Skip to content

R+: Doručak na travi | Jadranka Pintarić: Dobro smo i ostale laži…

Doručak na travi, nedjelja, 3. 10. 2021., 10-11 sati

Jadranka Pintarić: Dobro smo i ostale laži…

Gošća emisije je Jadranka Pintarić, spisateljica, književna urednica i kritičarka, koja živi i radi u Zagrebu.

Jadranka Pintarić živi s riječima, uz riječi, od riječi, za riječi. Od studija, preko brojnih novinarskih poslova u tiskovinama, na radiju i televiziji do uređivačkog posla i spisateljske karijere; književnost je njeno zvanje i poslanje, umješnost i umjetnost.

Autorica je knjige književnih kritika “U smjeru meridijana” (HFD, 2003.) te dvije zbirke prozaKamate na ljubavne uzdahe”; ogledi o tankoćutnosti(Profil, 2008.) i “Dobro sam i ostale laži”(V.B.Z., 2020.). Upravo je ova zadnja, vrlo hvaljena knjiga, neposredan razlog našeg razgovora u kojem ćemo se dotaći brojnih tema, osim melankolije. Drugi je Jadrankin dugogodišnji, opsežan urednički rad na više od 600 književnih izdanja. Uređivanje je iznimno kompleksan i važan, po mome mišljenju nedovoljno cijenjen posao, u nas gotovo u izumiranju.

Knjigu “Dobro sam i ostale laži” pročitala sam ljetos, u jednom dahu i danu, oduševljena kratkim i snažnim pričama koje, ispisane na nekoliko stranica, pričaju o ljudskim životima u kojima prepoznajemo sebe ili ljude iz naše okoline. Emotivno, ali i kirurški precizno nižu se sudbine kojima se progovara o depresiji – melankoliji, njenim nijansama, različitim pojavnostima.

U prvom dijelu knjige “… i druge boljetice” ispričana je dvadeset ijedna priča, sudbina, nazvana većinom po imenima slavenskih, sumerskih, hinduskih, islandskih, grčkih, rimskih… božanstava. Drugi se dio zove Melankolije (I.-XIII.), a knjiga završava epilogom: Obična smrt u doba korone. Priče često počinju uvodnim citatom klasika svjetske književnosti, a mnogi drugi se spominju i navode u samim pričama. Osim svojevrsnog kratkog uvoda u povijest melankolije, knjiga se može čitati kao vodič kroz razne pravce i periode povijesti, filozofije, sociologije, literature koji su se bavili temom depresije.

Kroz, naoko, jednostavne priče, pršti autoričin stil i erudicija. Ljubav prema literaturi, uredničko iskustvo.

S depresijom smo okruženi svakodnevno, mada smo, kao društvo i dalje često nespremni o njoj govoriti. Sredinom 2021. Hrvatsko psihijatrijsko društvo objavljuje podatak kako u Hrvatskoj od depresije boluje oko 400.000 osoba, a zadnja istraživanja ukazuju da je zbog pandemije COVID-19, uočen značajan porast odlazaka liječnicima obiteljske medicine, kao i porast intenziteta anksioznosti, depresivnosti, stresa i nesanice u drugom valu epidemije, u odnosu na prvi val. Dodajmo tome i stresove, traume izazvane potresima u Zagrebu te na Baniji.

Knjiga otvara i pitanje shizofrenosti svijeta u kojem živimo. Kapitalistički, konzumeristički svijet usmjeren na fizičko blagostanje i sreću zahtjeva od nas neprestano više, brže. Ako se ne uklapamo u predviđene modele, postajemo nefunkcionalni, nepoželjni za društvo. Depresivne osobe nisu najbolji kupci i potrošači, čemu se oko njih truditi, trebaju li se one truditi oko sebe? U knjizi se spominje i ta, zadnja opcija – samoubojstvo.


Jadranka Pintarić (1961.) diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radila je kao novinarka u kulturi na radiju i televiziji, pisala za novine i časopise. Uređivanjem knjiga kontinuirano se bavi od 1994. godine, radila je za nekoliko nakladničkih kuća, a danas kao vanjska urednica. Potpisala je više od šesto izdanja, književnih, publicističkih, znanstvenih, umjetničkih. Od 2000. do 2008. bila je u statusu samostalne umjetnice u Hrvatskoj zajednici samostalnih umjetnika u kategoriji književnog kritičara.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom