Skip to content

R+: Doručak na travi | Vesna Teršelič, suočavanje s prošlošću i kultura pamćenja

Emisija o kulturi, Doručak na travi, nedjelja 2.5.2021., 10-11 sati,

Vesna Teršelič, suočavanje s prošlošću i kultura pamćenja

Gošća: Vesna Teršelič, mirovna aktivistkinja i zagovarateljica ljudskih prava, voditeljica organizacije civilnog društva Documenta, Centra za suočavanje s prošlošću.

Dan nakon obilježavanja Prvog maja, međunarodnog praznika rada, kojim se obilježava radnička solidarnost i socijalna pravednost, čini se da smo zaboravili značenje pojmova: solidarnost, pravda, mogućnost dostojna čovjeka. I ovaj se dan trivijalizira, želi ga se staviti u jedan od politički obojanih pretinaca povijesti. Iskrivljena je slika i doživljaj brojnih važnih datuma, događanja iz ne teko davne povijesti.Svakodnevne vijesti nas upozoravaju na činjenicu da u Hrvatskoj (kao i regiji) ne postoje usvojeni mehanizmi suočavanja s prošlošću, ostvarena pravda za žrtve rata, kultura sjećanja, unaprijeđenije sudskih standarada i praksi, postupaka naknade štete, evidentiranje ratnih zločina i sl.

Teme su neprestano prisutne, jer se mi, kao niti službene politike s ovim pitanjima nismo suočili, pa stoga niti razriješili. Radilo se o interpretaciji događaja II. st. ili Domovinskog rata, godinama svjedočimo neizjašnjavanju ili različitom izjašnjavanju hrvatske javnosti: sudova, političara, medija, javnih i privatnih osoba, pripadnika paravojnih postrojbi; oko stavova koji podrazumijevaju prihvaćanje objektivnih povijesnih činjenica.Jedan od najčešćih primjera je izricanje pozdrava “Za dom spremni”, koji se tumači kako tko poželi. U jednoj prilici javnog izricanja ovog pokliča, Visoki prekršajni sud zaključuje kako isti nije prekršaj. Ustavni sud na to priopćuje da ne komentira odluke i rješenja sudova izvan postupaka iz njegovih nadležnosti, no za Ustavni je sud neosporno da ustaški pozdrav nije u skladu s hrvatskim Ustavom. Početkom 2021., predsjednik Zoran Milanović odbio je sudjelovati u obilježavanju 28. obljetnice VRO „Maslenica ’93. kada je vidio da u protokolu sudjeluju osobe koje na sebi imaju obilježja s natpisom ”za dom spremni”.

Polaganje vijenaca žrtvama Jasenovca (na dan proboja preživjelih), obično izaziva podjele različitih delegacija koje odaju počast stradalima. Jasenovac je samo jedan od logora nastalih u vrijeme II. st. rata, čija se povijest želi relativizirati i negirati. Često pripadnici paravojnih postrojbi, ali i dio tzv. desne političke i civilne scene nastale nakon 1991. suprotstavlja vrijednosti i tekovine proizašle iz borbe u II. st. ratu naspram onih iz Domovinskog rata. Ovako nerazriješeni stavovi utječu i na neadekvatne obrazovne programe, nepoznavanje i nepriznavanje povijesnih činjenica i iskrivljeni diskurs dijela javnosti.O ovim i drugim vezanim temama, razgovaramo s Vesnom Teršelič, aktivistkinjom koja je cijeli život posvetila izgradnji održivog mira i afirmaciji ljudskih prava. Vesna Teršelič započela je mirovnim aktivističkim djelovanjem u sklopu Antiratne kampanje Hrvatske 1991., nakon ubojstva hrvatskog policajca Josipa Reihla Kira. Zbog svog aktivističkog angažmana, Međunarodni mirovni ured predlaže ju, 1997. godine, kao kandidatkinju za Nobelovu nagradu za mir.

Njena usredotočena borba za ljudska prava i utvrđivanje ratnih zločina traje do danas, od 2004. do 2021. kroz rad Centra za suočavanje s prošlošću – Documenta. Od svog osnutka Documenta doprinosi razvijanju individualnih i društvenih procesa suočavanja s prošlošću u izgradnji održivog mira u Hrvatskoj i široj regiji produbljujući javni dijalog i inicirajući debate o javnim politikama koje potiču suočavanje s prošlošću, prikupljajući podatke, objavljujući istraživanja o ratnim događajima, ratnim zločinima i kršenjima ljudskih prava, te prateći sudske procese na lokalnoj i regionalnoj razini kao doprinos poboljšanju sudskih standarda i prakse u suđenjima za ratne zločine. Ključni je razlog ovoga nastojanja iskustvo prešućivanja i falsificiranja ratnih zločina i ostalih ratnih zbivanja od 1941. do 2000. koje je utjecalo na noviju prošlost, kako Jugoslavije tako i post-jugoslavenskih društava. Od 2006. godine Documenta radi na izgradnji i jačanju regionalne koalicije organizacija civilnog društva iz post-jugoslavenskih zemalja koja zagovara osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica nakon ratnih sukoba u regiji (REKOM).


Vesna Teršelić (Ljubljana, 1962.), pohađala studij folozofije, komparativne književnosti i fizike Sveučilišta u Zagrebu. Od 1985. godine bavi se građanskim organiziranjem, zalažući se se za zaštitu okoliša, priznavanje prigovora savjesti, poštivanje ljudskih prava, afirmiranje ženskih prava, promociju nenasilja i solidarnosti te utvrđivanje činjenica o stradanjima i priznavanju patnje svih žrtava ratova i političkog nasilja. Suosnivačica je SVARUNa – Radne grupe za ekološke, mirovne, ženske i duhovne inicijative (1986), Zelene akcije (1990), Antiratne kampanje Hrvatske (1991), Centra za ženske studije (1995), Centra za mirovne studije (1996), Documente – Centra za suočavanje s prošlošću (2004) i drugih organizacija. Članica je programskog vijeća Kuće ljudskih prava. Jedna od pokretačica inicijative za REKOM koja je prerasla u REKOM mrežu pomirenja. Od 2004. do danas radi kao voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću – Documenta, Zagreb. Godine 1997. nominirana je za Nobelovu nagradu za mir. Dobitnica je stipendija Right Livelihood Award (1998), Schwarzkopf Europe Prize (2009), Plaketa Diana Budisavljević (2010), Richard von Weizsäcker Fellowship (2012, 2013). Autorica je stručnih članaka u časopisima, knjigama i drugim publikacijama.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom