Skip to content

R+: Doručak na travi | Zagreb u fokusu

Nedjelja, 30.1.2022., 10-11 sati

Zagreb u fokusu.

Gošće: dr. sc. Marina Pavković, stručnjakinja za urbani razvoj i prostorni branding i Sanja Šaban, arhitektica, stručnjakinja za prostorno planiranje i zaštitu.

Ove nedjelje se vraćamo temi grada Zagreba, razgovorom s dvije nezavisne stručnjakinje, Marinom Pavković i Sanjom Šaban. Pedeset nas dana dijeli od druge godišnjice Zagrebačkog potresa, a njegove se posljedice i danas osjećaju. Sve su vidljivije i posljedice dugogodišnjeg, sustavnog zanemarivanja infrastrukturnih potreba i projekata grada.

Ako pogledamo ažurirane informacije na stranicama Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine sve nam djeluje organizirano i u najboljem redu. Na stranicama Ministarstva, u objavi iz studenoga 2021. ministar Darko Horvat zadovoljan je s odlaskom Damira Vanđelića s čelne pozicije Fonda za obnovu, jer to znači da je sve pravilno ustrojeno te da su stvorene pretpostavke da obnova krene. Radovi napokon ulaze u tempo izdavanja odluka kakav su željeli od početka! Da podsjetimo, Fond za obnovu osnovan je 29. listopada 2020. godine kao glavno provedbeno tijelo čija je uloga obavljanje stručnih i drugih poslova pripreme, organiziranja i provedbe obnove zgrada oštećenih potresom i praćenje provedbe programa mjera obnove. Krajem prosinca 2021. dočekale su nas vijesti o tome da će Hrvatska vjerojatno morati vratiti većinu od 5,1 milijuna kuna dobivenih iz Fonda solidarnosti Europske unije dodijeljenih nakon katastrofalnog potresa u Zagrebu. Rok realizacije sredstava je 18 mjeseci, tj. lipanj 2022.

Do sada je utrošeno oko 2% od navedenog iznosa, u čemu problem ne vide ministar Darko Horvat niti premijer. Stanovnici još uvijek nemaju pristup srcu grada: Trg Sv. Marka zatvoren je za javnost od 20. 10. 2020., kada je mladić iz Kutine pucao pred zgradom Vlade, ranivši policajca.Zeleno-lijeva koalicija Možemo, s Tomislavom Tomaševićem kao gradonačelnikom, preuzela je Zagreb nadmoćnom i čistom pobjedom. Uz posljedice potresa, dočekao ih je niz upravljačkih i infrastrukturnih problema. Dugogodišnje neodržavanje grada došlo je na naplatu, dijelom i kao posljedica potresa. Česta puknuća magistralnog voda, zatrpanost grada smećem. Upravljanje Zagrebom se 20 godina svodilo na nekretninsko profiterstvo i grabež, bez urbanističkih rješenja. Većina gradskih poduzeća služila su svemu osim unapređenju usluge.

Ovih dana možemo sudjelovati prvim važnim promjenama upravljanja gradom: pred nama je novi Nacrt prijedloga Odluke o javnoj usluzi skupljanja komunalnog otpada, kao i otvaranju prve obnovljene škole na području Zagreba. Neki je dan Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika, najavio da će gradska vlast biti posvećena obnovi i uređenju središta grada te naveo da će odmah predložiti povlačenje odluke za osnivanje Bloka Kvatrić d.o.o. putem kojeg se planiralo pogodovati privatnom investitoru. Grad će Skupštini predložiti i razvrgavanje starog sporazuma za pročistač te preuzimanje istog u korist gradske tvrtke Vodoopskrba i odvodnja, kako bi se cijela investicija prijavila na EU projekte.S našim gošćama razgovaramo o zatečenom stanju i (mogućoj) budućnosti Zagreba, njegovoj obnovi i uravnoteženom i kvalitetnom urbanom razvoju. U kojoj mjeri bi mogli surađivati država i grad, može li se što i kako ubrzati, ima li volje, znanja i novca da se to ostvari.


dr.sc. Marina Pavković, doktorica arhitekture i diplomirana ekonomistica sa stručnim i znanstvenim interesom na polju društvenih i tehničkih znanosti, specijalizirana je za urbani razvoj i prostorni branding. Autorica je i suautorica više desetaka stručnih i znanstvenih radova.Profesionalnu karijeru gradila je dijelom u javnom i većim dijelom u privatnom sektoru (Zagrebački velesajam, PricewaterhouseCoopers Savjetovanje, Arhitektonski fakultet). Gostuje kao predavačica ‘Strateškog razvoja i prostornog brandinga’ na Katedri za Arhitektonsko projektiranje i Katedri za Urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, te u nastavi Poslijediplomskog stručnog studija Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.

Osnivačica je i koordinatorica volonterske interdisciplinarne zajednice stručnjaka i znanstvenika ‘Obnovimo Zagreb’ formirane u svibnju 2020. godine. Potres je inicirao okupljanje i integralno promišljanje obnove Zagreba. Motiv okupljanja ovog tima je implementacija znanja ljudi koji su svojim stručnim praksama i znanstvenim interesom pokazali i dokazali osjećaj za javno dobro i javni interes. Od formiranja zajednice do danas javno je objavljeno nekoliko stotina stručnih tekstova na temu obnove Zagreba, te je Vladi i institucijama RH upućen niz konkretnih i argumentiranih prijedloga fokusiranih na učinkovitost obnove Zagreba nakon potresa.

Sanja Šaban diplomirala je 1985. godine na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Pohađala je poslijediplomski studij Graditeljsko nasljeđe pri Regionalnom centru Split AF, a potom i Doktorski studij Graditeljsko nasljeđe u Zagrebu.Tijekom 1980-ih bila je zaposlena kao stručna suradnica u tadašnjem Restauratorskom zavodu Hrvatske, Odjelu za graditeljsko naslijeđe, a godine 1999. zapošljava se u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja kao viša stručna savjetnica u Upravi za prostorno uređenje.U Ministarstvu kulture RH obnašala je dužnost pomoćnice ministrice u periodu od 2013. do 2016. godine te pomoćnice ministra u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u razdoblju od 2019. do 2021. godine. Aktivno je sudjelovala u kreiranju politike prostornog razvoja RH, te smjernica kulturne politike u dijelu planiranja i skrbi o graditeljskom nasljeđu. Bila je aktivna članica Odbora za svjetsku baštinu UNESCO-a od 2013-2016. Bila je voditeljica Projekta integriranog urbanog i turističkog razvoja Gjirokastre, UNESCO-va srednjovjekovnog grada u Albaniji, financiranim od strane Svjetske banke. Radila je kao direktorica Projekta Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol, financiranim od strane Europske banke za obnovu i razvitak. Cilj oba projekta bio je stvaranje uvjeta za razvoj gospodarstva i poboljšanje životnih uvjeta u područjima od posebne važnosti za državu.

Arhitektica s dugogodišnjim iskustvom rada u zaštiti graditeljske baštine i zaštite prostora. Autorica je brojnih stručnih i znanstvenih radova iz područja arhitekture, urbanizma i zaštite kulturne baštine, voditeljica izrade preko 30 prostornih planova i drugih dokumenata prostornog uređenja.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom