Znate li za javne teretne bicikle?

Teretni bicikli su bicikli građeni za prijevoz većih tereta – namještaja, kućanskih aparata, velikih količina namirnica, opskrbu trgovine – ili osoba. Sustav javnih teretnih bicikala je usluga kojom se građanima stavlja na raspolaganje za posudbu stavljaju teretni bicikli, obično neprofitno, u organizaciji udruga ili neformalnih inicijativa.

Svrha usluge je promidžba održivih načina lokalnog prijevoza i posebno teretnih bicikala kao načina smanjenja ovisnosti o automobilima. Teretni bicikli osobito su zanimljivi zato što su hrvatskoj javnosti gotovo potpuno strani, tj. ne postoji svijest o tome da se i takvim vozilom može riješiti takva potreba; prijevoz velikih stvari od A do B, bez uporabe automobila i kamiona.

Ciljane skupine su građani koji osjećaju potrebu za povremenim korištenjem automobila za prijevoz većeg tereta (namirnica, kućanskih aparata, komada namještaja i sl.), roditelji s djecom predškolske dobi koji bi htjeli isprobati drugačiji način razvoženja mališana po gradu i sl.

Kako se može koristiti javni teretni bicikl?

1: Oadberite

Odaberite odgovarajućeg teretnjaka ili prikolicu i pročitaj pridružene upute za posudbu.

2: Pitajte

Javite nam se barem 3 dana prije korištenja e-poštom na adresu e-pošte. Pošaljite svoj broj telefona i recite kad bi vam dobro došao teretnjak i koji.

3: Vozite

Javit ćemo vam se telefonom da dogovorimo vrijeme i mjesto preuzimanja. Molimo vas da ne zaboravite ponijeti polog (600 kn) i osobnu iskaznicu.

4: Vratite

Nakon upotrebe, dovezite teretnjaka i ispričajte Sindikatu biciklista kako je bilo i osobito je li bilo ikakvih poteškoća. Ako niste grubim nemarom ili namjerom oštetili bicikl, domaćin će vam odmah vratiti polog. Ako vam je dobro poslužio, cijenit ćemo ako ostavite neku donaciju za rezervne dijelove, redovne popravke bicikala ili čak za nabavu novih prikolica ili teretnih bicikala koji će onda biti na raspolaganju građanima! Jasno, u posebnim okolnostima rado ćemo posuditi bicikle i bez toga.

Pažnja, molimo!

Teretnjake stavljamo na raspolaganje u slobodno vrijeme, kao dobrovoljci. Zbog toga vam uglavnom Sindikat biciklista neće moći posuditi bicikl ako se javite u zadnji tren. Mole da im se javite 3-4 dana prije nego što vam bicikl treba. I naravno, teretnjake koristite obzirno i vodite računa o tome da ste za sebe i svoju vožnju samo vi odgovorani.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: Sindikat biciklista

“Bear with me” | Predstava o polarnim medvjedima, umjetnosti i ekologiji

Spoj umjetnosti, prirode i ekologije u fokusu su stvaralaštva Irene Boćkai, što je pokazala kroz projekte kao što je „Muzej odbačenih predmeta”, te nastavila predstavom „Bear with me” u kojoj se bavi temom polarnih medvjeda i izvedbene životinje. Predstava ima bioetički i ekološki okvir. Sam naslov predstave „Bear with me” je dvoznačan te se može prevesti kao „Medvjed sa mnom” ili „Budite strpljivi sa mnom”. Naslov predstave ovdje semantički aludira na najvećeg kopnenog predatora i morskog sisavca, ali i na imperativ publici da bude strpljiva s autoricom koja se u izvedbi pokušava transformirati u polarnog medvjeda. Predstava se izvodi u formi izvedbenog predavanje koje spaja umjetničko i akademsko s ciljem prijenosa znanja. Bitni aspekti izvedbe su i pojmovi stvaralačke nelagode i nelagode koja proizlazi iz tijela – autorica se pokušava utjeloviti u drugom tijelu potpuno drugačijem od njezinoga, a stvaralačka nelagoda proizlazi i iz stalne prijetnje hoće li izvedba biti proglašena uspješnom ili neuspješnom.

Autorica i izvedbe: Irena Boćkai

Fotografija: Matej Čelar

Video: Paula Skelin

Glazba: Hinterheim

Produkcija: Trećeprostor

Predstava će se održati uz poštivanje svih epidemioloških mjera, a zbog ograničenog broja gledatelja potrebno je svoj dolazak najaviti na mail: edukacija@msu.hr.

COVID-19: INFORMACIJA O EPIDEMIOLOŠKIM MJERAMA

Sukladno Odluci Stožera civilne zaštite RH od 12. studenog 2021. godine, od 16. studenog za posjet Muzeju suvremene umjetnosti potrebno je predočenje važeće EU digitalne Covid potvrde, ili drugi odgovarajući dokaz, ili negativan test ovlaštene ustanove i laboratorija.

Drugi odgovarajući dokaz ostvaruje se potvrdom liječnika primarne zdravstvene zaštite o preboljenju bolesti Covid-19, koje uključuje i preboljenje u statusu tzv. „vjerojatnog slučaja“, te preboljenje uz cijepljenje jednom dozom cjepiva unutar 8 mjeseci od preboljenja, ali da nije prošlo više od 12 mjeseci od preboljenja.

Ova odluka ne primjenjuje se:

  • na osobe mlađe od 16 godina
  • na osobe koje prate osobu koja se ne može brinuti za sebe
  • na osobe kod kojih postoje kontraindikacije za cijepljenje ili dovršetak cijepljenja bilo kojim cjepivom protiv Covid-19, što se dokazuje liječničkom potvrdom

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: MSU/Bear with me promo

Zeleno-otočni festival za kojeg vam trebaju samo ekipa, priroda i more | Green Island Festival

U uvali Česminica na otoku Hvaru, Green Island Festival starta od 21. srpnja i traje do 24. srpnja te će poslužiti kao idealna uvertira TAM TAM Music Festival, jednom od najboljih malih glazbenih festivala u regiji, koji se već osmu godinu održava na istoj lokaciji.

Zeleno-otočni festival kreće s organiziranom akcijom čišćenja uvale Česminica, nakon čega će posjetitelji imati prilike naučiti nešto o životnom stilu zero waste, održivom graditeljstvu, permakulturi i biodinamičkoj poljoprivredi (online i uživo) te će upoznati lokalne OPG-ove, uključujući i posjet uljari u obližnjem selu Bogomolje.

“Cilj Green Island Festivala je učiniti ekologiju atraktivnom i zabavnom te time inspirirati posjetitelje i lokalno stanovništvo za život u skladu s prirodom, ali i dati priliku eko-biznisima i inicijativama s otoka da se predstave posjetiteljima”, istaknuo je Branimir Radaković, jedan od organizatora događaja iz agencije Brodoto.

Festival se odvija u organizaciji social impact agencije Brodoto i pod pokroviteljstvom Veleposlanstva SAD-a u RH, a četverodnevni program i smještaj u kampu su besplatni (20.-24.07.).

Zbog epidemioloških mjera broj ulaznica je strogo ograničen, pa je obavezno ranije rezervirati festivalsku ulaznicu na: https://bit.ly/3x0dFM1, kao i pratiti upute organizatora vezane uz mjere prije samog događaja.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo, Mateja Čelar

Hrvatski studenti kreirali pokretni pročišćivač mikroplastike iz mora | Problem mikroplastike

Znanstvenici upozoravaju da je količina mikroplastike i plastičnog otpada u Sredozemnom moru već tolika da bi uskoro moglo postati more plastike. Četvero splitskih studenata, Antonija Buzov, Petra Kundid, Matej Radić i Andro Rudan, osmislilo je uređaj za čišćenje mikroplastike iz mora koji se za razliku od drugih takvih, kreće se i daljinski upravlja.

Problem mikroplastike

Svaki tjedan konzumiramo oko 2000 sitnih komada plastike, zaključak je studije Svjetskog fonda za prirodu koju je napravilo ugledno Sveučilište Newcastle u Australiji. U morima se, stoji u izvješću Ujedinjenih naroda za okoliš, nalazi 51 bilijun čestica mikroplastike. Preko morskih životinja ona dolazi u prehrambeni lanac čovjeka te mogu štetiti zdravlju životinja i ljudi.

Antonija Buzov, Petra Kundid, Matej Radić i Andro Rudan dizajnirali su sustav koji bi filtrirao morsku vodu i pročišćavao od mikroplastike. Imao bi i mogućnost kretanja na daljinsko upravljanje što ga čini boljim i posebnijim od drugih sličnih pokušaja izrade ovakvih pročišćivača.

Sasvim slučajno susreli su se na natjecanju Ocean Hackathon u listopadu prošle godine u Splitu, koji se održavao i u još 18 gradova Europe, a cilj dvodnevnog događanja bio je razvijanje inovativnih ideja vezanih uz more i obalno područje.

“Nismo baš bili najbolje upoznati s pravilima, pa nismo shvatili da je rješenje trebalo napraviti prije tog natjecanja. Na natjecanju smo trebali imati ‘gotov proizvod’. I tako, dok su se neki mjesecima pripremali, mi smo i ideju i izvedbu napravili u svega nekoliko dana”, uvodno za Hinu priča Matej Radić, student brodostrojarstva na Pomorskom fakultetu u Splitu.

Priču s biološke strane dočarala je Petra Kundid koja je pred doktoratom iz parazitologije, znanosti koja proučava životne stadije parazita i njihovu bioraznolikost u okolišu.

“Problem mikroplastike je što ona na sebe veže teške metale pa kad progutaš čestice mikroplastike iz mora zapravo unosiš teške metale što naposljetku može dovesti do raznih karcinoma, krvarenja i drugih bolesti”, veli Kundid.

Kako se mikroplastika nalazi na površini i na samom dnu mora, prvotno su zamislili valjak s rupama, s osobnostima spužve, da bi, dodatno istražujući, svoju zamisao doveli do poluuronjene kutije kroz koju more prolazi i preko filtera čisti tu vodu. Proizvod su nazvali “CBRO” što bi, otkrili su nam, izvlačenjem pojedinačnih slova značilo “prijatelj mora”.

“Koristili smo se jeftinim materijalima jer su za ovakav proizvod inače potrebna izdašna sredstva pa u tome, vjerujem, leži i jedan od razloga zbog čega se pojedinci ne usuđuju ‘uhvatiti u koštac’ s ovim problemom”, kaže Andro Rudan koji je objasnio i što sve sadržava njihov prototip.

“Propeler je isprintan na 3D printeru, motor je iz bušilice, a pokreće se pomoću tri baterije iz laptopa koji se više ne rabe. Elektronika i uređaj spojena je na internet. Kormilom i brzinom motora upravljamo putem mobitela”, govori. Dodaju kako imaju namjeru na uređaj staviti i senzore koji bi mjerili količinu vode koja prolazi kroz njega. Time bi se dobio brojčani podatak kojeg je kasnije lakše koristiti u studijama i za druge zabilješke.

Cilj projekta

Ovim studentima glavni je cilj standardizirati protokol prema kojem bi znanstvenici radili prilikom istraživanja problema mikroplastike.

“Baš je jedan od glavnih problema što nema standardiziranog protokola u mikroplastici. Znanstvenici, tako, koriste različite uređaje tijekom uzorkovanja pa se rezultati koje dobiju ne mogu adekvatno usporediti. Sve to otežava i daljnje istraživanje i rješavanje problema”, priča Antonija Buzov.

Mikroplastiku čine mali dijelovi plastičnog materijala, obično manji od 5 milimetara. Po izvješću Ujedinjenih naroda, ako se ovakvi trendovi nastave, do 2050. godine u morima bi moglo biti više plastike nego ribe. Čestice mikroplastike u more dospijevaju raspadanjem. Odnosno razgradnjom većih komada plastike kao što su vrećice, boce i ribarske mreže, ali i trošenjem sintetičke odjeće i automobilskih guma. Također se dodaje kozmetičkim proizvodima za njegu lica i tijela te i na taj način završava u okolišu.

Plastika čini 85 posto otpada na plažama u svijetu. Prošle godine je Međunarodni savez za očuvanje prirode (IUCN) objavio da u Sredozemno more svake godine dospije više od 200 tisuća tona plastike. Uz oštro upozorenje da će se ta količina do 2040. udvostručiti ako se ne poduzmu značajne mjere.

Izvješće IUCN-a, „Mediteran: Mare plasticum“ procjenjuje da 33 sredozemne zemlje svake godine u more bace 229.000 tona plastike, što je veća količina od 500 brodskih kontejnera. Pored većeg plastičnog otpada, u Sredozemlje godišnje uđe oko 13 tisuća tona sitnih čestica plastike ili mikroplastike.

IUCN procjenjuje da se tako u Sredozemnom moru nakupilo možda i 3,5 milijuna tona plastike.

