se ta količina do 2040. udvostručiti ako se ne poduzmu značajne mjere.

Izvješće IUCN-a, „Mediteran: Mare plasticum“ procjenjuje da 33 sredozemne zemlje svake godine u more bace 229.000 tona plastike, što je veća količina od 500 brodskih kontejnera. Pored većeg plastičnog otpada, u Sredozemlje godišnje uđe oko 13 tisuća tona sitnih čestica plastike ili mikroplastike.

IUCN procjenjuje da se tako u Sredozemnom moru nakupilo možda i 3,5 milijuna tona plastike.

Europska unija je od 2015. nastoji ograničiti i iz uporabe ukloniti plastične vrećice. Europarlamentarci su krajem 2018. usvojili Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja plastičnih proizvoda na okoliš. Direktivom se predlaže potpuna zabrana jednokratnih predmeta poput štapića za uši te plastičnog pribora za jelo i slamki koji ujedno čine gotovo najveći dio otpada na europskim obalama i u morima.

Europski parlament je i na plenarnoj sjednici krajem ožujka u rezoluciji o morskom otpadu ukazao na štete koje ono nanosi ribarstvu. Zatražio je hitno donošenje mjera za smanjenje takvog otpada, od dodatnog ograničenja uporabe jednokratne plastike do promicanja sakupljanja i reciklaže. U rezoluciji su eurozastupnici zatražili i snažnije uključivanje pomorskog aspekta u Europski zeleni plan.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Izvor: novilist.hr

Foto: Unsplash

Konferencija o dobroj ekonomiji održat će se, u organizaciji Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG), u utorak, 20. travnja 2021. godine,od 9:30 do 17:00 hu Wespa Spaces u Zagrebu (Zavrtnica 17) s ograničenim brojem sudionika sukladno epidemiološkim mjerama, a događanje će biti moguće pratiti uživo i putem interneta na ZMAG-ovim Facebook i YouTube kanalima. Ovogodišnja Konferencija o dobroj ekonomiji održava se u sklopu ZMAG-ovog projekta Partnerstvo za društvenu i solidarnu ekonomiju koji promovira i zagovara društvenu i solidarnu ekonomiju u Hrvatskoj te, kroz multisektorsku suradnju, potiče participativni pristup u kreiranju javnih politika za poboljšanje kvalitete života i upravljanje održivim ekonomskim i društvenim razvojem u lokalnoj zajednici.

Konferencija o dobroj ekonomiji svake godine okuplja aktiviste i pojedince koji stvaraju i žive različite oblike alternativne ekonomije, grade modele dobre ekonomije i svojim radom podržavaju i ojačavaju lokalne zajednice i društva te upravljaju poduzetničkim i ekonomskim procesima na održiv i solidaran, etičan i društveno koristan način. U fokusu svakog izdanja su stvarne inspirativne priče i postojeći modeli dobre prakse iz Hrvatske i svijeta, a tema ovogodišnje konferencije bit ćerazvoj gradova i općina Republike Hrvatske prema principima društvene i solidarne ekonomije.

Na događanju će sudjelovati predstavnici gradova iz EU te domaći i europski stručnjaci, istraživači, praktičari, donositelji odluka i društveni poduzetnici koji se bave društvenom i solidarnom ekonomijom, razvojem održivih zajednica i kreiranjem transformativnih politika. Svi zainteresirani imat će priliku poslušati govornike koji posvećuju svoj rad korištenju ekonomije u dobre svrhe, podjednako prema zaposlenicima, lokalnoj zajednici, okolišu, ekosustavima i budućim generacijama te, u konačnici, pokretanju pozitivnih promjena u društvu. Dobre priče iz gradova predstavit će gradonačelnici gradova Ludbrega – Dubravko Bilić i Pregrade – Marko Vešligaj te dogradonačelnici gradova Koprivnice – Ksenija Ostriž i Cresa – Marin Gregorović, ali i međunarodni gosti:

• Luigi Martignetti – glavni tajnik European Network of Cities & Regions for the Social Economy (REVES), jedinstvene europske organizacije koja se temelji na partnerstvu između lokalnih i regionalnih vlasti i teritorijalnih organizacija društvene ekonomije, ujedno i potpredsjednik organizacije Social Economy Europe i jedan od začetnika razvoja koncepta teritorijalne društvene odgovornosti (Territorial Social Responsibility) kao zajedničke metode za bolju demokratsku učinkovitost u lokalnim zajednicama
• Lynn Collins – savjetnica za strateške odnose i angažman u organizaciji Liverpool City Region Combined Authority (LCRCA), čiji je cilj osigurati jednaku korist od donesenih odluka za sve te stvoriti okruženje koje omogućava napredak gospodarstva za dobrobit svih koji žive i rade u regiji Liverpool City
• Bram Van Braeckevelt – dogradonačelnik, grad Ghent (turizam i društvena ekonomija)
• Laurence Kwark – glavna tajnica organizacije Global Social Economy Forum (GSEF), međunarodnog udruženja lokalnih vlasti i mreža civilnog društva koje se bave promicanjem društvene i solidarne ekonomije (DSE) kao sredstva za postizanje uključivog i održivog lokalnog razvoja

Program konferencije donosi i otvorenu raspravu s predstavnicima gradova Kako u Hrvatskoj do javnih politika za društvenu i solidarnu ekonomiju, predstavljanje Centra za podršku razvoju društvene i solidarne ekonomije u Hrvatskoju ZMAG-u koji pruža podršku jedinicama lokalne i regionalne samouprave i organizacijama civilnog društva u razvoju modela dobre prakse te Priručnika društvene i solidarne ekonomije koji lokalnimakterima donosi „korak po korak“ smjernice za pokretanje i provedbu inicijative u svojim zajednicama temeljene na principima i vrijednostima društvene i solidarne ekonomije. Također, bit će potpisan i Memorandum o suradnji između ZMAG-a i gradova Ludbrega i Pregrade, partnera u projektu Partnerstvo za društvenu i solidarnu ekonomiju.

Društvena i solidarna ekonomija (DSE) uključuje širok raspon praksi koje obuhvaćaju ekonomske, društvene, okolišne, političke i komunikacijske dimenzije. DSE je rastući pokret koji želi pokrenuti transformativne promjene kako bi se povećao ukupni društveni razvoj i kvaliteta života ljudi, a predvode ga aktivni građani koji žele sistemske promjene i izgradnju društva koje služi ljudima i planetu. DSE je pokret ukorijenjen u lokalnim inicijativama koje su sve više globalno umrežene i djeluju u širokom političkom okviru koji se temelji na solidarnosti, jednakosti, ljudskim pravima, zajedništvu i suradnji.

Partneri i podržavatelji konferencije su: Ured za udruge, Švicarski fond suradnje i Udruga gradova.

Zbog epidemioloških mjera, Konferencija o dobroj ekonomiji održat će se u fizičkom obliku u Wespa Spaces u Zagrebu (Zavrtnica 17), s ograničenim brojem sudionika te obaveznom prijavom, dok će  prijenos konferencije za sve zainteresirane biti omogućen uživo putem ZMAG-ovih Facebook i YouTube kanala.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

• 

• 

• 

• 

• 

•