Skip to content

R+: Doručak na travi | Nora Verde/Antonela Marušić: književnost, identitet, novinarstvo, klasa, otpor, glazba.

Doručak na travi, nedjelja, 09.01.2022., 10-11 sati

Gošća: Nora Verde/Antonela Marušić

Književnost, identitet, novinarstvo, klasa, otpor, glazba

Roman Nore Verde, “Moja dota”, objavljen je (nakladnik Ocaenmore) u svibnju 2021. Nakon prvih predstavljanja knjige, o romanu se učestalo počelo pisati, negdje krajem ljeta, u lokalnim i regionalnim medijima. Razgovori i napisi o knjizi nisu stali do kraja godine, prije čega je uvrštena u finalne odabire nekih nagrada ili lista najboljih literarnih ostvarenja 2021.

U jednom od ranijih intervjua (Novosti, novinarka Mašenka Bačić) Nora Verde opisuje najvažnije točke romana: “Činjenica da odrastajući u Dalmaciji nisam izvodila ženski rodni performativ onako kako je “propisala” većina koštala me različitih vrsta nasilja, te me se neprestano podsjećalo na moju različitost i nenormativnost. Zato je djevojčica u romanu puna revolta i otpora prema dalmatinskom društvu, modelu ponašanja i normama življenja.”

Priča je to o prkosnoj djevojčici čije odrastanje pratimo tijekom 1980-ih. Ona sama putuje trajektom iz Splita u Velu Luku, gdje provodi ljeta kod voljene babe. Na tragu Didier Eribona, Annie Ernaux, Elene Ferrante ili Édouarda Louisa, “Moja dota” dirljivo, ali jasno govori o odrastanju, klasnom sramu, otkrivanju rodnog identiteta, nasilju, patrijarhalnom okruženju, otočkom životu, ali i njenoj doti pripovjedačice, naslijeđenoj od babe.

Sličan interes i čitanost pobudila je i njena zbirka priča “Posudi mi smajl” (Meandar, 2010.). Knjiga je to koja govori o životu i formiranju mlade žene u urbanom, gradskom okruženju, rezimirajući ratne godine, prva lezbijska iskustva, zabavu i zaborav koji donose alkohol i droga, egzistencijalnu krizu glavne junakinje. Upravo nakon objave ove knjige počinje javni (medijski) život Nore Verde, koji je započeo nastupom u emisiji Drugi format, HRT-a (2011.). Od ovog ‘vatrenog krštenja’, outanja o kome se mnogo govorilo i pisalo, Nora/Antonela se u tekstovima često kritički progovara o intelektualnom snobizmu, klasnim ‘prebjezima’ iz pozicije osobe koja od djetinjstva nije bila privilegirana.

Osim književnošću (poezija i proza) koju potpisuje kao Nora Verde, Antonela Marušić već niz godina radi kao novinarka. Nekoć kao dopisnica Slobodne Dalmacije, danas piše za brojne tjedne i dnevne novine te portale poput VoxFeminae (jedna od pokretačica portala), Kulturpunkt, CroL, T-portal, Disenz… posvećujući pozornost kulturi, subkulturi, glazbi, civilnom društvu, televiziji, ljudskim pravima, nezavisnim medijima. Jedna je od afirmiranih ženskih glasova domaće glazbene kritike.

Unatoč brojnih razgovora i intervjua tijekom 2021., sigurna sam da gore navedeni dijelovi (kao i oni nenavedeni) Norinog/Antonelinog životopisa ostavljaju još puno prostora za nedjeljni razgovor, nova pitanja i odgovore.


Nora Verde (Antonela Marušić) rođena je 1974. godine u Dubrovniku. Završila je studij hrvatskog jezika i književnosti. Književnom praksom počinje se baviti kao studentica kada objavljuje prvu knjigu poezije, “Sezona bjegova” (Narodno sveučilište, Split, 1994.) Pjesme su joj objavljene u pjesničkom zborniku “Oblaci” (Matica hrvatska, Zadar, 1998.) zadarskog Studentskog književnog kluba.

Od 2010. književne radove piše i objavljuje pod literarnim imenom Nora Verde. Autorica je proznih knjiga “Posudi mi smajl” (Meandar, 2010.), “Do isteka zaliha” (Sandorf, 2013.) i “O ljubavi, batinama i revoluciji” (Sandorf, 2016.), “Moja dota” (OceanMore, 2021.).
Priče su joj objavljene u zborniku “Pristojan život (lezbijske kratke priče s prostora Ex Yu)”, (Labris 2012.) i knjizi kratkih priča “Zagreb Noir” (Durieux, 2014.) koja je u prijevodu na engleski jezik objavljena u studenom 2015. godine u američkoj nezavisnoj kući Akashic Books.
Prevođena na slovenski, engleski, njemački, makedonski i albanski jezik. Jedna je od pokretačica feminističkog portala Vox Feminae. Surađuje s nizom hrvatskih i regionalnih medija i portala koji se bave nezavisnom kulturom, medijima, književnošću, glazbom i ljudskim pravima. Članica je Hrvatskog društva pisaca i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom