Emisija o kulturi R+ kanala | Doru?ak na travi | Nedjelja, 8.11.2020., od 10 do 11 sati
U suradnji s udrugom Prostor Plus iz Rijeke, Selma Banich, Nina Goji? i Tajana Josimovi? provele su 2017. i 2018 istraživanje “Kako žive umjetnice?”, na podru?ju Rijeke; o položaju i životu umjetnica i radnica u kulturi, naro?ito prekarnica, freelancerica.
Brojne goš?e ove emisije bile su prekarnice: dizajnerice, arhitektice, fotografkinje, novinarke, kustoskinje, prevoditeljice, itd. – uglavnom djelatnice humanisti?kih podru?ja. Freelancerica (samostalna umjetnica/slobodnjakinja) je ?esto samo drugi naziv za radnicu bez stalnog radnog odnosa.
Podaci EU istraživanja govore da zaposlena žena u Europskoj uniji zaradi u prosjeku 16 % manje od muškarca. Iako princip jednake pla?e za jednaki rad ima dugu povijest (rimski ugovor, 1957.), razlika u pla?ama muškaraca i žena i dalje postoji. EU parlament traži uvo?enje više mjera za smanjenje razlike, koja se pove?ava s godinama, paralelnom gradnjom karijere i rastu obiteljskih obaveza. Zbog manjih mogu?nosti štednje i ulaganja, razlike se dodatno pove?avaju i žene su u starosti u ve?em riziku siromaštva i socijalne isklju?enosti. U prosjeku žene odrade više nepla?enih radnih sati – ku?anski i drugi dodatni poslovi. Kada u obzir uzmemo pla?ene i nepla?ene sate, žene kroz tjedan rade više.
Iste statistike ukazuju na porast broja prekarnih radnica. Glavna karakteristika prekarnosti je nesigurnost ? rad na odre?eno vrijeme, povremeni i privremeni rad ? i niska ili nikakva radna prava i zaštita. Dobar dio kulturnih i kreativnih radnica radi samostalno, u udruženjima ili malim agencijama. Osnovne karakteristike prekarnosti: fleksibilnost, mobilnost, rad po projektima, kratkoro?ni ugovori, honorarni rad, volonterske i nisko pla?ene aktivnosti, pseudozapošljavanje, pseudosamozapošljavanje. Kao u slu?aju EU podataka o zaposelenosti i pla?enosti žena, upravo su žene naj?eš?e i najslabije pla?ene prekarnice.
Istraživanjem “Kako žive umjetnice?” Selma Banich, Nina Goji? i Tajana Josimovi? nastojale su zapo?eti razgovor o tome kako žive umjetnice u Rijeci i okolici, mogu li od svojega rada živjeti i kako. Istraživanje nije stremilo biti znanstvene prirode, ve? metoda uo?avanja zajedni?kih problema i pojava u domeni ženskog rada u kulturi. Objavljena je i publikacija, koju su koncipirale kao organizacijsko-umjetni?ki memento, u dva bloka. Centralni dio publikacije ?ini opsežna analiza stanja ženskog rada u kulturi temeljena na provedenom istraživanju koje je obuhvatilo gotovo sve segmente javnog i privatnog života ispitanica. Nastavno na istraživanje “Kako žive umjetnice?” kojim su zapo?ele razgovor o tome kako žive umjetnice u Rijeci i okolici te istoimenu publikaciju, osmislile su program kojim uo?ene probleme i pojave u toj domeni nastoje proširiti na pitanje – kako žive žene.
Provedeno istraživanje pokazalo je kako su umjetnice i radnice u kulturi, osobito one u prekarnim pozicijama, suo?ene sa sistemskim dokidanjem radni?kih i socijalnih prava specifi?nim za polje kulture koje se godinama sustavno uništava, ali i kako su kao žene izložene ?itavom nizu diskriminacijskih praksi koje nisu samo specifi?ne za polje kulture ve? svoje porijeklo vuku iz patrijarhalnog i neoliberalnog društva u kakvom živimo.
Nina Goji? naj?eš?e je potpisana kao dramaturginja, naj?eš?e na zagreba?koj nezavisnoj sceni. Piše tekstove o izvedbi i za izvedbu, a voli razmišljati o pisanju kao izvedbi. Piše i pisma. Kolektivno radi plesne i devised kazališnepredstave, suradni?ki razvija istraživa?ke, procesno orijentirane formate i znatiželje. ?lanica je inicijative Autonomija plesu! i Upravnog odbora Saveza scenarista i pisaca izvedbenih djela.
Tajana Josimovi? (Zagreb, 1980.) voditeljica udruge Prostor Plus. Diplomirala komparativnu književnost i španjolski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2009. zaposlena u udrugama s podru?ja ljudskih prava i nezavisne kulture. U Prostoru Plus djeluje od 2014. godine.
Selma Banich, izvedbena umjetnica. Ro?ena u Jugoslaviji, živi u Zagrebu. Autorica je serije radova koje priprema samostalno i u suradnji s drugim umjetnicima, kustosima, grupama i inicijativama na Balkanu, u Europi i SAD-u. Stvara u mediju performansa, kroz akcije i intervencije u javnom prostoru te angažirane javne prakse u zajednicama. Radila je na brojnim plesnim, kazališnim i opernim produkcijama kao koreografkinja. Nastupa i na filmu. Umjetni?ki filmovi u kojima je angažirana prikazivani su na etabliranim festivalima i kuriranim programima nezavisnog i eksperimentalnog filma. Njezina umjetni?ka praksa utemeljena je u procesualnom, istraživa?kom i aktivisti?kom radu, a politi?ki nadahnuta anarhizmom i feminizmom.
Vaši komentari i pitanja tijekom live streama više su nego dobrodošli, potrudit ?emo se što više ih prenijeti u razgovoru goš?ama!
#rplus #rplusvideo #prostorslobode #spaceoffreedom
