Skip to content

Odlične knjige koje do kraja siječnja možete kupiti na sniženju

Nema boljeg poklona nego prenijeti našim najbližima ljubav prema knjizi i zaraziti ih čarolijom čitanja, pronaći naslov savršen baš za osobu koju želite usrećiti! V.B.Z.-ova zimska akcija do kraja siječnja nudi mnoštvo inspirativnih naslova na popustima od 10 % do 50 % – u svim V.B.Z.-ovim knjižarama i web-knjižari. Ova odlična akcija traje do 31. 1. 2022., a dostava je besplatna za sve narudžbe iznad 250 kuna. Posebna pogodnost ove kupnje je da svaki kupac na poklon dobiva jednu knjigu. Detalje pogodnosti kupnje knjiga možete saznati ovdje, a niže smo izdvojili nekoliko naslova koje bismo rado vidjeli u našoj web shop košarici!

U ZEMLJI PLEMENITIH LJUDI, Hrvoje Rupčić

U zemlji plemenitih ljudi – Ako nam je ikad trebala dobra vizija, onda je to danas
Putovanje motorom, planinarenje prostranstvima drevne Perzije, područjem današnjeg Irana. Te nama mistične zemlje preko kojih smo upoznavali povijest čovječanstava, ta daleka prostranstva autor nam opisuje svojim živopisnim putopisom od kojeg zastaje dah. Hrvoje nam poručuje: ubacite u brzinu, otpustite kvačilo, dodajte gas! Putovanje za pamćenje – U zemlji plemenitih ljudi.

Hrvoje Rupčić viziju je pronašao s onu stranu civilizacija, vjera i ideologija
Tko je barem jednom slušao Hrvoja Rupčića, bubnjara Cubisma, ne treba mu pričati o tome koliko strasti, predanosti i slobode vibrira oko njega i benda dok rukama svira po zategnutim kožama kongo bubnjeva. Sve te odlike ruku i duha ovaj put Hrvoje je uspio prenijeti i na tipkovnicu. Opisuje svoje veliko motorističko putovanje prostranstvima drevne Perzije, danas Islamske Republike Iran.

Hrvojev pustolovni put u dalj i u vis (jer putopis u sebi krije i mali planinarski biser) istodobno je poziv za duhovno putovanje i propitkivanje osobnih i kolektivnih vrijednosti globalnog svijeta, koji tada nije niti slutio kakva ga slijepa ulica u godini 2020. očekuje. Hrvoje je otkrio izlaz i opisao ga: zato, ubacite u brzinu, otpustite kvačilo, dodajte gas!

I, naravno, odbacite predrasude!

STO GODINA SAMOĆE, Gabriel Garcia Marquez

Mnogo godina kasnije, pred švedskim akademicima koji su mu uručili Nobelovu nagradu za književnost, Gabriel Garcia Marquez (1928.) u lanenom odijelu, s žutom ružom u zapećku, prisjetio se onog davnog poslijepodneva kad je rukopis Sto godina samoće iz lokalnog poštanskog ureda bio poslan nakladniku. Taj roman je Garcia Marquez pisao gotovo pune dvije godine ne obazirući se ni na koga, a ponajmanje, čini se, na vlastitu obitelj. Roman je objavljen 1967. godine i odmah doživio senzacionalan uspjeh i kod publike i kod kritike – prva naklada je iščezla s knjižarskih polica u samo nekoliko dana. Roman ”Sto godina samoće”je uostalom i glavni razlog zašto je Garcia Marquez dobio nagradu Švedske akademije za književnost godine 1982.

Mnogo godina kasnije, romanu ”Sto godina samoće”prišivena je oznaka magičnog realizma, iako su čitatelji u Latinskoj Americi taj predivan roman čitali kao najobičniji realistički roman – no to je bio roman koji je na veličanstven način govorio o njima samima, o njihovim obiteljima, ratovima, suzama, mukama i ljubavi.
”Mislim da je ta čudovišna stvarnost zaslužila Nobelovu nagradu” rekao je sam Garcia Marquez na svečanoj dodjeli.

Puna četiri desetljeća nakon prvog izdanja, hrvatski čitatelj ima sjajnu priliku da čitajući novo izdanje romana ‘Sto godina samoće”- u novom i izvrsnom prijevodu Nine Lanović – provjeri koliko je Garcia Marquez imao pravo.

PUTUJUĆE KAZALIŠTE, Zoran Ferić

Putujuće kazalište impozantan je roman koji bi bio događaj i u nekoj velikoj europskoj književnosti.

To  je obimna i kompleksna obiteljska saga. Kroz prošlost autorove obitelji ispričana je i povijest dvadesetog stoljeća u Hrvatskoj i Europi. Tu obitelj nisu obilježili samo ratovi, nacionalna i ideološka mržnja. U pitanju je nekoliko potresnih ljubavnih priča od kojih svaka, neovisno o vremenu u kojemu se odvija, nosi vlastitu tragičnost i ljepotu.

Roman Putujuće kazalište obuhvaća sva tri rata koji su se u tom čudnom i krvavom stoljeću vodili na našim prostorima. Osim toga i mnoge druge prijelomne događaje koji su presudno utjecali na život njegovih junaka.

O prošlosti jedne obitelji

Jedan od njih je Benjamin Bernstein, autorov djed po majci koji je iz Petrograda pobjegao u Pariz kad je izbila Oktobarska revolucija, drugi je djed po ocu, koji je otprilike u isto vrijeme kao austrougarski vojnik pao u rusko zarobljeništvo. Jedna se mlada djevojka  s Trešnjevke, udala za ruskog emigranta koji je nekom čudnom putanjom iz Pariza došao u Zagreb, i postala pripovjedačeva baka. Druga se mlada djevojka zaljubila u putujućeg glumca i vlasnika kazališta Petra Ćirića, pobjegla s njim i postala pripovjedačeva  prabaka s očeve strane.

Pripovjedačev otac i majka jedva su, pak, preživjeli Drugi rat. On je probijao Srijemski front, a kao posljedica ostala mu je potreba da puca u salatu u vrtu; nju su kao židovsku djevojčicu skrivali po Zagrebu, a kad bi izišla iz kuće, u džepu je uvijek morala nositi katolički molitvenik.

Živopisni, stvarni likovi

Svi su se ti živopisni ali stvarni likovi izmiješali u ovoj obitelji koju pratimo od Petrograda, Pariza i Tangera do Hrvatske Dubice, Srijemske Mitrovice i Zagreba, od Petra Ćirića i Benjamina Bernsteina do samog autora, njegovih ljubavi i prvih objavljenih knjiga.

A sve je ispričano živo i pametno, kako može samo izniman pripovjedač.

RASTANCI, Mani Gotovac

Sve počinje prekidom. Zapisao je Paul Valéry. Vani sipi hladna kiša. Cmizdri, malo pada, malo ne. Otvaram kišobran, zatvaram ga. Vlažno je, nelagodno. Kao da je ta kiša više u tijelu nego u oblacima. Moja prijateljica na putu od Marulićeva spomenika pa do Mihanovićeve još desetak minuta melje najnovije tračeve. Kažem joj da žurim. Ne čuje me, ne čujem je. Melje. Pozdravljam, ponavljam – žurim. Hodam sporo. Iznenadio me jutros mobitel. Negdje oko 11 sati. Zapravo SMS.„Čekam te u Esplanadi na večeri. Budi točna.“ (odlomak iz romana)

Jedan muškarac, jedna žena: ljubav, strast, žudnja. Jednostavno život, život koji započinje tjelesnom žudnjom, gotovo glađu za drugom osobom. On želi nju, ona želi njega. Tijekom godina, tijekom desetljeća, dolaze i odlaze jedan drugome, strast postaje ljubav, pa prijateljstvo. No žudnja nikada ne nestaje: samo su trenuci bliskosti sve rjeđi, a pauze između njih sve dulje. Veza koja je započela sastancima pretvara se u niz rastanaka. Prekidi su uzaludni, ali rastanci neizbježni. I ostaje teško pitanje: što smo propustili? Gdje, kada? Za Mani Gotovac to znači: u ljubavi, dakle, u životu.

