Skip to content

Ove kazališne predstave gledamo u studenom | KunstTeatar

Zagrebačko kazalište KunstTeatar u studenom donosi niz od stvarno odličnih predstava. Sve predstave izvode se na adresu kazališta; Dubovačka 1 s početkom u 20 sati. A što ćete gledati ovaj mjesec, pročitajte niže…

Ti si prvi hrabar

Predstava „Ti si prvi hrabar” u režiji Ivana Penovića nastala je prema dramskom tekstu Espi Tomičića čija je radnja smještena u zagrebačkom kvartu na periferiji grada. Ideja pisanja teksta proizašla je iz želje da u likovima koji ne žele biti dio dramskog teksta pronađemo motivaciju za njihovo sudjelovanje. Na pozornicu tako dovodimo dečke s kvarta koji tamo, tekstualno, završavaju slučajno, a čija se svjesnost o kazališnom procesu i izvedbi događa kroz trajanje same predstave. Njihova se glumačka igra, i želja da nešto kažu, pojačava kako tekst odmiče kraju. 

Ovo nije priča o katarzičnom pronalasku smisla života u ispravnosti i poštivanju zakona, ovo je bljeskoviti prikaz jedne generacije i njezinih pripadnika koji su odrasli na ulici. Pitanje kvarta, kao najbitnijeg mjesta postojanja u odrastanju, otvaralo se kao ključno kroz cijeli proces pisanja, a kroz likove se nastojalo opisati kvart kao enklavu koja nestaje i doživljava neku vrstu raspada našim sazrijevanjem. Jesu li se zaista svi kvartovi promijenili nakon svake generacije stasale u njima ili je upravo sazrijevanje ono što ubija kvart kakav smo živjeli? 

Tekst, nastao po modelu likova uz koje je autor odrastao, čija je radnja smještena na zagrebačkom kvartu Vrbik, pokazuje muško prijateljstvo kroz čiji se odnos oslikava radnička klasa, a njihove sitne pljačke i kombinacije pokušaji su izmicanja siromaštvu u generacijskom nizu unutar obitelji. Okruženi emocionalno nedostupnim odraslima i bez podrške šire zajednice i institucija, njih trojica osuđeni su pobrinuti se jedan za drugoga. Zajedničko odrastanje i podrška u prijelaznim godinama (iz adolescencije u odraslu dob) ocrtava se u tekstu kao snažno muško prijateljstvo prožeto emocijama, svađama, podrškom, čuvanjem tajni, ali i kao neraskidiva nit zajedničkog kršenja zakona i, na samom kraju, naslućivanjem raspada prijateljstva kroz udaljavanje.

Predstava je nastala u koprodukciji KunstTeatra i Umjetničke organizacije Punctum.

Espi Tomičić

redatelj
Ivan Penović

izvode
Bernard Tomić
Toma Medvešek
Pavle Matuško

Zadnja prije nego odem

„Zadnja prije nego odem” autorski je projekt u kojem Lada Bonacci, u dvostrukoj ulozi autorice i izvođačice, istražuje vlastito dugogodišnje bivanje (i ne bivanje) na sceni, postavljajući sebi i gledateljima pitanja o motivaciji, ustrajnosti, smislu i besmislu, prolazeći kroz niz izvedbenih situacija koje kreira sama za sebe kao i za nas koji/-e joj svjedočimo. Tom prilikom kao fiksna mjesta izvedbe koristi jednu knjigu koja joj je draga, jednu country pjesmu koju voli i niz trivijalnih predmeta iz kućanstva. 

U solo izvedbi koja balansira na granici fizičkog teatra, komedije, performansa, klaunerije, dramskog izričaja i stand-upa, pratimo izvođačicu/autoricu koja pred nama istražuje osobne nemoći, strahove i suočava se s njima, one intimne zakutke duše za koje nemamo svjedoke već smo s njima sami, jesmo i bivamo. Prolazeći kroz loopove svoje izvedbe, ona otvara afektivni prostor za sebe i publiku, iznenađujući nas duhovitim prijelazima u neočekivano, gradeći predstavu o neuklapanju, o iznevjerenim snovima, ali i o neodustajanju, istovremeno o strahu i o tome kako prebiti strah, suočiti se s njime oči u oči, kao i izvođačica sa svojom publikom – direktno i neposredno.

U predstavi „Zadnja prije nego odem” autorica razotkriva svoju ranjivost i pretvara je u izvedbenu snagu, univerzalno ljudsku, u kojoj se svatko u publici lako može prepoznati.

Premijera predstave održana je 6. srpnja 2021. godine u Zagrebačkom plesnom centru.

autorica i izvođačica
Lada Bonacci

Flex

“Flex” je autorski projekt nastao iz kolektivnog, improvizacijskog rada grupe glumaca i dramaturga Ivana Penovića (koja je u istom formatu rada proizvela i predstavu “Katalonac”), a koji se bavi uredskim prostorom jedne privatne firme i njezinim zaposlenicima. Motivacija za radom, svrha i načini proizvodnje danas često su na rubu apsurda i upravo te situacije osnova su ove satiričke predstave.

Predstava je nastala u koprodukciji Umjetničke organizacije Punctum i KunstTeatra. Nagrađena je Nagradom hrvatskog glumišta za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti, dok je Bernard Tomić za svoju ulogu dobio nagradu “Ivo Fici” za najboljeg mladog glumca na Festivalu glumca.

redatelj
Ivan Penović

izvode
Domagoj Janković
Karlo Mrkša
Bernard Tomić
Pavle Vrkljan
Matija Čigir (na projekciji)

Dobar, loš, mrtav

Satirična predstava „Dobar, loš, mrtav” redatelja Ivana Planinića, u kojoj Anđeo i Vrag na zadatku prate Dubravka Ilića, koji treba umrijeti, bavi se pitanjem sudbinske predodređenosti. Tekst za kazališnu predstavu nastao je prema motivima teksta „Dubravko Ilić” Pavla Vrkljana u suradnji s mladim dramskim piscima Nikolinom Bogdanović, Ivanom Penovićem, Lukom Vlašićem i Ivanom Vuković.

Predstava je nastala u koprodukciji Kazališne družine KUFER i KunstTeatra.

redatelj
Ivan Planinić

izvode
Matija Čigir
Domagoj Janković
Nikša Marinović
Pavle Vrkljan

Memorija (svijeta) je puna

Sve što nije spremljeno bit će izgubljeno.
(Nintendo „Quit screen” message).

Želja za kontinuiranom povezanošću i strah da ćemo nešto propustiti u sukobu su sa svijetom u kojem i eksterni diskovi ostaju bez memorije. U kojem se svake minute na YouTube postavi gotovo 72 sata videomaterijala, što je skoro 12 godina sadržaja svakog tjedna. Gdje se i naša sjećanja pohranjuju u zrakopraznim prostorima, cloudovima.

Opsesija dokumentiranjem proizašla je iz izloženosti hiperproizvodnji informacija uslijed koje postaje nejasno biramo li mi sadržaj ili sadržaj bira nas? Različiti formati kojima informacije dolaze do nas rade na tome da nam uštede vrijeme – Netflixov prijedlog uvođenja opcije „ubrzanog” gledanja filma, društvene mreže, reklame od 4 sekunde, naslovi članaka koji sažimaju cijeli članak… Ali gdje je to vrijeme koje tako silno želimo uštedjeti?
Informativna buka u svojoj krajnjoj varijanti gradi svijet u kojem „tišina” više ne postoji, formati su postali sadržajniji od sadržaja samog, a fragmentirane informacije izjednačuju se sa znanjem. Što danas uopće podrazumijevamo pod bukom? Konzistentnost podražaja? Akumuliranje „praznih poruka” koje nam govore kako živjeti? Statistika kao bar prividno utočište? Ili pak repeticija poznatog?

Manjak selektivnih mehanizama otvorenim ostavlja pitanje – ako su sve informacije jednako „glasne” što ćemo naposljetku čuti? Zapamtiti? Ili dopustiti da bude zaboravljeno?

Predstava je nastala u koprodukciji Kazališne družine KUFER i KunstTeatra.

Nikolina Rafaj

izvode
Lucija Dujmović
Iva Visković Križan
Paško Vukasović

Vic o Sizifu

„Mit o Sizifu” Alberta Camusa završava tezom da Sizif niječe bogove i da je Sizifov svijet, svijet bez gospodara. Kada nam taj Sizif ponovno ispriča antički mit o sebi, događa se komični obrat i nastaje vic u kojem ljudi više nisu igračke u rukama bogova, već bogovi postaju igračke u rukama čovjeka. 

Predstava „Vic o Sizifu” – fejk mit o bogovima i ljudima – opušteno zaviruje u pukotine općih mjesta grčke mitologije i kamijevski nas zapitkuje je li Sizif najveći lukavac među smrtnicima ili obični drznik koji odbija umrijeti. Je li vječno guranje kamena pravedna kazna ili samo nepravedno iživljavanje egoističnog boga? Jesu li Camusove metafore o Sizifu kao o radniku ili o Sizifu kao o Don Juanu i dalje ekskluzivne, ili Sizifa, sada kao vic junaka, možemo promatrati i kao mačo-kapitalista, odnosno kao kič-ljubavnika? 

Jednostranost antičkog mita, koji dominantno brani bogove – muškarce, umanjuje boginje – žene, a smrtnike – ljude čini besmislenim herojima, te višeslojnost Camusova teksta otkrili su nam da se u Sizifovom poslu ipak skriva i smisao, a da Sizifa, osim sretnim, možemo zamisliti i tužnim.

Predstava je nastala u koprodukciji Umjetničke organizacije Punctum i KunstTeatra.

redatelj
Ivan Planinić

izvodi
Karlo Mrkša

glasovi
Jadranka Đokić
Domagoj Janković
Iva Kraljević
Nikša Marinović
Bernard Tomić
Paško Vukasović

Rudi i Miloš se susretnu.
U noći. Usred prazne ulice. Pred sam kraj rata.
Nekoliko trenutaka prije granatiranja.
Tako počinje njihova ljubavna priča, jednostavnim susretom.

***

I granata kaže, ipak postoji sutra. U susretu dvojice stranaca, u zaljubljivanju, u svemu onom što olako obilježimo kao trivijalno, kičasto ili sladunjavo. Svako ono grandiozno sutra koji postaje temelj za preživljavanje.

***

Rudi i Miloš se susreću ponovno.
Nakon 7300 sutra, u noćnom klubu, u nekom drugom gradu, u suvišku nade.
Dva se stranca napokon upoznaju. Tako zvuči kraj ove drame. Tako počinje njihova ljubavna priča.

Dino Pešut 2019. godine nagrađen je prvom Nagradom za dramsko djelo Marin Držić za tekst “Granatiranje”.
Predstava je nastala u koprodukciji Kazališne družine KUFER i KunstTeatra.

Dino Pešut

redateljica
Judita Gamulin

izvode
Marin Klišmanić
Luka Knez
Iva Kraljević

Marta i sedam strahova

„Marta i sedam strahova” mlade dramske autorice Ivane Vuković dramatizira odrastanje jedne prosječne dvadesetogodišnjakinje današnje generacije u formi suvremene bajke namijenjene, kako je tekst podnaslovljen, „onima koji će odrasti odrastaju ili su odrasli”.

Uz pomoć Svjetioničara/Pripovjedača (Matija Čigir), Marta (Andreja Jandrić) suočava se sa svojim personificiranim strahovima koji se pojavljuju na videoprojekcijama (Jerko Marčić, Sreten Mokrović, Adrian Pezdirc, Alma Prica, Anđela Ramljak, Damir Šaban, Petar Vrbanić Đula). Tekst je prepoznat i na Nagradi Marin Držić gdje je istaknut i preporučen za čitanje i izvedbu, a u režiji Natalije Manojlović poprima obrise raskošna i maštovita svijeta neke druge stvarnosti u kojoj se svi prepoznajemo.

Predstava je nastala u koprodukciji Kazališne družine KUFER i KunstTeatra u suradnji s udrugom BoliMe.

Ivana Vuković

redateljica
Natalija Manojlović

izvode
Andreja Jandrić
Matija Čigir

glumci na projekciji
Jerko Marčić
Sreten Mokrović
Adrian Pezdirc
Alma Prica
Anđela Ramljak
Damir Šaban
Petar Vrbanić Đula

Mistero buffo

Virtuozna monodrama u izvedbi glumca Dražena Šivaka i režiji Lee Delong gostuje u KunstTeatru!

“Izniman događaj u zagrebačkom kazalištu, jedna od najvažnijih i najboljih predstava sezone!” — Kazalište.hr

Rijetko koja predstava je dobila takve kazališne kritike, a glumac takve pohvale.

Ovaj komad jedan je od najvećih izazova za glumce, kombinacija humora i tragedije, u zavođenju na tragu klaunova, harlekina i putujućih glumaca, furioznih sat vremena uživanje je u igri Dražena Šivaka i lucidnosti Daria Foa.

Dario Fo, veliki glumac i pisac, bio je vrstan poznavatelj glumačke povijesti, pogotovo tradicije putujućih glumaca. U ovom tekstu, on je prikupio i obogatio tekstove iz vremena Srednjeg vijeka, tzv. misterije koji su za teme imali biblijske motive. Svojedobno, Dario Fo je imao velikih problema što se poigrao pričama iz Biblije, no optužbe o blasfemiji iz Vatikana nazvao je najboljim mogućim komplimentom.

Dario Fo

redateljica
Lee Delong

izvodi
Dražen Šivak

Bilo bi šteta da biljke krepaju

“Bilo bi šteta da biljke krepaju” drama je o prekidu dugogodišnje ljubavne veze. Kada se jedan iz para ne uspijeva prisjetiti najvažnijeg događaja u ljubavnoj vezi za onog drugog nastaje kriza koja aktivira niz egzistencijalnih pitanja i dvojbi. Kroz brojne susrete sada bivši ljubavni par pokušava doći do zajedničke istine, kako bi mogli krenuti dalje.

Rad na postavljanju drame “Bilo bi šteta da biljke krepaju” započeo je u svibnju 2019. U prvoj sezoni predstave kroz desetak izvedbi glumci Maja Posavec i Pavle Vrkljan u otvorenoj su scenskoj komunikaciji s autorom drame Ivorom Martinićem istraživali međusobne profesionalne odnose u potrazi za zadovoljavajućom reprezentacijom drame.

Od listopada 2020. godine izvodimo novu verziju predstave u kojoj su na pozornici jedino glumci te se bavimo istraživanjem odnosa glumca i dramskog teksta u izvedbi. Predstava je nastala u koprodukciji T25, TeatruMa i KunstTeatra uz podršku Ministarstva kulture.

Ivor Martinić

izvode
Maja Posavec
Pavle Vrkljan

Ulaznice za sve predstave možete kupiti online na ulaznice.hr ili na njihovim prodajnim mjestima.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: KunstTeatar