Skip to content

R+: Doručak na travi | Petrinji, s ljubavlju. Javno djelovanje žena u Petrinji, u 1. pol. 20.st.

Emisija o kulturi, Doručak na travi, nedjelja, 21.3.2021., 10-11 sati

Petrinji, s ljubavlju.
Javno djelovanje žena u Petrinji, u prvoj polovici 20. st .

Gostuje i vodi: dr. sc. Darija Alujević, stručna savjetnica u Arhivu za likovne umjetnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Ove će nas nedjelje, kroz povijest djelovanja žena u Petrinji u prvim desetljećima 20. st., provesti dr. sc. Darija Alujević, povjesničarka umjetnosti koja je 2020. doktorirala s temom “Život i djelo kiparice Mile Wod”, najpoznatije kiparice koja je djelovala u Petrinji toga razdoblja. Osim toga, Darija je i potomak poznate petrinjske ljekarničke obitelji, unuka Nade Panac Bernfest (1897. -1977.), žene koja je završila farmaciju 1926., a od 1932. do 1950. vodila obiteljsku ljekarnu “K crnom orlu” i kipara Viktora Samuela Bernfesta (1894.-1978.).

U Petrinji je početkom 20. stoljeća djelovala i Zlata Kovačević-Lopašić (1862.-1938.), osnivačica petrinjske udruge “Ženska udruga za narodno tkivo i vezivo” i prva potpredsjednica Jugoslavenskog ženskog saveza. “Ženska udruga za narodno tkivo i vezivo” osnovana je 1908. u Petrinji, kao prva takve vrste u Hrvatskoj. Ova udruga oko sebe okuplja brojne umjetnike i umjetnice među kojima su bile Jelena Babić, kiparica Mila Wod, keramičarke Blanka Dužanec i Paula Broch, slikarica Nasta Rojc, Melanija Rossi, Erna Šaj i brojne druge. Cilj udruge bio je očuvanje i promicanje narodne umjetnosti i obrta. Suradnja petrinjske udruge ostvarena je i sklopu bečke izložbe slikarice Naste Rojc (1883.-1964.) i Mile Wod, održane u osvit Prvog svjetskog rata. Osim njihovih radova na izložbi se prikazuju se i radovi žena petrinjske udruge – predmeti narodnog veza, umjetnosti i obrta. Studiju koja je pratila izložbu, o hrvatskoj narodnoj umjetnosti, sastavila je upravo Zlata Kovačević Lopašić.

Zlata Kovačević-Lopašić sudjelovala je i u jednom važnom političkom događaju. Pri završetku Prvoga svjetskoga rata, 1918. godine Hrvatski državni sabor jednoglasno je prihvatio zaključak o prekidu svih državnopravnih odnosa s Kraljevinom Ugarskom i Carevinom Austrijom. Saboru se obraćaju tri žene, koje simbolički daruju nakit, nastupajući “u ime Hrvatica, Srpkinja i Slovenki”: Zlata Kovačević -Lopašić, Zofka Kveder-Demetrović i Olga Krnic-Peleš.
Kiparica Mila Wod, punim imenom Ludmila Wodsedalek (1888. -1968.), prva hrvatska akademska kiparica, ali i pjesnikinja te pedagoginja djeluje u Petrinji od 1920. do 1933. godine. Radila je na mjestu nastavnice vještina na Učiteljskoj školi i gimnaziji gdje je odgojila brojne generacije đaka, utječući u njihovom opredjeljenju za umjetnički poziv. U Petrinji ju zatiče vijest o tragičnoj smrti (atentat u beogradskoj Narodnoj skupštini) Stjepana Radića, 1928. godine. Odbor za podizanje spomenika zadatak izrade spomenika povjerava upravo Mili Wod. Petrinja će tako postati mjesto u kojem će biti izrađen prvi spomenik Radiću, ali i prvi javni spomenik koji je na našim prostorima izradila kiparica.

Ovih nekoliko redaka uvod je u uzbudljivu priču o burnoj povijesti Petrinje i sudbinama žena koje su ju stvarale, o nekadašnjoj petrinjskoj ljekarni “K crnom orlu”, neobičnom usudu spomenika Stjepanu Radiću, o srednje-europskom, urbanom ozračju Petrinje tog vremena.

Dr. sc. Darija Alujević, stručna savjetnica u Arhivu za likovne umjetnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Rođena je u Zagrebu, diplomirala je povijest umjetnosti i talijanski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, 2020. je na istom fakultetu i doktorirala u sklopu Poslijediplomskog doktorskog studija povijesti umjetnosti s temom doktorskog rada Život i djelo kiparice Mile Wod. Bavi se temama s područja hrvatske likovne umjetnosti kraja 19. i prve polovice 20. stoljeća, osobito skulpturom te umjetnicama i njihovom afirmacijom u tom razdoblju. Od 2017. do 2020. suradnica je na projektu Hrvatske zaklade za znanost IP-2016-06-2112: Pojavnosti moderne skulpture u Hrvatskoj: skulptura na razmeđima društveno-političkog pragmatizma, ekonomskih mogućnosti i estetske kontemplacije Filozofskog fakulteta u Splitu (voditelj dr. sc. Dalibor Prančević). Od 2017. do 2018. godine bila je pridružena i povremena suradnica na HERA projektu TransCultAA –Transfer of Cultural Objects ina Alpe Adria Region in the 20th century. Autorica je izložbi Viktor Samuel Bernfest (Muzej Brodskog Posavlja, Slavonski Brod, 2008.) i Viktor Samuel Bernfest – Mila Wod (Galerija Milan i Ivo Steiner, Zagreb, 2010.) Autorski je surađivala na izložbenim projektima Alegorija i Arkadija. Antički motivi u umjetnosti hrvatske moderne (Galerija Klovićevi dvori, 2013.), Menci Clement Crnčić 1865. -1930. (Klovićevi dvori, 2016.), Odjeci s bojišnice. Zagreb u Prvom svjetskom ratu (Muzej grada Zagreba, 2014.), Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900 (Galerija Klovićevi dvori, 2017. i Belvedere, Beč, 2017./2018.) i dr. Koautorica je virtualnih izložbi Arhiva za likovne umjetnosti: Pablo Picasso – proslava osamdesetog rođendana Vallauris 1961. (2013.) http://dizbi.hazu.hr/picasso/, Salon Ullrich – prva zagrebačka privatna galerija (2018.) http://dizbi.hazu.hr/ullrich/. Objavljuje znanstvene i stručne radove te je suradnica Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Članica je muzejsko-galerijskih vijeća te dobitnica strukovnih nagrada.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom