Pedeseta obljetnica u svijetu najuglednijeg hrvatskog filmskog festivala donosi opsežan retrospektivni program Zagrebačke škole crtanog filma u pet cjelina (Počeci, Bonjour Cannes 1958, Zlatno doba 1 i 2, Crtići!), kao i onaj dobitnika Nagrade za životno djelo Nedeljka Dragića s deset doajenovih ponajboljih radova. I u izboru dvadeset filmova koji su se u povijesti Animafesta najviše dojmili njegove publike, a riječ je uistinu o nezaobilaznoj best of kolekciji koju čak ni povremeni gledatelji animacije ne bi smjeli zaobići, nalaze se domaći klasici. Nova hrvatska animirana produkcija ipak će i ove obljetničke 2022. privući najviše pozornosti jer slavna prošlost ne znači mnogo bez trasirane bolje budućnosti.
Tri su nova hrvatska filma zaslužila nastup u najprestižnijem Velikom natjecanju kratkometražnog filma Animafesta 2022: Pozdrav suncu Darka Masneca (produkcija Studio u šumi), Psychographic Branka Farca (produkcija Zagreb film) te, u koprodukciji s Nizozemskom, 10 dana Lovida Laure Martinović (produkcija Minya film i animacija). Višestruko talentirani Darko Masnec posljednjih se godina nešto više posvećivao akademskom radu, dajući teoriji videoigara pionirske priloge iz očišta animacije, ali filmovi kojima je prije jednoga desetljeća na sebe skrenuo pozornost, kao i novije kreativne videoigre i instalacije, davali su nadu da bi se mogao vratiti i svojem autorskom polazištu. Iako u određenoj mjeri asocijativna u svojim transformacijama te oslonjena na nasljeđe apstraktnog slikarstva u upotrebi temeljnih i raznobojnih geometrijskih oblika i linija, kozmička pripovijest Pozdrav suncu o simbiozi, istraživanju, fluidu života i rastu nedvojbeno komunicira i težnju za pripadanjem te bijegom od samoće. Atmosferičnom poniranju u univerzum nikad statičnih “čvrknjica”, meduza i krugova dodatni sloj očuđenja priskrbljuje fenomenalna upotreba zvuka i glazbe (Luka Smetiško), a znalci će u novi Masnecov film moći upisati i obilje motivskih referenci u rasponu od Kandinskog i McLarena do Usheva i Michaela Freija.
Peti, ujedno i najosobniji animirani film apstraktnog slikara i redatelja eksperimentalnih filmova Branka Farca Psychographic crno-bijeli je rad u čijem se središtu nalaze umjetnik i njegova obitelj. Neprestano transformirajući oblici/znakovi koji se kreću oko likova formiraju i rastaču prepoznatljive obrise, lica i tijela, a prijelazi među njima majstorski su i fluidno izvedeni između ostaloga i zato što se Farac odlučio na teži put “pune” a1 animacije s 24 sličice u sekundi. Iako je Farac ranije demonstrirao kako film doživljava prije svega kao filozofsko sredstvo, Psychographic je, bez obzira na svoju oniričku, asocijativnu i blago alogičnu atmosferu koja priziva podjednako automatsko pisanje/crtanje i autoportret psihe (a koji se ovdje, prema Adolphu Gottliebu, shvaća kao integralni dio stvarnosti), prije svega intimna, emocionalna priča.
Od namjenskog filma, videospota u Natjecanju hrvatskog filma, do Velikog natjecanja i borbe za Grand Prix, odnosno kvalifikaciju za Oscara može biti samo mali koračić, dugačak tek godinu dana, pod uvjetom da ste talentirani kao Laura Martinović. 10 dana Lovida svakako jest mali autobiografski covid-film o izolaciji i bolesti, testovima, šmrcanjima, kašlju, temperaturi, tabletama, čajevima, limunima, meditacijama i boli u plućima – dakle film o ženskom tijelu – ali to je i film o potrazi za kontaktom i ljubavlju koji se mogu ostvariti samo virtualno i u mašti, rad koji pokazuje kako digitalna komunikacija i navezanost na internet ne prestaju ni kada je tijelo potpuno sputano.
U međunarodnoj konkurenciji Natjecanja studentskog filma natječu se dva hrvatska djela, oba iz produkcije Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Diplomski rad Morane Marije Vulić Illuminated fluidno je animirana nadrealističko-distopijska SF parabola o društvu antropomorfnih robota u kojem svjetlost/vid predstavlja najvažniji resurs, dok se Sunčana Brkulj treću godinu zaredom vraća u ovo natjecanje djelom Stinky u Mračnoj šumi o šumskom dobročinitelju, zaštitniku slabijih na neobičnoj, transformativnoj i fantastičnoj, pomalo “arkadnoj” odiseji sve “dublje i šire” kroz pomaknuti šumsko-spiljsko-pustinjski svijet. Brkulj opet pokazuje nadarenost za dizajn punokrvnih likova u vrlo reduciranim okvirima specifične tehnike 2D lutaka te sklonost intertekstualnosti, a film koji počinje kao dječji postepeno se razrađuje u mnogo ambiciozniju storiju o odnosu, uvijek s dozom dopadljivosti, humora i poruke “put je odredište”.
Novi domaći radovi zastupljeni su i u, također međunarodnom, Natjecanju filmova za djecu: Mišja kuća Timona Ledera (koprodukcija sa Slovenijom) i Prava Pepeljuga Sare Božanić (koprodukcija sa Slovenijom, Portugalom i Bosnom i Hercegovinom). Mišja kuća dopadljivi je geg-film koji na dovitljiv način koristi “jedinstvo mjesta radnje” – golemog sira u kojem proždrljivost nadvladava brigu za bližnjega – ali sadrži i šareni glazbeno-plesni prizor kakvog se ne bi posramili ni Disneyjevi klasici. Prava Pepeljuga u kombinaciji rukom crtanog 2D-a i stop-animacije (uz sjajnu aplikaciju boje) osuvremenjuje poznatu bajku pretvaranjem junakinje u djevojku s invaliditetom koja princu želi biti samo prijateljica.
Sva navedena djela prikazuju se, zajedno s još 11 radova, i u sklopu Natjecanja hrvatskog filma, cjelovitog pregleda najbolje nove domaće produkcije programirane tradicionalno u atraktivni subotnji termin 11. lipnja, posljednjeg dana festivala.
Natjecanje hrvatskog filma Animafesta 2022
Zasićenje Lucije Bužančić (produkcija Zagreb film) originalnog i “lepršavog” crteža naslanja se na bogatu mediteransku komponentu domaće animacije u prikazu amorfne turističke mase koja grad pretvara u “lokaciju”, a građane u atrakciju. Ljubav u doba ekonomije bazirane na ugljenu Tomasza Siwińskog iz varšavskog studija Letko (koprodukcija s Adriatic Animation) poetičan je i melankoličan film s fantastičnim i povremeno crnohumornim motivima koji prikazuje život, čežnje i paleozojske noćne more radnika u industriji ugljena u Poljskoj 1963, tijekom jedne od najhladnijih zima u poznatoj povijesti. Privlačne slikarske pojavnosti i praćen komornom glazbom, film pokazuje kako i u najmračnijim i najdepresivnijim vremenima ljudski eros ustraje i poprima različite manifestacije. Novi film Manuela Šumberca, ilustratora i autora s međunarodnom karijerom, Sfera (hrvatsko-švicarska koprodukcija, Kinorama) rađen je u računalnoj 2D i 3D animaciji u kojoj je Šumberac već demonstrirao iznimnu verziranost, najprije kao animator prijelomnog računalnog filma Guliver Zdenka Bašića. Sfera je dijelom apstraktna crno-bijela kozmička poema reminiscentna na moderne klasike nezavisnih videoigara,a dijelom figuralno i narativno djelo o djevojčici, leptiru i naglašeno “geometričnom” svijetu koji poput letećeg otoka otvara i zatvara svoj svod. Filozofskih, moguće i ekoloških implikacija, te izvrsnih, imerzivnih zvučnih efekata, Sfera je kao alegorija o ciklusima stvaranja i nestajanja duboko meditativno kinoiskustvo.
Proslavljeni duo majstora lutka-filma Ivana Bošnjak i Thomas Johnson Volda u produkciji s američkom obrazovnom inicijativom TEDEd predstavljaju Zašto se ovo tijelo nije razgradilo? Koristeći se ovoga puta i kolažnom animacijom te slikanjem na staklu (koje povremeno stvara i dojam glinamacije), Bošnjak i Johnson zorno i živopisno ilustriraju u ovom edukativnom filmu proces raspadanja te ulogu mikroba i oksidacije u tome procesu, inkorporirajući i povijesni kontekst arheološkog otkrića u Lindow Mossu u Engleskoj gdje je 1984. u tresetu pronađeno mumificirano tijelo čovjeka iz Željeznog doba. Bošnjak i Johnson zaslužni su za animaciju lutaka i u litavsko-francusko-hrvatskom filmu Elena (Adriatic Animation) Biruté Sodeikaité, visoko produciranoj etidi u kojoj se oblacima vate kreće anđelica s tijelom lutke, ali licem i očima karakterne glumice koja stupa u poseban odnos s raskošnom pticom.
Afirmirana ilustratorica Hana Tintor na veliku je animacijsku scenu izašla filmom Marka Dješke Sve te senzacije u mom trbuhu koji se oslonio na njezin crtež u posredovanju sjećanja i osjećaja transrodne osobe. Sada nam u Moru misli (Adriatic Animation), svom režijskom debiju temeljenom na odnosu tijela i vode, približava jutarnju rutinu jedne žene i misli koje projicirane u stvarni prostor savijaju spone realnog i irealnog te uz uspjelo “kadriranje” posreduju njezine tjeskobe i sanjarije. Cijeli svijet sadržan je ovdje u jednom tuširanju.
Roze priče Mare Šuljak i Ivane Ognjanovac (Kinoklub Zagreb) koriste se estetikom dječjeg crteža, pozadinama boje kože, brojalicama i simboličkim značenjima ružičaste mahom vezanima uz djevojaštvo kako bi posredovale esencijalno žensko iskustvo – maštanja koja bivaju opterećena opresivnim porukama iz područja tradicionalnih shvaćanja žene kao supruge i domaćice.
Pisma na kraju šume Jelene Oroz (Bonobostudio) najmlađima je primjerena edukativna priča o šumskim životinjama, pismenosti i njezinoj monetizaciji koju provodi pohlepna sova (scenarij Jasne Jasne Žmak), ali uz posebno uspjele prizore izvedene iz slovnih linija i pojavu govora koji specifičnoj i nagrađivanoj (Vučje igre, Dva na dva) 2D estetici jedinstvenog dizajna likova i pozadina Jelene Oroz daje novi kontekst.
Dinamičan eksperimentalni film sjajnih preobrazbi 11 Vuka Jevremovića u frenetičnom ritmu prikazuje nogomet – iako su neki njegovi koloristički izbori pomalo nalik autorovom prošlom animafestovskom filmu Monte Adrion, u 11 seviše pažnje poklanja grafičkim aspektima lica i tijela. Kada bi nogometni dužnosnici imali stvarnog umjetničkog, namjesto tek kolekcionarskog senzibiliteta, 11 bi mogao biti i više nego dostojna, inovativna špica kakvog velikog nogometnog natjecanja.
Pregled novije hrvatske produkcije zaključuju tri studentska filma Odsjeka za animirani film i nove medije ALU-a. Diptih Sare Tomas, autorice špice Natjecanja studentskog filma Animafesta 2022, rotoskopskom tehnikom razrađuje čin likovnog stvaranja i pokret umjetnice, naznačujući i pitanja inspiracije, frustracije i zadovoljstva. Kralj Fjord! Sare Bernat film je živih boja i bajkovitih motiva o tužnom kralju koji se raduje dolasku Smrti, ali aranžiran na žestoki psihodelični-surf rock skupine The Vivisectors i u skladu s time više sugestivan, simbolički i ekspresivan negoli narativan. Katarza mladog debitanta Noe Pisačića, likovnog umjetnika i autora filmske glazbe, cjelovito je autorsko djelo – videospot za Pisačićevu glazbu koji u retro-nadrealističkoj estetici prikazuje intrigantno dizajnirane igrače jedne neobične košarkaške utakmice koja uključuje i zavodljivu plesnu izvedbu.
Hrvatski klasici novijeg doba, poput Miramare Michaele Müller, mogu se naposljetku vidjeti i u programu Europske mreže festivala animacije (CEE AFN).
Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb održat će se u Zagrebu od 6. do 11. lipnja 2022.
#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom
Foto: promo
