R+: Iza zatvorenih vrata | Damir Sobota

U novoj epizodi “Iza zatvorenih vrata” Mario Miličić donosi intervju sa umjetnikom Damirom Sobotom. Program “Iza zatvornih vrata” osmišljen je tako da u video formatu gledatelju prenese razgovore s vizualnim umjetnicima unutar njihovih radnih prostora (ateljea).

Za više o radovima umjetnika posjetite:
https://www.damirsobota.com/
https://www.instagram.com/damirsobota


Ideja, kamera, montaža – Mario Miličić
Snimanje i post produkcija zvuka – Bernard Pošta @Feinputz studio
Korištene fotografije iz arhive Damira Sobote
Fotografije sa izložbe u Laubi – Ivan Idžojtić

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

R+: Doručak na travi | Ksenija Kordić, performerica, feministička vizualna umjetnica / Naša krv i drugi radovi

Doručak na travi, 29.05.2022., 10-11 sati

Ksenija Kordić, performerica, feministička vizualna umjetnica / Naša krv i drugi radovi

Umjetnica Ksenija Kordić godinama je zaokupljena radovima kojima progovara o ljudskim pravima, etici, aktivizmu, radikalnom feminizmu, religijom i identitetom. Njen posljednji performans naslovljen “Naša krv” održala je ispred zagrebačke katedrale, kao akciju otpora klerikalizaciji društva, za prava i slobodu žena od institucionalizirane muške nadmoći, vladavine patrijarhata. Performans se odvio u ime otpora odnosu katoličke crkve prema ženama i problemu koji kao građanke Republike Hrvatske imaju uslijed Vatikanskih ugovora između Hrvatske i Vatikana. Neposredni povod su događaji vezani uz uskraćivanje medicinske skrbi Mireli Čavajdi, zbog liječničkog priziva savjesti, vezanog upravo uz Vatikanske ugovore.

Ksenija Kordić  se u svojim radovima performativnog i multimedijskog karaktera, bavi temama vezanim uz ljudska prava i aktivizam. U performansu Samozapaljenje iz 2003. godine, ona izvodi paljenje Biblije, Kurana i Bhavad Gite te konstruira falus od njihovog pepela. Iste godine nastaje i ready made izložba/rad Gaće, zatim Lako je zaljubiti se, 2004., Kron vs Narcis, 2005. Frajeri i Teške lekcije, 2006., Fotomorfizacija traume, Avatar, 2007., Želim biti i Incest, 2009., VHS odijelo, Slijedila sam crvenu nit, Pseudonim, 2010., Djeca revolucije, 2012., Svjetla strana sistema, 2016. …

Njen rad Izbrisanim putovima Volovčice, povodom Dana Antifašističke borbe, 2020., Zagreb, bavi se pitanjem reprezentacijske prakse. Preimenovanjem javnih prostora, ulica i trgova, dominantna ideologija briše dijelove prošlosti i povijesti, u ovom slučaju povijesnih osoba čiji je rad vezan uz antifašističku borbu. U radu Feministički Niqab iz 2018. fokusirana je na fenomen zastarjelog patrijarhalnog okvira prisutnog u islamskim zemljama, pokušavajući redefinirati njegovu ulogu i dati mu feministički ideološki predznak. Izložbom Kupam se u muškim suzama, 2017., bavila se također pitanjem patrijarhalne i rodne ideologije, muških i ženskih uloga kroz video rad i fotografije na kojima oblikuje figure od sapunice. Rodna ideologija je ta koja pokušava fiksirati sustave ideja o ulogama muškaraca i žena u društvu, predstavljajući ih kao prirodne, zapravo podržavajući status quo patrijarhata, hijerarhijsku nejednakost muškaraca i žena.

Ksenija je izvela i niz Ad Hoc akcija, nastalih neposredno i u suradnji s aktivističkim, nevladinim grupama; ona je akademska umjetnica, ali i radikalna feministkinja, pripadnica udruge Femrevolt. Sa Ksenijom ćemo razgovarali o položaju žena u društvu, cilju ovakvih akcija, propitivanju patrijarhalne i rodne ideologije i seksizma u našem društvu, ali i o brojnim drugim temama koje dotiče svojim radovima i performansima, a odnose se odnose na ljudska (ženska) prava, etiku, religiju i identitet.


