Skip to content

R+: Doručak na travi | Znanošću protiv predrasuda

Doručak na travi, nedjelja, 7.11.2021., 10-11 sati

Znanošću protiv predrasuda

Gošća emisije: dr. Andrea Gubaš, molekularna biologinja, suradnica prof. Ivana Đikića na Goethe sveučilištu u Frankfurtu.

Posljednih godina, gotovo svakodnevno, svjedočimo širenju neprovjerenih, neutemeljenih ili lažnih informacija koje su plasirane da namjerno dezinformiraju ili obmanu ljude. Lažne informacije tako utječu na stavove širokog kruga osoba, stvarajući atmosferu nesigurnosti i društvenih sukoba. Sve veći broj ljudi iskazuje nepovjerenje u znanost, znanstvena istraživanja ili postignuća, metode.
Znanost pak, empirijskim metodama uz kritičku evaluaciju, stvara rješenja potrebna na brojnim područjima svakodnevnoga života, traži odgovore na pitanja, mehanizme koje će dugoročno poboljšati kvalitetu života opće populacije, pa i tih brojnih skeptika. Znanost je ključna za društveni napredak i neprestano unapređenje našeg znanja, održivog načina života.

Naša gošća je mlada hrvatska znanstvenica, Andrea Gubaš, koja je, nakon studija na biološkom odjelu PMF-a u Zagrebu s znanstvenim radom nastavila u timu prof. Ivana Đikića na Goethe sveučilištu u Frankfurtu. Andrea, još od diplomskog studija, istražuje proces autofagije (grčki: autóphagos ili samoproždirući). Autofagija je način na koji se stanice u našem tijelu čiste od oštećenih dijelova, kako bi stvorile nove, zdrave. Ili, malo stručnije rečeno, stanični proces razgradnje staničnih djelova (protein, organela, proteinski agregati ili patogeni) na hranjive materijale koje stanica ponovo koristi za svoj rast i razvoj. Zanimljivo, zar ne? U radu koristi CRISPR/Cas9 metodu genetskog inžinjeringa, kako bi istražila ulogu nama poznatih gena u autofagiji ili identificirala nove gene bitne za autofagije. CRISPR je komponenta imunološkog sustava nekih bakterija, koje se radom znanstvenika primjenjuje u genetskom inžinjeringu, ali i za svakodnevna laboratorijska istraživanja kada se radi o razumijevanju funkcija različitih gena u stanici te genskoj terapiji kao tretman kod različitih bolesti. Znanstvenici u SAD-u skupljaju jako zanimljive rezultate gdje se CRISPR moze koristiti u svrhe uništavanja virusnog genetskog materijala tijekom infekcije virusom SARS-CoV-2. Evo nas temom i u korona virusu!
S Andreom ćemo razgovarati o njenoj izuzetno zanimljivoj i uspješnjoj inozemnoj karijeri, o tome kako se je priključila timu prof. Ivana Đikića, što je obuhvaćao njen doktorski rad u laboratoriju dr. Sharon Tooze na The Francis Crick Institutu u Londonu, te sadašnji posao kod prof. Đikića, od 2018. godine do danas. Čime se bavi cijeli tim, kako izgleda timski rad u jednom od vodećih Europskih instituta, a čime se bavi ona. Kako nam može pomoći autofagija, a kako CRISPR tijekom infekcije virusom SARS-CoV-2. Što voli kod znanosti, zašto ljudi gube povjerenje u znanost, kako vratiti to povjerenje.
Emisija se emitira 7.11.2021., na rođendan Marie Curie, jedne od najznačajnijih znanstvenica (fizika i kemija). Ujedno je prošlo i 110 godina od kada je ovjenčana Nobelovom nagradom (1911.) u području kemije, za otkriće kemijskih elemenata – polonija i radija. Unatoč svojih uspjeha i velikog doprinosa, žene, znanstvenice u prirodnim znanostima, puno se rjeđe spominju u medijima od muških kolega.

Tijekom povijesti znanstvenice s područja prirodnih znanosti mijenjale su i povijest Hrvatske, poput Lidije Colombo (1922.-2015.), prve žene u Hrvatskoj koja je doktorirala fiziku, stučnjakinje u molekulskoj spektoskopiji, osnivačice laboratorija za molekulsku fiziku u Hrvatskoj, zatim Jelene Krmpotić-Nemanić (1921.-2008.) koja je bila autorica udžbenika Anatomija čovjeka, pod čijim se vodstvom Zavod za anatomiju razvio u suvremeni Institut ili Zlate Bartl (1920.-2008.), profesorice kemije, fizike, matematike, koje je izumila svima poznatu Vegetu; Sibile Jelaske (1938.) doktorice bioloških znanosti i sveučilišne profesorice koja se bavi razvojem biologije biljnih organizama i biotehnologijom, uz niz mlađih znanstvenica u ovim područjima, koje danas djeluju u Hrvatskoj.

Andrea Gubaš magistrirala je 2013. godine na biološkom odjelu Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska te stekla diplomu s područja eksperimentalne biologije na istom sveučilištu.
Tijekom studija u Zagrebu sudjelovala je u Erasmus programu te pripravnički staž stekla u laboratoriju prof. Ivana Đikića, na Goethe Univerzitetu u Frankfurtu, Njemačka.
Nakon magistarskog studija, Andrea je od 2014. do 2018. godine pohađala četverogodišnji doktorski studij za istraživanje raka u Ujedinjenom kraljevstvu, laboratorij dr. Sharon Tooze na The Francis Crick Institutu u Londonu. Tijekom doktorata, Andrea se usredotočila na proučavanje regulacije PI3P-efektor-proteina tijekom autofagije izazvane gladovanjem.
Andrea Gubaš doktorirala je na Imperial Collegeu u Londonu 2018. godine, a vođena snažnom strašću prema razumijevanju mehanizama sekretornih puteva, ponovno se pridružuje istraživačkoj skupini laboratorija prof. Ivana Đikića na Goethe sveučilištu, gdje kao postdoktorantica radi na identifikaciji novih regulatora različitih puteva selektivne autofagije pomoću CRISPR/Cas9 tehnologije.
Autorica je i koautorica više objavljenih međunarodnih znanstvenih radova, a sudjelovala je i na nizu stručnih međunarodnih konferencija u Ujedinjenom kraljevstvu, na temu autofagije.
Sudjeluje u timskoj evaluaciji stručnih radova međunarodnog časopisa Communications Biology, suradnica je volonterskog znanstvenog tima WIA – Woman In Autography (Žene u autografiji) i istoimenog znanstvenog bloga.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom