Skip to content

R+: Doručak na travi | Antifašizam, kultura, radnička prava

Doručak na travi, Rplus, 8.5.2022., 10-11 sati

Gošća: Katarina Peović, članica Radničke fronte, Saborska zastupnica

Antifašizam, kultura, radnička prava

Prvi maj, Međunarodni praznik rada slavi se kao dan sjećanja na krvoproliće koje se dogodilo za vrijeme radničkog štrajka u Chicagu, 1886. godine. U sukobima je poginulo više radnika, a osmero je osuđeno na smrt. Od tih su događaja prošla su dva stoljeća, a pojedini radnici i danas rade više od osam sati na dan, nisu adekvatno plaćeni za svoj rad. Dok se neki radnici i radnice još uvijek bore za svoja prava, drugi rade u tvrtkama koje uvode rad četiri dana u tjednu. Statistika je pokazala da je učinkovitost porasla do 40% u slučajevima četverodnevog radnog tjedna.Kultura. U samoupravnoj kulturi u vrijeme bivše Jugoslavije, postojala je izražena svijest da područje kulture pripada cijelom društvu, a ne samo onima koji se kulturom bave, prizvode ju.

Danas se u kulturi događa sve intenzivniji proces privatizacije. U novonastaloj situaciji političke stranke, sindikati, vlade… postaju konzervatorima društvene stvarnosti. Kultura je postala nahoće ili siroće, siromašni priljepak društva, u tjesnacu između spektakla nacionalističkog predznaka i vaninstitucionalne kulture, sve slabije finnacirane od strane države. U sektoru kulture veliki je broj prekarnika koji žive od projekta do projekta, za ispodprosjećnu plaću, mizerni honorar, bez plaćenih prekovremenih ili zaštite na radu. Umjetnicei umjetnici najčešće nisu plaćeni za rad na svojim izložbama. Najugroženije su žene koje rade u sektoru kulture, jer često obavljaju više poslova od jednom, vodeći sve segmente projekta, uz kućanske poslove, brigu o obitelji i djeci. Sredstva za kulturu kreću se oko 0,99% iz proračuna RH.8. maj, dan kad su u grad 1945. godine ušle jedinice Narodnooslobodilačke vojske, dan prije proglašenja konačne pobjede svijeta nad fašizmom. Taj dan se nekoć slavio kao Dan oslobođenja grada. A danas? Zagreb danas nije antifašistički, grad, što ne znači nužno suprotno. Kao i većina Hrvatske dio Zagreba šuti, nezainteresiran je, uplašen ili zabrinut, a dio misli drugačije. Grad Zagreb, ali i drugi gradovi u Hrvatskoj ne vole heroje antifašizma, pa su ulicama izmijenjena imena, ne postoji više ulica 8. maja. Ne pomažu prigodničarske “velike riječi” prvih ljudi državne politike, vijenci uz prigodne datume, na ono malo preostalih spomenika i mjesta što podsjećaju na herojsko vrijeme pobjede nad fašizom.Što je strategija onih koji vladaju Hrvatskom? Apsolutno dno EU ljestvice? Gdje su na toj ljestvici vrijednosti u koje spadaju pravo na rad, antifašizam, kultura, prava žena, manjina, mladih i starijih osoba ugroženih siromaštvom? Budite s nama u nedjelju, na Dan oslobođenja Zagreba – ako se mene pita. Gledajte, postavljajte pitanja. Vidimo se.


Katarina Peović (Zagreb, 1974.), profesorica kroatistike i komparativne književnosti, članica lijeve političke stranke Radnička fronta, zastupnica u Hrvatskom saboru, potpredsjednica Odbora za zakonodavstvo i članica Odbora za ratne veterane, rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo te regionalni razvoj i fondove Europske unije. Završila je komparativnu književnost i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1993-1999.) Na istom je fakultetu magistrirala i doktorirala u polju kulturalnih studija. Od 2004. do 2005. bila je asistentica na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Od 2005. godine zaposlena je na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskoga fakulteta u Rijeci (2005. asistentica, 2012. docentica) gdje predaje kolegije iz područja kulturalne teorije. Uređivala je književno-teorijski časopis Libra Libera (1999-2018.), te emisiju Elektrosfera Trećeg programa Hrvatskog radija (2008-2009.). Autorica je triju knjiga Mediji i kultura (2012.), Marx u digitalnom dobu (2016.), Sve što je čvrsto pretvara se u dim… (2021.), a uredila je i zbornik tekstova Privremene autonomne zone (2003.). Pisala je za Zarez i H-Alter.

Od ožujka 2017. godine članica je Radničke fronte. Obnašala je funkciju rotacijske zastupnice Radničke fronte u Skupštini grada Zagreba (od siječnja do rujna 2018). 7. svibnja 2018. godine na njezinu je inicijativu u Gradskoj skupštini izglasan prijedlog Radničke fronte (pa time i Lijevog bloka) da Grad radnicima tvrtki Kamensko i Dioki pomogne tako da će otkupiti dio radničkih potraživanja u onom iznosu u kojem su te tvrtke u stečaju Gradu platile komunalnu naknadu. Naknadno je gradonačelnik Milan Bandić strogo usprotivljen otkupu radničkih potraživanja, sazvao izvanrednu sjednicu sa samo jednom točkom – odbacivanje već izglasanog prijedloga. U tome su mu pomogli vijećnici Neovisnih za Hrvatsku koji su u prvom glasanju prijedlog podržali.
Katarina Peović sudjelovala je kao kandidatkinja Radničke fronte i SRP-a na predsjedničkim izborima 2019. godine na kojima je osvojila 21.387 glas ili 1,12%. Od 2020. zastupnica je u Hrvatskom saboru.

U saboru je među 5 najaktivnijih zastupnika/ca. Pored niza inicijativa i amandmana uspjela je amandmanom spriječiti da se u Zakon o minimalnoj plaći uvedu nove iznimke od pravila, te omogućiti da se radnicima u radno-intenzivnim industrijama u pojedinim mjesecima ne isplaćuju plaće manje od minimalne. Pokrenula je inicijativu da se radnicima za praznike koji padaju na nedjelju omogući dodatni neradni dan. Ustrajava u tome da se medicinskim sestrama i liječnicima na korona odjelima omogući beneficirani radni staž. Prihvaćen joj je amandman na proračun 2021. godine za više sredstava za stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja u obitelji. Ispred RF-a je predala Prijedlog zakona o porezu na digitalne usluge kojim bi se osiguralo oko 150 milijuna kuna u proračunu od oporezovanja digitalnih divova (Google, Apple, Facebook…). Usudila se kritizirati nasljeđe tuđmanizma, zbog čega je bila verbalno napadnuta i izložena nizu kritika. Odbor za ratne veterane na njezinu je inicijativu prestao ustaše nazivati “hrvatskom vojskom”.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo