Doručak na travi, nedjelja, 20.11., 10-11 sati
57 zagrebački salon: povijest salona i nagrađene autorice
Gošće: Lidija Butković Mićin, Ana Mušćet i Kristina Marić
57 zagrebački salon vizualnih umjetnosti održavao se od 15.9. do 17.11.2022. U utorak, 15. 11. dodijeljene su nagrade Salona, a Lidija Butković Mićin održala je izlaganje o povijesti Salona. Među brojnim kvalitetnim i angažiranim radovima, Ana Mušćet dobitnica je Grand Prix nagrade, za projekt Horizonti. Kristina Marić dobitnica je 2. nagrade za video rad Dune – the Desert Planet. Odbor je dodijelio pohvalu Ivanu Preradu, a stručno vijeće HS AICA nagradu je dodijelilo Matiji Debeljuhu. U emisiji razgovaramo s dvije dobitnice glavnih nagrada Salona, kao i o povijesti Salona.
Kustosica ovogodišnjeg Salona je Leila Topić, a u opisu koncepta 57. zagrebačkog salona, na stranicama HDLU-a stoji: “Godine 2021. hrvatsko je društvo obilježilo tridesetu godišnjicu samostalnosti i pedesetu obljetnicu Hrvatskog proljeća. Kustoski koncept 57. zagrebačkog salona, planiranog za 2022. godinu, nosi naziv „Mi smo se pojavili kao strategija vječnosti.“ Riječ je o citatu iz osobnog dnevnika Vlade Gotovca, kojeg je vodio tijekom 1971. godine. Naziv je odabran jer najbolje reflektira želju ovogodišnjeg Salona da ove važne i kompleksne obljetnice tematizira i obradi posredstvom medijski, odnosno generacijski, heterogenih umjetnika i umjetnica. Planiraju se predstaviti radovi koji reflektiraju, propituju, odnosno analiziraju, koncepte slobode, javnog prostora, kulture sjećanja, nacionalizma, građanstva, ili suvereniteta unutar suvremenog društva.
“Nagrađenim projektom Horizont Ana Mušćet bavi se temama vezanim uz nestale u vrijeme Domovinskog rata i poraća. Višegodišnje istraživanje urodilo je složenim i vizualno začudnim radom. Nagrađeni video rad Kristine Marić, Dune – the Desert Planet propituje odnose umjetnih i prirodnih granica, koje često rezultiraju nasilnim sukobima, prisilnim migracijama.U emisiji ćemo razgovarati o 57. zagrebačkom salonu vizualnih umjetnosti; radovima nagrađenih autorica u kontekstu koncepcije Salona te njihovih stvaralačkih opusa i interesa, dok će nas Lidija upoznati s poviješću ove dugovječne likovne manifestacije, koja se neprekinuto održava već pola stoljeća. Lidijinim riječima: “Dugovječnost institucije Salona učinila ga je dijelom kulturnog establishmenta, postala je takoreći garancija njegovog opstojanja, unatoč konkurenciji mnogobrojnih novih kanala za prezentaciju umjetničkog stvaralaštva u nacionalnim okvirima.”, o čemu će govoriti i u emisiji, uz niz nezaobilaznih i zanimljivih povijesnih činjenica.
Lidija Butković Mićin (1982., Rijeka) diplomirala je 2007. godine povijest umjetnosti i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Vanjski je suradnik Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci od ak. godine 2009./2010. do 2016./2017. u naslovnom zvanju asistenta, a od listopada 2017. godine zaposlena u suradničkom zvanju asistenta na Odjelu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru. Upisala je poslijediplomski studij povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu koji od ak. godine 2017./2018. nastavlja na Sveučilištu u Zadru.
Surađivala je na sveučilišnom projektu Arhitektura Rijeke i riječke regije kao razvojni resurs – povijest, stanje i mogućnosti revitalizacije (Filozofski i Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2014.-2018.). Od 2013. godine suradnik je na projektu Motel Trogir udruge Slobodne veze iz Zagreba usmjerenom na istraživanje, društvenu valorizaciju i formalnopravnu zaštitu arhitektonskih ostvarenja iz razdoblja nakon Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj.
Realizirala je nekoliko izložbi iz područja ilustracije, stripa, dizajna i arhitekture, redovito objavljuje stručne i znanstvene radove iz područja nacionalne arhitekture modernizma i umjetnosti u javnom prostoru, sudjeluje na znanstvenim i stručnim konferencijama u Hrvatskoj i inozemstvu te provodi aktivnosti popularizacije znanosti (pisanje stručnih članaka u časopisima i specijaliziranim web-portalima, organizacija stručno vođenih šetnji za građanstvo, tribina i sl.). Aktivna je u projektima i inicijativama udruga civilnog društva na polju baštinskog aktivizma, odnosno zagovaranja društvene afirmacije, zaštite i očuvanja modernističkog nasljeđa u Hrvatskoj.
Kristina Marić (1990., Đakovo) diplomirala je 2015. na Umjetničkoj akademiji u Osijeku, na Odsjeku za likovnu umjetnost (danas Akademija za umjetnost i kulturu). Dobitnica je dviju nagrada za mlade umjetnike: Red Carpet Art Award (2017.) i Zlatna lubenica 5.0 (2021.). Godine 2018. finalistica je Nagrade Radoslav Putar (Institut za suvremenu umjetnost, Zagreb). Boravila je na rezidencijama Art Quarter Budapest (Mađarska, 2013.), Nida Art Colony (Litva, 2019.), Kulturvermittlung Steimark Residence (Austrija, 2020.). Sudjeluje na brojnim izložbama i festivalima, poput: HT nagrada za suvremenu umjetnost (MSU Zagreb, 2019.), 13festivalen Göteborg (Švedska, 2018.), Performance Art Festival (Osijek, 2017.), 27., 26. i 24. slavonski biennale (MLU, Osijek, 2021., 2018., 2016.), 34. salon mladih (Dom HDLU-a, Zagreb, 2018.), 51. i 54. zagrebački salon vizualne umjetnosti (Dom HDLU-a, Zagreb, 2016. i 2019.), Device Art (Zagreb, 2015.), Crosstalk video art Festival (Budimpešta, 2013.). Radi u zvanju asistentice na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, na Odsjeku za vizualnu i medijsku umjetnost.
Ana Mušćet (1981.) magistrirala je 2016. Godine na Odsjeku za kiparstvo Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Slavomira Drinkovića, s najvećom pohvalom Summa Cum Laude. 2010. magistrirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pri Odsjeku za hrvatski jezik i književnost, i ruski jezik i književnost. Dobitnica je nekoliko stipendija za izvrsnost, finalistica je Essl Art Award nagrade za 2015. godinu, dobitnica Posebne rektorove nagrade te dviju Dekanovih nagrada za uspješnost u radu. Za rad o Golom otoku, Na promjenu zraka, stručni žiri predvođen američkim umjetnikom Geryjem Hillom dodijelio joj je 2015. Freedom Award na VII Passion for Freedom festivalu u Londonu. Dobitnica je Posebnog priznanja za ostvarenje od međunarodne važnosti, Dies Academicus 2015. Stipendistica je nizozemskog Woman Education Funda. 2016. na 25. slavonskom biennaleu osvaja Grand Prix za rad Zastave, a 2017. i Nagradu publike na istoj izložbi.
2019. godine Zaklada Adris dodijelila joj je nagradu u kategoriji Stvaralaštvo. 2022. godine za rad Horizont osvaja Grand Prix na 57. zagrebačkom salonu.
Radovi joj se nalaze u zbirkama suvremene umjetnosti u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku, Galeriji umjetnina u Splitu, a od 2020. u fundusu Galerije Antun Augustinčić. Živi i radi u Zagrebu. Umjetnička je suradnica na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na kojoj predaje izborni kolegij Narativ. Članica je Vijeća za djelatnost centara za kulturu u Gradu Zagrebu u mandatu od 2021. do 2025. godine. Članica je Radne skupine za izradu Prijedloga plana razvoja kulture Grada Zagreba za razvoj kulturne strategije 2023. – 2028.
#rplus #ptrostorslobode
Foto: promo