– Andrea Zlatar

ZAŠTO SU FRANCUSKINJE MLADE I U PEDESETIMA?, Mylene Desclaux

Zašto su Francuskinje mlade i u pedesetima…i kako i vi to možete biti
Zašto su Francuskinje mlade i u pedesetima? Vjerojatno zato što nisu opterećene svojim godinama. Za njih su one tek broj i smatraju da ih ne treba oglasiti na sva zvona.

Na prvi pogled pomislili bismo da pedesete u životu žene nisu pretjerano zabavne. Djeca odlaze svojim putem, a katkad i muževi. U profesionalnom životu dosegnule smo maksimum, roditelji nam nisu u top-formi, a više nam ne pristaje ni konfekcijski broj 38. No, u zbilji stvari su ipak malo drukčije.

Zašto su Francuskinje mlade i u pedesetima – nova generacija pedesetogodišnjakinja
Francuska blogerica Mylène Desclaux iskrenim i nježnim pogledom obuhvaća sebe i pedesetogodišnjakinje iz svog okružja. Desclaux preispituje način života nove generacije pedesetogodišnjakinja. Od podjele kućanskih poslova preko odabira idealnog partnera do seksualnosti i društvenih mreža… Današnje mlade pedesetogodišnjakinje brinu se o svome mentalnom zdravlju. Bave se tjelovježbom, vode računa o prehrani, druže se, zabavljaju… One ne priznaju društvene kanone koji ih smještaju u „staro željezo“ i uvjerene su da njihovo najbolje vrijeme tek dolazi jer su s godinama stekle životnu mudrost i iskustvo.

Ova vesela i zabavna knjiga nudi nam popis svih onih dobrih stvari kad se tuga, nemoć, bijes ili malodušnost umiješaju u naš život. Autorica nam kroz svakodnevne situacije i promišljanja o njima daje uvid u svoju najdublju intimu, i čini to šarmantno i duhovito. Pratimo je dok izvlači karte kod vidovnjakinje, zajedno s njom liježemo na kauč pretjerano emotivne psihoterapeutkinje, suočavamo se s mlađim suparnicama. Dijelimo njezine obiteljske tajne i razmišljamo o tome kako se najbolje nositi s neizbježnim promjenama koje u naš život unose malu dozu kaosa, ali iza kojih se krije mnogo sreće.

NIGDJE, NIOTKUDA, Bekim Sejranović

U romanu Nigdje, niotkuda Bekim Sejranović prati svog junaka od djetinjstva u Brčkom, preko srednjoškolskih i fakultetskih godina u Rijeci. Završava u izbjeglištvu u Oslu. U jednoj sceni, od bačvi u kojima baka kiseli kupus, radi splav. Njime se namjerava spuštati Savom, pa dobiva od bake degenek. U drugoj je panker koji svira bas u bendu Paranoya. Zatim se skriva po Rijeci od onih koji uhićuju mladiće i šalju ih u rat u Bosnu, pa je izbjeglica u Norveškoj… Tamo ulazi u dvije „teške“ ljubavne veze, i nakon njih bježi na ledeni otok na samom sjeveru Norveške, gdje noć i dan traju po šest mjeseci, a ljudi je malo.

Već u Nigdje, niotkuda Sejranović je suvereno postavio koordinate svijeta kroz koji se kreće u svim svojim knjigama. Pritom je sve ispričano tijekom jednog sprovoda koji se proteže kroz cijelu knjigu. A roman, premda je fragmentaran, sa stalnim skokovima kroz vrijeme, istovremeno je kompaktan, zaokružen i snažan. Upravo ta kompleksna struktura koju autor virtuozno gradi, ne otežava čitanje, već nas uvlači u samu utrobu teksta. To je bitno obilježje svih Sejranovićevih romana. Dodajte uz sve to i prirodni pripovjedački talent koji Sejranović posjeduje. Duhovitost, autoironiju, duboku osjećajnost, psihološku iznijansiranost i bit će vam jasno zašto je Nigdje, niotkuda toliki uspjeh. Dobio je regionalnu nagradu za najbolji roman, „Meša Selimović“, i Bekima Sejranovića učinio jednim od najčitanijih pisaca na prostoru bivše zemlje.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: VBZ