Europska unija je od 2015. nastoji ograničiti i iz uporabe ukloniti plastične vrećice. Europarlamentarci su krajem 2018. usvojili Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja plastičnih proizvoda na okoliš. Direktivom se predlaže potpuna zabrana jednokratnih predmeta poput štapića za uši te plastičnog pribora za jelo i slamki koji ujedno čine gotovo najveći dio otpada na europskim obalama i u morima.

Europski parlament je i na plenarnoj sjednici krajem ožujka u rezoluciji o morskom otpadu ukazao na štete koje ono nanosi ribarstvu. Zatražio je hitno donošenje mjera za smanjenje takvog otpada, od dodatnog ograničenja uporabe jednokratne plastike do promicanja sakupljanja i reciklaže. U rezoluciji su eurozastupnici zatražili i snažnije uključivanje pomorskog aspekta u Europski zeleni plan.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Izvor: novilist.hr

Foto: Unsplash

Konferencija o dobroj ekonomiji | Dobre priče iz naših gradova

Konferencija o dobroj ekonomiji održat će se, u organizaciji Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG), u utorak, 20. travnja 2021. godine,od 9:30 do 17:00 hu Wespa Spaces u Zagrebu (Zavrtnica 17) s ograničenim brojem sudionika sukladno epidemiološkim mjerama, a događanje će biti moguće pratiti uživo i putem interneta na ZMAG-ovim Facebook i YouTube kanalima. Ovogodišnja Konferencija o dobroj ekonomiji održava se u sklopu ZMAG-ovog projekta Partnerstvo za društvenu i solidarnu ekonomiju koji promovira i zagovara društvenu i solidarnu ekonomiju u Hrvatskoj te, kroz multisektorsku suradnju, potiče participativni pristup u kreiranju javnih politika za poboljšanje kvalitete života i upravljanje održivim ekonomskim i društvenim razvojem u lokalnoj zajednici.

Konferencija o dobroj ekonomiji svake godine okuplja aktiviste i pojedince koji stvaraju i žive različite oblike alternativne ekonomije, grade modele dobre ekonomije i svojim radom podržavaju i ojačavaju lokalne zajednice i društva te upravljaju poduzetničkim i ekonomskim procesima na održiv i solidaran, etičan i društveno koristan način. U fokusu svakog izdanja su stvarne inspirativne priče i postojeći modeli dobre prakse iz Hrvatske i svijeta, a tema ovogodišnje konferencije bit ćerazvoj gradova i općina Republike Hrvatske prema principima društvene i solidarne ekonomije.

Na događanju će sudjelovati predstavnici gradova iz EU te domaći i europski stručnjaci, istraživači, praktičari, donositelji odluka i društveni poduzetnici koji se bave društvenom i solidarnom ekonomijom, razvojem održivih zajednica i kreiranjem transformativnih politika. Svi zainteresirani imat će priliku poslušati govornike koji posvećuju svoj rad korištenju ekonomije u dobre svrhe, podjednako prema zaposlenicima, lokalnoj zajednici, okolišu, ekosustavima i budućim generacijama te, u konačnici, pokretanju pozitivnih promjena u društvu. Dobre priče iz gradova predstavit će gradonačelnici gradova Ludbrega – Dubravko Bilić i Pregrade – Marko Vešligaj te dogradonačelnici gradova Koprivnice – Ksenija Ostriž i Cresa – Marin Gregorović, ali i međunarodni gosti:

  • Luigi Martignetti – glavni tajnik European Network of Cities & Regions for the Social Economy (REVES), jedinstvene europske organizacije koja se temelji na partnerstvu između lokalnih i regionalnih vlasti i teritorijalnih organizacija društvene ekonomije, ujedno i potpredsjednik organizacije Social Economy Europe i jedan od začetnika razvoja koncepta teritorijalne društvene odgovornosti (Territorial Social Responsibility) kao zajedničke metode za bolju demokratsku učinkovitost u lokalnim zajednicama
  • Lynn Collins – savjetnica za strateške odnose i angažman u organizaciji Liverpool City Region Combined Authority (LCRCA), čiji je cilj osigurati jednaku korist od donesenih odluka za sve te stvoriti okruženje koje omogućava napredak gospodarstva za dobrobit svih koji žive i rade u regiji Liverpool City
  • Bram Van Braeckevelt – dogradonačelnik, grad Ghent (turizam i društvena ekonomija)
  • Laurence Kwark – glavna tajnica organizacije Global Social Economy Forum (GSEF), međunarodnog udruženja lokalnih vlasti i mreža civilnog društva koje se bave promicanjem društvene i solidarne ekonomije (DSE) kao sredstva za postizanje uključivog i održivog lokalnog razvoja

Program konferencije donosi i otvorenu raspravu s predstavnicima gradova Kako u Hrvatskoj do javnih politika za društvenu i solidarnu ekonomiju, predstavljanje Centra za podršku razvoju društvene i solidarne ekonomije u Hrvatskoju ZMAG-u koji pruža podršku jedinicama lokalne i regionalne samouprave i organizacijama civilnog društva u razvoju modela dobre prakse te Priručnika društvene i solidarne ekonomije koji lokalnimakterima donosi „korak po korak“ smjernice za pokretanje i provedbu inicijative u svojim zajednicama temeljene na principima i vrijednostima društvene i solidarne ekonomije. Također, bit će potpisan i Memorandum o suradnji između ZMAG-a i gradova Ludbrega i Pregrade, partnera u projektu Partnerstvo za društvenu i solidarnu ekonomiju.

Društvena i solidarna ekonomija (DSE) uključuje širok raspon praksi koje obuhvaćaju ekonomske, društvene, okolišne, političke i komunikacijske dimenzije. DSE je rastući pokret koji želi pokrenuti transformativne promjene kako bi se povećao ukupni društveni razvoj i kvaliteta života ljudi, a predvode ga aktivni građani koji žele sistemske promjene i izgradnju društva koje služi ljudima i planetu. DSE je pokret ukorijenjen u lokalnim inicijativama koje su sve više globalno umrežene i djeluju u širokom političkom okviru koji se temelji na solidarnosti, jednakosti, ljudskim pravima, zajedništvu i suradnji.

Partneri i podržavatelji konferencije su: Ured za udruge, Švicarski fond suradnje i Udruga gradova.

Zbog epidemioloških mjera, Konferencija o dobroj ekonomiji održat će se u fizičkom obliku u Wespa Spaces u Zagrebu (Zavrtnica 17), s ograničenim brojem sudionika te obaveznom prijavom, dok će  prijenos konferencije za sve zainteresirane biti omogućen uživo putem ZMAG-ovih Facebook i YouTube kanala.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Champs-Élysées postaje zelena oaza Pariza | Champs-Élysées will transform into “an extraordinary garden”

Znamenita avenija Champs-Élysées u Parizu postat ?e zelena oaza grada i savršeni pješa?ki prostor – najavila je gradona?elnica Pariza Anne Hidalgo.

Hidalgo je u intervjuu za Le Journal du Dimanche kazala da ?e preobrazba pretvoriti cijelu prometnicu u “izvanredan vrt” do 2030. godine.

Koriste?i prijedlog francuskog studija PCA-Stream, to ?e se posti?i zatvaranjem polovice autoceste s osam traka s avenijom za promet i uvo?enjem džepova zelenila.

Cilj je poboljšati kvalitetu zraka preko ceste duge 1,9 kilometara i u?initi ga održivijim i poželjnijim javnim prostorom.


Plans to convert the iconic Champs-Élysées avenue in Paris into a pedestrian-friendly public space have been announced by the capital’s mayor Anne Hidalgo.

Revealed in an interview on Sunday with Le Journal du Dimanche, Hidalgo said that the makeover will transform the entire thoroughfare into “an extraordinary garden” by 2030.

Using a proposal drawn up by French studio PCA-Stream, this will be achieved by closing off half of the avenue’s eight-lane highway to traffic and introducing pockets of greenery.

The aim is to improve air quality across the 1.9-kilometre-long road and make it a more sustainable and desirable public space.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: PCA-Stream

“Art Ecology ? Art for the Oceans” | Izložba u Francuskom institutu, Preradovi?eva 5, Zagreb

Svjetska organizacija za o?uvanje oceana, mora, rijeka i jezera (OACM) uz potporu Francuskog veleposlanstva i Francuskog instituta organizira izložbu fotografija i skulptura pod nazivom Art Ecology ? Art for the Oceans.

Jedan dio izložbe ?ine fotografije društva Ocean Alliance nastale za vrijeme njihovih akcija ?iš?enja, a drugi dio ?ine skulpture umjetnika Stephana Lupina.

Ovom izložbom OACM želi potaknuti ljude na odgovornije ponašanje prema prirodi jer je to, uz fizi?ko ?iš?enje oceana jedini na?in kako vodene površine u?initi i održavati ?istima. Posjetitelji izložbe mo?i ?e i kupiti fotografije po simboli?nim cijenama, a prikupljenim sredstvima OACM ?e nastaviti ?istiti Jadran od plastike s ciljem postizanja mora bez plastike (www.whiteflagint.com).

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Solar Ferry by Agena Marin | Brod od reciklirane plastike predstavljen u Biogradu

Doma?a brodogra?evna tvrtka Agena Marin iz Biograda, poznata po polu-podmornicama s ostakljenim dnom te malim taxi katamaranima, koji plove hrvatskim ali i svjetskim morima, od sutra na Biograd Boat Showu predstavlja novi inovativni proizvod, ekološko, komercijalno plovilo u retro dizajnu.

?Solar Ferry je izrazito ekonomi?na brodica, bez troškova goriva i servisa, a namjena joj je prijevoz putnika na kra?im relacijama te panoramske vožnje, romanti?ne ture ili campaign cruising uz obale mora ili jezera, ?ime se oboga?uje turisti?ka ponuda. Rije? je potpuno ekološkom i ekonomski prihvatljivom komercijalnom plovilu romanti?nih linija, naziva Solar Ferry, kojeg pokre?u samo sun?eva i elektri?na energija?, pojasnio je za Poslovni dnevnik Mladen Peharda.

Novi brod Agena Marina duga?ak je osam i pol metara te kapaciteta do 12 putnika, a namjena mu je prijevoz putnika na kra?im relacijama te panoramske vožnje.

?Brodica ima liniju parobroda iz 20. godina prošlog stolje?a i vidim ju kao idealno turisti?ko plovilo za takozvani ?champagne cruising? ili neke romanti?ne ture uz obalu mora ili jezera. Nešto sli?no kao turisti?ke vožnje ko?ijom kroz grad. Me?utim, ovakav oblik broda preuzet je iz još jednog razloga, a vezan je za njegovu ekonomi?nost. Naime, u prošlosti su trupovi bili projektirani kako bi bili što efikasniji, jer tada jednostavno nije bilo motora neograni?enih konjskih snaga. Mi smo to preuzeli, jer smo htjeli trup malog otpora, koji ?e biti dobro prilago?en solarnom i elektro pogonu, pojašnjava Peharda.

Osim kroz retro trup i solarne panele, ekonomi?nost je postignuta još kroz samu konstrukciju broda, obzirom da je gra?en u vakuum infuziji od izrazito laganog, ?sendvi?? materijala. Osim smanjene težine, taj segment unosi i dodatnu ekološku komponentu, jer je materijal baziran u najve?em dijelu na recikliranoj PET ambalaži. Tako?er, velika je ušteda u projektu postignuta i kroz korištenje obi?nih AGM baterija, umjesto ina?e znatno skupljih litijevskih. Baterije se vrlo lako pune, jer je snaga solarnih panela na tvrdom krovu 1.500-2.000 W. Predvi?ena putna brzina je 5,5 ?vorova a kapacitet baterije solarnog krova omogu?uje vrijeme plovidbe od pet do osam sati, ovisno o brzini i samoj optere?enosti broda.

Zato Solar Ferry nema troškova goriva i servisa, a i cijenovno je prihvatljiv. Proizvo?a? se za sajam pripremio popustom za prva tri naru?itelja Solar Ferryja, te ?e cijena standardno opremljene brodice iznositi oko 300.000 kuna, što je dva do tri puta povoljnije nego se može na?i u inozemstvu u ovoj kategoriji i veli?ini broda.


Six months ago, Mladen Peharda, owner/R&D of Agena Marin had trouble sleeping. In the middle of the night, he would wake up to draw sketches on scraps of paper and then toss them in a shoebox. Night after night, the drawings piled up, so one day he looked at them and thought: ?Okay, time to do something about this.?
Six months later and Solar Ferry was born. Created in a synergy of historical styling and modern technology, Solar Ferry is a sustainable boat for panorama cruising. Agena Marin marked its 10th anniversary this year, and Solar Ferry is the perfect celebration project. We?re excited to announce that the first contract will be signed next week, so stay tuned!

– Agena Marin

#AgenaMarin #SolarFerry #BiogradBoatShow #solarboat #ecoboat

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Izvor/Source: Poslovni dnevnik

Foto: Agena Marin