Skip to content

R+: Doručak na travi | Janka Vukmir: umjetnost – empatija, ožiljci, memorija

Doručak na travi, nedjelja, 5.9.2021., 10-11 sati

Janka Vukmir: umjetnost – empatija, ožiljci, memorija

Gošća prve emisije jesenje sezone je Janka Vukmir, povjesničarka umjetnosti, likovna kritičarka, teoretičarka i kustosica iz Zagreba; suosnivačica i predsjednica Instituta za suvremenu umjetnost u Zagrebu (1998 do danas), suosnivačica Nagrade Radoslav Putar (2002 do danas) kao i časopisa Radionica (2001-2006), međunarodne mreže Continental Breakfast (2001 do danas) te međunarodne mreže Young Visual Arts Award Network, New York (2004 do danas). 

Janka je bila pomoćnica direktorice (1993-1996) te direktorica (1996-1998) SCCA – Soros Centra za suvremenu umjetnost u Zagrebu, koji je bio važno mjesto promicanja umjetnika i njihovih radova, logistička potpora, neovisna nadogradnja postojećim institucijama.

Dva su neposredna povoda za Jankino gostovanje, a obije karakterizira bliskost s umjetničkom scenom, razumijevanje, uronjenost u živote, rad i sudbine umjetnika/ca. To su međunarodna izložba izložba “90e: Ožiljci”, otvorena krajem srpnja u MMSU u Rijeci, kojoj je Janka Vukmir kustosica, i prikupljanje sredstava za Fond za pomoć hrvatskim vizualnim umjetnicima pogođenima krizom korona virusa i potresima, koji je uključivao i akciju “Skeniraj i doniraj”, kojom se pokušalo prikupiti i dodatna lokalna sredstva za istu svrhu.

Izložba “90e: Ožiljci”, otvorena je od 27.7.-27.9.2021. u MMSU (Muzej moderne i suvremene umjetnosti) u Rijeci. Izložba uključuje radove 32 umjetnika/ce iz 17 zemalja (od Balkana, preko Baltika, Srednje Europe do centralne Azije), a nastala je “iz potrebe za boljim razumjevanjem umjetnosti ranog razdoblja tranzicije europskih država postsocijalističkog naslijeđa”. Izložba je to o godinama koje su slabo dokumentirane i zapisane: ratne i poratne 1990e. A koje su, kao što i sam naziv kaže, ostavile na nama različite ožiljke, ožiljke s kojima se nosimo (ili ne), do danas…

Priča o ratu, tranziciji, novim silama moći, migracijama, privatizaciji javnog prostora, siromaštvu i pucanju tkiva koje tvori pojedince i društvo “prelijeva” se na naše živote i danas. Neimaština velikog broja osoba (prekarni rad, mizerne mirovine) i sustav u rasulu pokazao je svoje lice i naličje uslijed svjetske pandemije, a lokalno i zbog potresa koji su se dogodili u Zagrebu te na Baniji.

Janka Vukmir i Institut za suvremenu umjetnost jedina su umjetnička (i nevladina) institucija koja je (osim HDLUa, koji je jednom akcijom skupio sredstva za pomoć tek – jednom umjetniku/ci) već nekoliko mjeseci nakon potresa razmišljala o umjetnicima/cama, stradalim radim prostorima i načinu pomoći. Ovom inicijativom prikupljeno je nešto više od 110.000 kuna, koje su ravnomjerno podijeljene među prijavljenim umjetnicima/cama.

Jankino profesionalno djelovanje kao kustosice, selektorice, žiratorice, predavačice, menadžerice s područja kulture, nakladnice te likovne kritičarke počinje još krajem 80ih., a traje do danas. Razgovarati ćemo o navedenim projektima, ali i o svim segmentima njenog rada, vođenju institucija poput SCCA, Instituta za suvremenu umjetnost te suradnjom s brojnim akterima/cama naše i regionalne te međunarodne likovne scene.


Janka Vukmir (1963.) diplomirala je povijest umjetnosti i etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Rad počinje kao samostalna likovna kritičarka i kustosica. Objavljuje tekstove u brojnim hrvatskim i inozemnim medijima: Radio 101, Globus, Nedjeljna dalmacija, Danas, Novi Danas, Glas Slavonije, Književna revija, HRT Radio Zagreb, Kontura, Heroina Nova, Vijenac, Vjesnik, Quorum, Frakcija, Belem, Flash-Art, Transfer… Paralelno objavljuje tekstove u izložbenim katalozima: Venecijanski Bijenale, Documenta 10 i 11, Interstading 2, Radikale Bilder 2, After the Wall, Art is Not Alowed Here, Croatian Contemporary Art, Nepovratno-Mirjana Vodipija, Tomislav Gotovac-Anticipator kriza, Ivan Marušić Klif-Psihodelija na djelu… Kustosica je brojnih izložbi, samostalnih i skupnih, suvremenih umjetnika/ca ili koncepcija (Marko Ercegović, Ilija Šoškić, Dino Zrnec, Amela Frankl, Ana Bilankov, Tomislav Gotovac, Selman Selma, Vlado Martek, Nika Radić, Stefan Segmeister, Sven Stilinović, Mirjana Vodipija, Goran Petercol, Kristina Leko… Zagrebački salon, ZGRAF, Salon mladih, Bijenale mladih Rijeka…).

Direktorica SCCa, Zagreb (1996.-1998), suosnivačica i predsjednica Instituta za suvremenu umjetnost, Zagreb (1998-do danas), osnivačica i koordinatorica Gallery Weekend Zagreb (2015-2017), podpredsjedica Academia Moderna (2007-2014), suosnivačica YVAA New York (2004-do danas), presjednica HNN/CIP – Hrvatski neovisni nakladnici (2003-2006), suosnivačica i organizatorica Nagrade Radoslav Putar (2002-do danas), suosnivačica i urednica časopisa Radionica (2001-2006), Suosnivačica i suorganizatorica međunarodne mreže Continental Breakfast, Trst/Venecija (2001-do danas), članica izvršnog odbora HS-AICA (1997-1999), članica savjeta Galerije PM, Zagreb (1994-2001).

Sudjelovala je u radu žirija likovnih manifestacija, učestvovala na domaćim i međunarodnim simpozijima i predavanjima. Na području kulturnog menadžmenta predavačica je na seminarima za mlade umjetnike s područja upravljanja karijerom, ISU, Zagreb (2006 do danas), radila je kao evaluatorica Strateških planova javnih institucija Kalinjingradske oblasti, Rusija (2006-2007) te bila voditeljica radionica u programu Muzeji i Galerije Grada Zagreba (2004-2006) i predavačica (na zamjeni) na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, na kolegiju Kulturni menadžment (2019.).

Dobitnica je više međunarodnih stručnih stipendija, a 2018. godine nominirana je za nagradu Igor Zabel Award.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo