Skip to content

R+: Doručak na travi | Nasilje nad ženama (pandemija u sjeni)

Doručak na travi, 27.2.2022., 10-11 sati

Nasilje nad ženama (pandemija u sjeni)

Gošća: Neva Tölle, feministička aktivistkinja, volonterka

Ove nedjelje razgovaramo s jednom od ikona Hrvatske aktivističke i feminističke scene, Nevom Tölle. Nasilje nad ženama ne staje, ono je stalno prisutan društveni problem. Krajem prošle godine, u supermarketu u Splitu žena je ubijena od strane bivšeg partnera, početkom veljače ove godine žena je ubijena na javnom mjestu, u Rijeci. Nasilje nad ženama isto je u svim krajevima Europe i svijeta. Za usporedbu s našom situacijom, podatak da u Njemačkoj, u prosjeku, svakodnevno jedan muškarac pokuša ubiti svoju partnericu. Svakog trećeg dana u tome i uspije. Broj ubojstava se povećava, a aktivističke udruge se žale da su kazne preblage. Kao i u Hrvatskoj, sporan je način izvještavanja, a interes medija ili odgovornih službi, zakonodavca je periodičan i prigodan, prije nego jasan i sustavan: od preventive do kazne.

Više od 35 godina Neva Tölle, feministička aktivistkinja i dugogodišnja voditeljica te koordinatorica, danas konzultantica i volonterka Autonomne ženske kuće Zagreb cijeli život predano radi sa ženama koje su preživjele različite oblike muškog nasilja. Ona je suosnivačica prvog SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja (1988.) te Skloništa za žene i djecu žrtve nasilja (1990.), u bivšim socijalističkim zemljama Europe. Nasilje nad ženama smatralo se nečijim privatnim problemom, pa je iznošenjem ove teme u javnost i sama bila čestom metom napada zlostavljača. Unatoč svim preprekama, ustrajala je na svom radu i spada među najzaslužnije za iznošenje teme nasilja protiv žena u hrvatski javni prostor. Ukazivala je na to da je odgovornost i krivica uvijek na nasilniku, ne na ženi koja je preživjela nasilje. Drugačija javna percepcija partnerskog nasilja nad ženama uvelike je rezultat dugogodišnjeg rada postojanja i rada Ažkz-a te samozatajnog rada grupe aktivistica, kojima je Neva Tölle bila na čelu.

S ovom hrabrom i predanom ženom razgovarati ćemo o njenim ranim aktivističkim danima, osnutku i radu prvih ženskih udruga za pomoć zlostavljanim ženama, o sudjelovanju u kreiranju brojnih zakona RH: Nacionalne strategije za suzbijanje nasilja u obitelji, Kaznenog zakona, Zakona o prekršajima, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakona o socijalnoj skrbi, Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći i njihovoj implementaciji, sudskoj praksi. Tko su žrtve, tko zlostavljači, poznaje li zlostavljanje društvenu, ekonomsku ili drugu kategoriju, kakva je pomoć državnih institucija, kako se zakonski tretira nasilje u obitelji, kakva bi bila situacija da nema aktivističkih udruga i grupa.


Neva Tölle (Rijeka, 1956.), od 1984. bavi se feminističkim aktivizmom, prvo u Njemačkoj, zatim u Hrvatskoj. Od 1989. do 1990. godine je aktivistica Ženske grupe Trešnjevka, 1988. suosnivačica SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja Zagreb, prvog u tadašnjim socijalističkim zemljama Europe. Godine 1990. je suosnivačica prvog Skloništa za žene i djecu koje/ji su preživjeli nasilje, također prvog u socijalističkim Europskim zemljama. Do danas je koordinatorica Skloništa (registriranog od 1992. kao Autonomna ženska kuća Zagreb). Od 1992. do 2007. godine radi kao koordinatorica skloništa i ženskog savjetovališta u Autonomnoj ženskoj kući, Zagreb. Tijekom 1990-ih suosnivačica je i aktivistkinja brojnih ženskih nevladinih udruga i organizacija, među njima: Zagrebački ženski lobi, Centar za žene žrtve rata, grupa za ženska ljudska prava B.a.B.e., Vijeće koordinacije ženskih grupa SEKA, Centar za ženske studije Zagreb, istraživački projekt STOP nasilju protiv žena (prvi takav u RH). Paralelno radi kao predavačica i suvoditeljica projekata pri Centru za ženske studije, Zagreb te koalicije ženskih organizacija u kampanji za reproduktivna prava.

Tijekom 2000-ih nastavlja s feminističkim i volonterskim aktivnostima. Godine 2001. je članica Savjeta pri Ministarstvu rada i socijalne skrbi za praćenje i unapređenje rada nevladinih organizacija. Od 2005. -2009. je članica Radne skupine za unapređenje zaštite od nasilja u obitelji pri Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Suosnivačica i voditeljica kampanje Obiteljsko nasilje nije sport – idući puta udari loptu. Od 2009. radi na sustavnom financiranju pet autonomnih ženskih skloništa i savjetovališta u RH, članica je Povjerenstva za unapređenje zaštite od nasilja u obitelji. Od 2010. do 2016. članica je Radne skupine za izradu Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji. Kao članica skupine zagovara i upoznaje s hrvatskim sustavom socijalne politike i zaštitom ženskih prava brojne predstavnike/ce u EU i svijetu. Godine 2017. sudjeluje u radu Radne skupine za ratifikaciju istanbulske konvencije. Godine 2018. članica je Radne skupine za izradu Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, sudjeluje u istraživanju Svjetske banke o problematici rodne ravnopravnosti i rodno uvjetovanog nasilja u RH.

U sklopu cjeloživotnog feminističkog i aktivističkog angažmana prošla je brojne edukacije, treninge, seminare u zemlji i svijetu vezane uz teme rodno uvjetovanog nasilja, partnerskog nasilja, nasilja u obitelji, pomoći žrtvama silovanja, samopomoći, pomoći kod seksualnog uznemiravanja, trgovinom ženama, terapijskom radu, načinu financiranja ženskih skloništa i drugih vezanih tema. Od 1988. do 2017. godine bila je predavačica i edukatorica, trenerica te konzultantica nevladinih i strukovnih udruga civilnog društva te predstavnika/ca državnih institucija u Hrvatskoj i Europi (Albanija, Slovenija, Crna Gora, Srbija, Makedonija, Austrija). Sudjelovala je i bila izlagačica te predavačica na preko 35 skupova i konferencija na području bivše Jugoslavije, Republike Hrvatske, zemalja u regiji, više zemalja Europske unije i SAD-u.

Suautorica je 9 knjiga i brošura, priručnika namijenjenih pomoći zlostavljanim ženama, od načina izlaska iz nasilne veze, vodiču za socijalne usluge, načinima i mogućnostima zapošljavanja žena, utjecaju nasilja na djecu te implementacije hrvatskog zakonodavstva vezanog uz partnersko nasilje.

2007. i 2008. kandidirana za nagradu Zagrepčanka godine, 2018. je na listi najmoćnijih Hrvatica prema časopisu Nacional.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo