Skip to content

Projekt hrvatskog predstavnika na Venecijanskom bijenalu | Bez naziva (Hrvatski paviljon), 2022. Tomo Savić-Gecan

Umjetnički projekt Bez naziva (Hrvatski paviljon), 2022. autora Tome Savića-Gecana, hrvatskog predstavnika na Venecijanskom bijenalu – 59. Međunarodnoj izložbi vizualnih umjetnosti, u ponedjeljak održanoj konferenciji za medije predstavili su ministrica kulture i medija dr.sc. Nina Obuljen Koržinek, ravnateljica Uprave za razvoj kulture i umjetnosti Nevena Tudor Perković, kustosica hrvatskog paviljona Elena Filipovic i voditelj tehničke produkcije projekta Tomislav Pokrajčić. Venecijanski bijenale počinje 23. travnja i traje do 27. studenoga ove godine.

„Tomo Savić Gecan je u suradnji s kustosicom Elenom Filipović ponudio projekt koji je po mnogu čemu poseban i inovativan, a na tragičan način savršeno pogađa trenutak u kojem živimo“, istaknula je ministrica Obuljen Koržinek s uvjerenjem kako umjetnik u trenutku kad se prijavio na poziv za natječaj Ministarstva nije mogao znati koliko će se naša stvarnost usložiti i koliko će se novih kriza otvoriti. Zahvalivši umjetniku i kustosici i svim autorima koji su bili uključeni u zahtjevnu i opsežnu produkciju ovog projekta, ministrica je posebno ukazala na temu vijesti, košmara u kojem danas živimo i kojem je ponekad teško razaznati istinu od neistine, kao i na kontekst prepletenih kriza u kojima se nalazimo, od pandemije do rata koje nas potiču da preispitamo možemo li kao pojedinci svojim doprinosom unijeti promjene. Ministrica je ujedno iskazala i zadovoljstvo što se ovim projektom na bijenalu vizualnih umjetnosti otvara prostor interdisciplinarnog promišljanja umjetnosti u punom smislu.

Kustosica Elena Filipović zahvalila je ministrici i članovima povjerenstva koji su odabrali tako radikalan rad koji zapravo nema svoju centralnu točku, svoj prostor, već se širi po cijelom bijenalu, po drugim paviljonima i cijeloj Veneciji. Ukratko je objasnila okosnicu rada Tome Savića-Gecana Bez naziva (Hrvatski paviljon), 2022.: svakog dana za vrijeme trajanja Venecijanskog bijenala – 59. Međunarodne izložbe vizualnih umjetnosti, glavna vijest iz jednog od nasumično odabranih svjetskih medija osigurat će podatke za algoritam umjetne inteligencije, koji će potom odrediti vrijeme, lokaciju, trajanje, pokrete i misli skupine petero izvođača u Veneciji. Istaknula je kako je ovaj projekt kulminacija dosadašnjeg rada Tome Savić-Gecana i njegovog bavljenja pojmom percepcije istinitog i stvarnog. Posebno intrigantnim je postavljeno pitanje odnosa čovjeka i tehnologije koja je sve više prisutna u našoj svakodnevnici.

Voditelj tehničke produkcije Tomislav Pokrajčić objasnio je kako je umjetna inteligencija, programirana za prepoznavanje i svrstavanje zadanog fonda tema: od klimatskih promjena, migracija i kriptovaluta, do vojnog djelovanja, povreda ljudskih prava, itd., proizvoditi skup algoritamski izvedenih uputa namijenjenih grupi petero izvođača kojima će biti zadano vrijeme početka, trajanje, točna lokacija u Veneciji i koreografski detalji svake od izvedbi čiji će broj varirati ovisno o danu. Mrežne koordinate podataka dobivenih iz medija određuju u kojem će se od nacionalnih paviljona unutar i izvan Giardina izvođači nalaziti u danom trenutku. Osim toga, one određuju i u kakvoj formaciji izvođači ulaze ili izlaze iz prostora, koje minimalne pokrete izvode, a ostavljen je i prostor za osobna promišljanja svakog izvođača tijekom izvedbe.

Temeljem raspisanog Javnog poziva za isticanje kandidature za povjerenika hrvatskog nastupa na 59. Venecijanskom bijenalu, Povjerenstvo u sastavu umjetnika Igora Grubića i Kristiana Kožula, te Vesne Meštrić kustosice Muzeja suvremene umjetnosti, Zoltana Novaka profesora Akademije likovnih umjetnosti i Nevene Tudor Perković ravnateljice Uprave za razvoj umjetnosti i kulture Ministarstva kulture i medija zaključilo je da predloženi projekt Tome Savića-Gecana Bez naziva (Hrvatski paviljon), 2022. najpotpunije i najkvalitetnije odgovara na sve razmatrane natječajne kriterije – od razine sadržajne artikulacije koncepta, odnosa prijedloga i teme bijenala, iskustva povjerenika te kvalitete umjetnikova prethodnoga rada.

Obavijest o održavanju hrvatskog projekta tijekom sedam mjeseci trajanja bijenala nalazit će se na adresi Via Garibaldi, Castello, 1513 Venecija, a projekt će biti moguće pratiti na mrežnoj stranici www.croatianpavilion2022.com. Organizaciju i produkciju projekta potpisuje udruga KONTEJNER (Olga Majcen Linn i Tereza Teklić), a Diego Carpentiero je producent paviljona u Veneciji. Irma Omerzo je savjetnica za koreografiju, Tomislav Pokrajčić je voditelj tehničke produkcije koju su realizirali Jan Šnajder, Ana Barić i Sara Bakić iz TakeLab-a s Fakulteta elektronike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Projekt su podržali fondacija Mondriaan Fonds, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Turistička zajednica grada Zagreba, Mato Perić i Kolekcija Perić, kao i rezidencija fondacije Art Explora u Parizu.

O umjetniku

Posljednjih desetljeća jedinstvena konceptualna praksa Tome Savića-Gecana često je diskretnim gestama povezivala međusobno raznorodne lokacije, skrećući pozornost na nevidljive društvene, ekonomske i političke makinacije u pozadini suvremenog društva. U jednom je od projekata, primjerice, svake večeri tijekom Ženevskog bijenala Sculpture Garden 2020. mijenjao jačinu svjetla ulične rasvjete u javnom parku u skladu s dnevnim kretanjem posjetitelja u lokalnom muzeju umjetnosti (Bez naziva, 2020.). Također je regulirao razinu vlage u zraku u izložbenom prostoru na Bijenalu u Taipeiju 2012., ovisno o zračnom prometu koji iz Los Angelesa pristiže na obližnju međunarodnu zračnu luku (Bez naziva, 2012.). Godine 2005. koristio je dinamiku ulaska posjetitelja u izložbeni prostor u Amsterdamu za promjenu temperature u stvarnom vremenu u javnom bazenu u Tallinnu (Bez naziva, 2005.). Četiri godine prije toga utjecao je na to da se pokretne stepenice u jednom trgovačkom centru u Zagrebu privremeno zaustave ovisno o količini posjetitelja koji uđu u izložbeni prostor u Utrechtu (Bez naziva, 2001.). Svi ovi primjeri pokazuju način na koji njegova umjetnost dosljedno razlaže premreženost okolnosti koje definiraju mjesto i vrijeme u globaliziranom svijetu – bilo da je riječ o sustavima standardizacije, ekonomiji potrošnje ili kretanju roba i ljudi.

Tomo Savić-Gecan rođen je u Zagrebu 1967. godine, a živi i radi u Amsterdamu u Nizozemskoj. Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Milanu, a otada je razvio vrlo konkretnu i rigoroznu konceptualnu praksu. Radovi su mu prikazani na brojnim izložbama, uključujući samostalne izložbe (Jeu de Paume u Parizu, Kunsthall Bergen, Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu), kao i one skupne (Fridericianum u Kasselu, Kunsthalle Basel, MoMA PS1 u New Yorku, De Appel u Amsterdamu i brojne druge). Sudjelovao je na najvećim višegodišnjim izložbama, uključujući Ženevski bijenale Sculpture Garden 2020., Bijenale u Taipeiju 2012., Venecijanski bijenale – 51. Međunarodnu izložbu vizualnih umjetnosti 2005. i Manifestu u Ljubljani 2000. godine. Dobitnik je nagrade Accelerate Hrvatska, rezidencijalnog programa pod nazivom Arts at CERN u Europskom laboratoriju za fiziku čestica (CERN) u Ženevi (2017.), i sudjelovao je na rezidenciji u Art Explora – Cité internationale des arts (2021.). www.tomosg.com

O kustosici

Elena Filipovic je ravnateljica Kunsthalle Basel u sklopu kojeg je priredila više od pedeset samostalnih i skupnih izložbi. Kustosica je Hrvatskog paviljona Venecijanskog bijenala 2022. te je zajedno s Adamom Szymczykom bila kustosica 5. Berlinskog bijenala. Organizirala je izložbe koje su ugostile brojne umjetničke institucije, kao što su Centar Pompidou u Parizu, Muzej Hammer u Los Angelesu, Muzej moderne umjetnosti u New Yorku, Muzej moderne umjetnosti u São Paolu i Tate u Londonu. Njezini tekstovi često su objavljivani u časopisima o umjetnosti i katalozima, a uredila je niz antologija o povijesti izložbi kao što su The Artist as Curator: An Anthology (Mousse Publications, 2017.) i The Biennial Reader: Anthology on Large-Scale Perennial Exhibitions of Contemporary Art (Hatje Cantz, 2010.), u suradnji s Marieke van Hal i Solveig Øvstebø. Autorica je knjiga David Hammons, Bliz-aard Ball Sale (Afterall Books, 2017.) i The Apparently Marginal Activities of Marcel Duchamp (MIT Press, 2016.).

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: Jasenko Rasol