Skip to content

Dimitrije Bašičevića Mangelosa 1921 – 2021 / “Dokumenti jednog eksperimenta” | Izložba u Zbirci Richter

U povodu stogodišnjice rođenja Dimitrije Bašičevića Mangelosa (1921. – 1987.) u Zbirci Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter otvara se izložba Dokumenti jednog eksperimenta, a koja će za javnost biti otvorena od 15. rujna do 13. listopada, u radnom vremenu Zbirke Richter. Naziv izložbe je preuzet iz Mangelosovog rada nastalog u precrnjenom katalogu grupe EXAT 51 – čiji je Richter bio utemeljitelj i član – u kojem je kao umjetnik zauzeo svoj stav prema njihovoj izložbi u Društvu arhitekata 1953. godine, a koju je podržavao i svojim kritičarskim i teorijskim radom.

Izložba će predstaviti sve teme iz Mangelosova velikog opusa: Pejzaže rata i smrtiTabule rasaeNegacije slikarstvaAbecedeNostoriesFenomen Picasso kao i Manifeste, da bi podsjetila na velikog umjetnika čiju smo posljednju veću izložbu u Zagrebu vidjeli davne 1990. godine, i manju tematsku izložbu posvećena ciklusu Manifesti u Galeriji Nova, 2019.

U povodu stogodišnjice rođenja Dimitrije Bašičevića Mangelosa (1921. – 1987.) u Zbirci Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter otvara se izložba Dokumenti jednog eksperimenta. Naziv izložbe je preuzet iz Mangelosovog rada nastalog u precrnjenom katalogu grupe EXAT 51 – čiji je Richter bio utemeljitelj i član – u kojem je kao umjetnik zauzeo svoj stav prema njihovoj izložbi u Društvu arhitekata 1953. godine, a koju je podržavao i svojim kritičarskim i teorijskim radom.

Izložba će predstaviti sve teme iz Mangelosova velikog opusa: Pejzaže rata i smrtiTabule rasaeNegacije slikarstvaAbecedeNostoriesFenomen Picasso kao i Manifeste, da bi podsjetila na velikog umjetnika čiju smo posljednju veću izložbu u Zagrebu vidjeli davne 1990. godine, i manju tematsku izložbu posvećena ciklusu Manifesti u Galeriji Nova, 2019.

Dimitrije Bašičević bio je povjesničar umjetnosti, kritičar i kustos u Zagrebu, a u isto vrijeme, manje javno, bio je i umjetnik koji je svoj rad dugo godina skrivao i potpisivao pseudonimom Mangelos. Ime je uzeo prema selu iz okolice rodnog mjesta Šid (danas Srbija). Povijest umjetnosti diplomirao je u Zagrebu 1949. te doktorirao 1957. Bio je aktivan likovni kritičar, angažiran oko promocije apstraktne i primitivne umjetnosti u ranom poslijeratnom razdoblju. Radio je u Galeriji suvremene umjetnosti, vodio Galeriju primitivne umjetnosti šezdesetih godina i Centar za film, fotografiju i televiziju sedamdesetih. Bio je član Grupe Gorgona koja je na pozicijama antiumjetnosti djelovala u Zagrebu između 1959. i 1966.

Kako i kada je počeo Mangelosov umjetnički projekt kojeg je nazvao no-art teško je sa sigurnošću reći. Naime, kada je umro u Zagrebu 1987. godine njegovo je djelo još bilo nedovoljno osvijetljeno i valorizirano. Cijenjen kao kustos i kritičar, na scenu je kao umjetnik izašao tek krajem 60-ih uz podršku kolega i umjetnika mlađe generacije. Postupno, a pogotovo nakon izložbe Gorgona u Galeriji suvremene umjetnosti u Zagrebu 1977., publika je počela upoznavati Mangelosov opus. Slijedile su izložbe-projekti, koje je sam koncipirao i organizirao uglavnom u alternativnim prostorima u Zagrebu, poput Podrooma i Ateliera Toše Dabca. Zasluženu reputaciju donijele su mu velike samostalne izložbe u Zagrebu, Berlinu, New Yorku, Londonu, Gentu, Portu, Barceloni, Grazu, Kasselu, Beču, Parizu, Ljubljani kao i sudjelovanja na značajnim međunarodnim izložbama u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti (MoMa), Tate Modern, Muzeju George Pompidou, Kröller Müller muzeju te na manifestacijama poput Venecijanskog bijenala i Carnegie International i mnogim drugima. Djela su mu danas u slavnim muzejskim i privatnim kolekcijama.

Više informacija o izložbi pročitajte na linku.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: MSU