Ksenija Kordić (Sisak, 15. ožujka 1979.), 1997. maturirala je u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, na slikarskom odsjeku, a iste je godine upisala Akademiju likovne umjetnosti u Zagrebu, nastavnički odsjek, gdje je i diplomirala 2004. u slikarskoj klasi profesora Miroslava Šuteja. U radu istražuje područja novih i najnovijih medija (eksperimentalni video, video instalacija, 3D oblikovanje i animacija, umjetnost performansa, fotografija i sl.), a tematski je zaokupljena ljudskim pravima, etikom, aktivizmom, radikalnim feminizmom i religijom te identitetom. Članica je HDLU-a i HZSU-a. Živi i radi u Zagrebu.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

R+: Doručak na travi | Ravnopravnost spolova – zakonski okvir i praksa w. Sanja Bezbradica Jelavić

Doručak na travi, 22.5.2022., 10-11 sati

Gošća: dipl. iur. odvjetnica, Sanja Bezbradica Jelavić

Ravnopravnost spolova – zakonski okvir i praksa

Odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić dobitnica je ovogodišnje nagrade “Zagrepčanka godine”. Nagrada je dodijeljena za izniman doprinos u zaštiti i ostvarenju temeljnih ljudskih prava i sloboda najranjivijih skupina, odlučeno je većinom glasova u zagrebačkoj Gradskoj skupštini. Nagrada će biti uručena na svečanoj sjednici Gradske Skupštine na Dan Grada Zagreba, 31. svibnja 2022. godine.

Široj je javnosti možda najpoznatija po zastupanju obitelji tragično preminule djevojčice Madine Hussiny koja je s obitelji izbjegla iz Afganistana. Iznimno značajan pravni uspjeh Sanja Bezbradica Jelavić ostvarila je zastupajući obitelj u postupku pred Europskim sudom za ljudska prava gdje je utvrđena odgovornost Republike Hrvatske za povredu više članaka Konvencije o ljudskim pravima i pratećih protokola. Posljednjih 20 godina, ona intenzivno djeluje na zaštiti ženskih ljudskih prava i ravnopravnosti spolova aktivno sudjelujući u kreiranju zakona i javnih politika, pravilnika te lobirajući za ratifikaciju i implementaciju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Redovito surađuje s nevladinim organizacijama, među kojima su Autonomna ženska kuća Zagreb, Centar za žene žrtve rata – ROSA, Ženska mreža Hrvatske, Centar za mirovne studije i druge udruge, sudjelujući aktivno svojim stručnim znanjem i radom na području zaštite najranjivijih skupina poput migranata, žena koje su preživjele nasilje i njihove djece.

Povodom Međunarodnog dana žena, ove je godine sudjelovala i na okruglom stolu pod nazivom „Femicid i nasilje protiv žena“, koji se u organizaciji Autonomne ženske kuće Zagreb uz pokroviteljstvo Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova održao 8. ožujka 2022. u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, na kojem se govorilo o aktualnim problemima vezanim uz nasilja nad ženama i implementaciju zakona, nacionalnim zaštitnim mjerama i europskom nalogu za zaštitu te femicidu. Jedan od zastrašujućih podataka je činjenica da je uspješnost izvršenja femicida ove godine iznosila 100%, tj., da je svaki pokušaj femicida – rodno uvjetovanog nasilja, koji je završio ubojstvom, i izvršen. Kako je moguće da je femicid u Hrvatskoj postao praktično svakodnevan i kako ga spriječiti? Što čine vladajući da naprave dobru analizu svih femicida, u donošenju ispravnih odluka koje vode odlučnom postupanju.

Iz izvještaja koje je na rečenom okruglom stolu iznijela Sanja Bezbradica Jelavić, svjedočili smo opisima postupanja iz prakse, koji nanovo stigmatiziraju žrtvu, sudskih procesa koji su spori i koji nanose dugoročnu štetu i posljedice ne samo žrtvama, već i njihovim obiteljima, ne sankcionirajući na pravi način optužene, krivce za nasilje. Lani je u Hrvatskoj ubijeno 13 žena. Svakih 15 minuta u Hrvatskoj jedna žena je izložena nasilju, upozorile su saborske zastupnice. Tražile su krajem prošle godine više novca za zaštitu žena jer, kako su obrazlagale, bez sredstava i bez političke odlučnosti nećemo imati efikasnu borbu protiv nasilja nad ženama.

I mada Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena iz 2015. izrijekom kaže kako je za žene pravo na pristup pravosuđu ključno za ostvarivanje svih prava zaštićenih Konvencijom o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, kao i neovisnost, nepristranost, integritet i vjerodostojnost sudstva, borbu protiv nekažnjavanja i korupcije te ravnopravno sudjelovanje žena u sudstvu i drugim mehanizmima provedbe prava, temeljni element vladavine prava i dobre vladavine, u našoj praksi svjedočimo brojnim preprekama i ograničenjima u ostvarivanju ovih prava. Zadnjih mjesec dana ponovo svjedočimo “interpretacijama” zakona i nepoštivanju istih od strane predstavnika javnog zdravstva u Hrvatskoj, u trenutcima kada treba stručno i pravovremeno, u skladu sa zakonom djelovati na korist pacijentice, Mirele Čavajda. Sa Sanjom ćemo razgovarati o slučajevima iz njene prakse, zakonodavnim okvirima i njihovom provođenju, te mogućim modelima poboljšanja zakonodavstva i provedbe koji godinama zapostavljaju žensko zdravlje, dobrobit i ravnopravnost.

Sanja Bezbradica Jelavić, dipl. iur, odvjetnica. U okviru odvjetničke profesije intenzivno se bavi problematikom zaštite ljudskih prava, osobito prava žena, što uključuje redovno zastupanje fizičkih osoba pred nacionalnim sudovima, suradnju s nevladinim organizacijama (Autonomna ženska kuća Zagreb, Centar za žene žrtve rata – ROSA, Ženska mreža Hrvatske, Centar za mirovne studije itd.), stratešku mitigaciju vezano uz povrede ljudskih prava na Ustavom sudu i Europskom sudu za ljudska prava, rad s ranjivim skupinama – zastupanje žrtava kaznenih djela, rad na poboljšanju zakonskog okvira i stvaranju dobrih praksi. Sudjelovala je u brojnim inicijativama poboljšanja pravog okvira RH u suradnji s raznim nevladinim organizacijama, pisanjem prijedloga zakona, prijedloga izmjena i dopuna zakona, osobito vezano uz Obiteljski zakon, Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku, Prekršajni zakon, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu, Zakon o financiranju autonomnih ženskih skloništa, Zakon o suzbijanju diskriminacije, Zakona o ravnopravnosti spolova, zakona vezanih uz reproduktivna prava, zakona vezanih uz priziv savjesti i dr.
Članica je Europskog odbora za sprječavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) te Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima.

Vodila je brojne stručne edukacije namijenjene profesionalcima/kama i aktivistima/kinjama vodeći programe pravnih edukacija i treninga sutkinja, sudaca, DORH-a, policije i nevladinih organizacija vezano uz obiteljsko pravnu problematiku, te kazneno pravne i prekršajno pravne aspekte rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u obitelji, poput „Promicanje prava na zaštitu žena upotrebom Direktive 2011/99/EU o europskom nalogu za zaštitu – ARTEMIS”, 2020. i 2021., „Jačanje kaznenopravnih institucija i vladavine prava u središnjoj i istočnoj Europi, Transnacionalni organizirani kriminal u vezi s trgovanjem ljudima i krijumčarenjem ljudi”,2019., „Prava žrtava kaznenih djela, s naglaskom na izazove svjedočenja traumatiziranih osoba; trgovanje ljudima – međunarodne obaveze i EU sudska praksa”, 2018., „Jačanje kazneno pravnih institucija i vladavine prava u središnjoj i istočnoj Europi; Europske direktive i najbolje prakse zaštite ljudskih prava te pružanja usluga žrtvama”, 2017.

Sudjelovala je u brojnim narodnim i međunarodnim konferencijama, okruglim stolovima i objavi publikacija vezanima uz navedene teme.
Dobitnica je više priznanja: Nagrada Gradske skupštine Grada Zagreba, „Zagrepčanka godine”, 2022., Priznanje World Bank Group za doprinos studiji „Women, Business and the Law 2021” , Uvrštenje u „Heroji 2021.: Ljudi koji su napravili razliku” od strane portala BalkanInsight, Priznanje Ministarstva pravosuđa SAD za izvanrednu službu i predanost u pružanju obuke na temu transnacionalnog organiziranog kriminala u vezi s trgovinom ljudima i krijumčarenjem ljudi, te unaprjeđenju međunarodnih napora Ministarstva u promicanju vladavine prava, 2019.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

R+: Cruising sa Srđanom Sandićem | Monika Herceg

O tatama, mamama, selima, ljubavima, siromaštvu i snovima.

Ovaj četvrtak od 19h s našom najistaknutijom pjesnikinjom i urednicom mlađe generacije! Budite s nama! Ulaz u MAMA-u je besplatan!

Monika Herceg rođena je 1990. u Sisku. Za poeziju, priče i drame dobila je više od deset domaćih i regionalnih nagrada, a djela (pojedinačne knjige i tekstovi) su joj prevedeni na više od petanest jezika. Objavila je zbirke pjesama Početne koordinate (2018.), Lovostaj. (2019.) i Vrijeme prije jezika (2020.) i knjigu dramskih tekstova Ubij se, tata (2022.)

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: Sandra Šimunić/PIXSELL