Skip to content

R+: Doru?ak na travi w. Dunja Neki? | Kako su umjetnice živjele nekada?

Doru?ak na travi, 15.11.2020. | Kako su umjetnice živjele nekada?

Goš?a je Dunja Neki?, viša kustosica i voditeljica Zbirke starije fotografije Muzeja za umjetnost i obrt, Zagreb

https://www.facebook.com/rplus.video/videos/288314769124716/

Prošla emisija pružila je uvid u istraživanje provedeno 2017./18. godine, “Kako žive umjetnice?” (pogledajte, ako niste). Ove se nedjelje vra?amo u prošlost, to?nije razdoblje od kraja 19. stolje?a do po?etka Drugog svjetskog rata s naglaskom na djelovanje Kluba likovnih umjetnica. Preispitat ?emo moduse djelovanja koje su koristile umjetnice u tom razdoblju. Mjesto žene u društvu i umjetnosti provla?ilo se kroz sve oblike stvaranja. Spomenimo jedan primjer iz mladosti spisateljice i novinarke, osniva?ice i urednice brojnih ?asopisa, Marije Juri?-Zagorke. Svoje prve novine ure?ivala je i objavila ve? 1885., za vrijeme boravka i školovanja u samostanu. Novine progresivnog i životnog sadržaja, koje su kolale samostanom, nadstojnica je pronašla i proglasila “zlo?inom protiv javne sigurnosti, mira i poretka”. Novine su zaplijenjene, a Zagorka je kažnjena kle?anjem, praznim tanjurom i pljuskama. Pro?itamo li on-line verziju životopisa Naste Rojc (1883.-1964.), postavljenu na stranice Hrvatske enciklopedije (izvor: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020.), nailazimo na kratku biografiju koja nas upu?uje na op?a mjesta: školovanje, pripadnost stilu, karakteristike opusa. Ista ta on-line enciklopedija u životopisu irsko-engleskog književnika Oscar Wildea (1854.-1900.), ve? u šestom retku isti?e: ” ? no njegova homoseksualna veza s mladim lordom?”.

Pitanje rodnog identiteta u kontekstu stvaranja ili životnog puta slikarice Naste Rojc nema niti u natruhama. I danas se “najslužbenije” biografije ženskih umjetnica pišu iz dominantne, muške, patrijarhalne pozicije. Istražuju?i i ispituju?i svoju (žensku) prošlost, shva?amo važnost borbe za ste?ena prava. Današnja pozicija žena u kulturnim industrijama ne bi bila mogu?a, da se, ne tako davno, žene prije nas nisu izborile za prava koja uživamo.

Govorit ?emo o životu i radu brojnih poznatih i manje poznatih likovnih umjetnica (od kojih su neke djelovale u Klubu likovnih umjetnica), me?u kojima su Slava Raškaj, Nasta Rojc, Anka Krizmani?, Lina Virant Crn?i?, Danica (Duna) Peyer, Zdenka Pexidr-Sri?a, Mira Mayr, Mary Stiborsky, Zenaide Bandur, Lucie Ku?era-Buhmeister i Sonja Kova?i?-Taj?evi?, njihovom strukovnom i sindikalnom udruživanju, skupnim izložbama te problemima s kojima su se nosile.

Dunja Neki? (Sisak, 1984.) završila je studij povijesti umjetnosti i engleskog jezika i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Trenutno završava doktorski rad pod nazivom ?Recepcija stvaralaštva Kluba likovnih umjetnica od prve polovine 20. stolje?a do danas? na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pod mentorstvom dr. sc. Leonide Kova?. Od 2010. radi u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu kao asistentica na Zbirci starije fotografije i stru?na suradnica na EU projektima digitalizacije kulturne baštine (Partage Plus, Athena Plus, Art Nouveau Danube). Od 2014. radi kao kustosica u zbirci, a od 2016. kao voditeljica Zbirke starije fotografije MUO. Od 2019. radi kao predava?ica na kolegiju Povijest fotografije na Odsjeku snimanja Akademije dramske umjetnosti Sveu?ilišta u Zagrebu. S kolegicom dr. sc. Ivom Prosoli autorica i kustosica novog postava Zbirki fotografije MUO predstavljenog javnosti u velja?i 2020. Održava stru?na predavanja te povremeno piše ?lanke s temama iz ženske povijesti umjetnosti.


#rplus #rplusvideo #prostorslobode #spaceoffreedom