Skip to content

R+: Doručak na travi | Socijalna stanogradnja, stanovanje i kriza

Emisija o kulturi, Doručak na travi, nedjelja, 30.5.2021., 10-11 sati

Socijalna stanogradnja, stanovanje i kriza

Gošća: dr. sc. Tamara Bjažić Klarin, d.i.a.

Devastacija urbanog okoliša, dodatno „razdrmana” posljedicama dva razorna potresa; nesređeno tržište stanogradnje i nekretnina, divljanje cijena stanova… sve su to teme s kojima se sve intenzvnije susrećemo zadnjih godina. Situacija pogoduje gotovo svima – osim onima kojima bi socijalna stanogradnja trebala biti namijenjana – mladima, obiteljima s djecom, osobama slabije platežne moći.Stoga je okvir i temu razgovora ove emisije (barem dijelom) najtočnije opisati citatom iz uvodnika časopisa “Život umjetnosti”, broj 107/2020 (izdavač: Institut za povijest umjetnosti), “Stanovanje i kriza”, koji potpisuje urednica broja, naša gošća, Tamara Bjažić Klarin.

“Pozivajući se na dvadesetostoljetnu „tradiciju” društvenog i političkog aktivizma arhitekata usmjerenog na gradnju kvalitetnije- ga životnog prostora, namjera tematskog broja naslovljenog “Kriza i stanovanje” bila je potaknuti na „pretresanje” kako današnjeg trenutka u kojem živimo „novo normalno” tako i zaboravljenih znanja i praksi stanovanja, koje su i danas relevantne. U Hrvatskoj svjedočimo sve većem procjepu između boljitka društva i privatnog interesa, posljedicama divljeg kapitalizma koji je zadnjih desetljeća degradirao ustavni koncept javnog dobra. Popis je posljedica ovog procesa poduži—neplanska izgradnja infrastrukturom supstandardnih stambenih naselja, trošne bolnice i škole čiju je zapuštenost ogolio nedavni zagrebački potres, depopulirana Slavonija i povijesna gradska središta na Jadranu, nedostatak dostupnih stanova za mlade uslijed rapidne Airbnb-apartmanizacije i izostanka pristupačnih modela stanovanja bez doživotne hipoteke i kredita, rastuće siromaštvo ljudi treće životne dobi koji ne mogu održavati svoje nekretnine, puzajuća obnova ruralnih prostora potresom de- vastirane Banije, i da ne nabrajamo dalje.”

U okruženju divlje gradnje, nepoštivanja ili nepostojanja urbanističkih planova, poslije dva velika potresa i poneke poplave, čini nam se da smo, kao građani, prepušteni sebi. Da je sve teško, jer se sve što nam sada treba mora izmisliti, promisliti. No, izvor problema nije struka niti sami građani, već nesređeni i zastarjeli podaci, nedostupnost i nefunkcionalnost postojećih baza podataka, kao i niz administrtivnih prepreka. Tipska gradnja ili obnova jedna je od tema koja se aktualizira i ponavlja nakon većih seobi, ratova, katastrofa. Činjenica je da šira javnost nije upoznata s urbanističko arhitektonskim modelima djelovanja koje su generirale neka ranija povijesna događanja ili prirodne katastorfe: kriza stanovanja nakon Prvoga svjestkog rata, rad udruženja i grupa koje su djelovale 1930-ih, zatim nakon Drugoga svjetskog rata, ali i poslije potresa 1963. u Skoplju ili poplave u Zagrebu 1964.; do danas.

Riječima urednice broja: “Povijesni tijek borbe za što kvalitetniju društvenu stanogradnju, kako u razdoblju socijalizma tako i u doba samostalne hrvatske države u kojem je ta borba stigla svojem kraju (unatoč tranzicijskom surogatu u vidu Programa društveno poticane stanogradnje) … možemo sagledati kroz znanstvene priloge posvećene istraživanju stanogradnje, kroz retrospekciju nekih od doajena eksperimentalnih pristupa problemima stanovanja, kao i kroz razgovore s današnjim aktivistima u ovome polju”.Tamara Bjažić Klarin ujedno je i dobitnica ovogodišnje nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata za knjigu “Za novi, ljepši Zagreb! – arhitektonski i urbanistički natječaji međuratnog Zagreba, 1918.–1941.”. Više nego dovoljno za ozbiljan razgovor o ozbiljnim temama.

dr. sc. Tamara Bjažić Klarin, d.i.a.
Znanstvena suradnica, u zvanju više znanstvene suradnice, u Institutu za povijest umjetnosti.
Diplomirala na Arhitektonskom fakultetu i doktorirala na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Područje znanstvenog interesa je povijest i teorija arhitekture i urbanizma 20. stoljeća. Kao znanstvena suradnica u Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU (do 2015.) surađivala je na znanstvenim projektima „Analize i smjernice arhitektonsko-prostornih koncepcija u turizmu na tlu Hrvatske“ akademika Miroslava Begovića i „Modernizam i prostorni identitet Hrvatske u 20. stoljeću“ akademika Borisa Magaša.

Autorica je knjige Ernest Weissmann: društveno angažirana arhitektura, 1926.–1939. / Ernest Weissmann: Socially Engaged Architecture, 1926-1939 (HAZU, Zagreb, 2015.) i s dr. sc. Ljiljanom Kolešnik urednica knjige French Artistic Culture and Central-East European Modern Art (IPU, Zagreb, 2017.). Autorica je i više znanstvenih radova objavljenih u časopisima Prostor, Radovi Instituta za povijest umjetnosti i Život umjetnosti te poglavlja u knjigama domaćih i inozemnih izdavača i enciklopedijskih natuknica. Članica je uredništva časopisa Život umjetnosti i Čovjek i prostor.

Kao predavačica sudjeluje povremeno na doktorskom studiju Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelovala je na nizu konferencija i skupova (Katholieke Universiteit Leuven; Politecnico di Milano; Herder-Institut, Marburg; GHI, Hamburg; IUAV, Venecija i dr.). Stipendistica je Vlade Republike Francuske 2006. i Švicarske nacionalne zaklade za znanost 2014. godine. Zahvaljujući potonjoj bila je akademski gost na Institutu za povijest i teoriju arhitekture (gta ETH u Zürichu). Dobitnica je Povelje Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2015. godinu. Dobitnica nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata za knjigu “Za novi, ljepši Zagreb” u kojoj se bavi arhitektonskim i urbanističkim natječajima međuratnog Zagreba, 2021. Kroz temu arhitektonskih i urbanističkih natječaja, ona kronološki prati arhitektonsku scenu uz uvid u djelovanje gotovo svih protagonista. Ovom se knjigom brojni zagrebački (i hrvatski) arhitekti ravnopravno upisuju u povijest europske i svjetske arhitekture druge polovine 20. stoljeća.

Scenaristica je emisija o arhitekturi serijala „Suvremenici“ i „Jedno djelo“ (Ana Marija Habjan, ur.) Hrvatske televizije. Surađivala je i u emisijama „Trikultura – arhitektura i dizajn“, „Prostor, vrijeme, arhitektura“, „Kultura prostora“ (Ana Marija Habjan, ur.) te „Baština, mi i svijet“ (dr. sc. Snješka Knežević, ur.).

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom