Veliko natjecanje dugometražnog filma Animafesta 2022 donosi sedam osebujnih priča

Ako je Hayao Miyazaki najcjenjeniji, onda je za Oscara nominirani Mamoru Hosoda sa svojim studijem Chizu zasigurno najpopularniji redatelj dugometražne anime. Teme mladosti i sazrijevanja u otežanim uvjetima i neobičnim situacijama postojano karakteristične za njegov rad središnje su i u Hosodinu posljednjem filmu Belle koji je u Cannesu zaslužio 14-minutne stajaće ovacije, a u VN dugometražnog filma Animafesta 2022 ima svoju hrvatsku premijeru. Povučena i ožalošćena, pjegava sedamnaestogodišnjakinja u virtualnom je svijetu zahvaljujući pomoći školske prijateljice velika pjevačka zvijezda – u mreži “U” privlači talentom biometrijski izvučenim iz njezina “zapisa” te digitalnim krpežom pjesama i izgleda. Problemski, ali ne osuđujući pogled na društvene medije i internet (posebno upečatljiva oštrica upućena je “komentarima”), odnosno na život na razmeđu dviju realnosti, oduševljava podjednako realizmom scenografije i razigranim prikazima fantazije s autoru omiljenim elementima futurizma i nadrealizma. Disneyjev animator Jin Kim sudjelovao je u oblikovanju glavnoga lika, dok je slavni irski studio Cartoon Saloon radio pozadine, pa ne čudi da je ukupni rezultat uistinu spektakularan prizor za oči i uši, podjednako u hiperrealističnom “stvarnom” i nemoguće mnoštvenom virtualnom svijetu. Na pola puta između pop-glazbenog SF-a i aktualizirane adaptacije Ljepotice i zvijeri (izvorne, kao i Disneyjeve verzije) te s karakterističnim anime humorom koji ovoga puta počiva na kontrapunktu digitalnog i analognog, Belle je realizacija Hosodina tridesetogodišnjeg sna o adaptaciji omiljene bajke.

Za Oscara nominirana dobitnica Zlatnog medvjeda i Annecyjeva Kristala, češka redateljica Michaela Pavlátová predstavlja nam pak Maad, moje sunce, slobodniju adaptaciju romana Frišta Petre Procházkove temeljenog na ženskom iskustvu života u Afganistanu. Gorko-sladak film o predanosti, slobodi izbora i balansiranju između osobnog i kolektivnog morala prati prašku studenticu koja udajom seli u Kabul i pod novim imenom Herra pristupa obitelji supruga Nazira. Par koji ne može imati djece preuzima brigu o dječaku Muhamedu koji pati od hidrocefalusa, ali u novoj obitelji postaje poveznicom, svjedokom i pratiteljem. Riječ je o kompleksnom prikazu afganistanskog društva 2011. godine s posebnim osvrtom na položaj žena i djevojčica koji povremeno iz Pavlatovoj svojstvene “opservacije” klizne u angažiranost, ali koji ne ustraje toliko na individualnoj zloći, koliko na sistemskoj opresiji i nemogućnosti izlaska iz nje, bez obzira na pojedinačne dobre namjere i izboje progresivnosti. Takve okolnosti moraju imati tragične posljedice, no kraj filma ostavlja otvoren prozor afirmaciji ljubavi usprkos golemim kulturološkim razlikama. Pojedinačni likovi nijansirano su karakterizirani i njihove su ljudske motivacije, za dobro i za zlo, autentične i snažne. Tako usprkos vjernom prikazu sistemske mizoginije koja se ogleda u obiteljskom životu nije riječ o aktivističkom, već o realističnom i individualiziranom filmu. Maad, moje sunce rađen je sedam godina u Češkoj, Afganistanu te na otoku Réunion u tehnici 2D animacije kojom dominiraju tople, svijetle i prozračne boje, uz poneki kraći stilizirani glazbeno-plesni umetak.

Korištenje zahtjevnih i posebnih tehnika, naročito onih koje ne omogućuju mnoštvo detalja u oblikovanju likova, u kratkom animiranom filmu često je izvanredan odabir koji, međutim, u dugometražnom može predstavljati veliki rizik. Ne samo zbog truda, vremena i cijene, već stoga što se “tehnika kao atrakcija” brzo iscrpljuje. Srećom, Prijelaz redateljice Florence Miailhe i scenaristice Marie Desplechin (u nas poznate po igranom filmu za mlade Uvijek svoja) ne upada u tu zamku jer pažnju zadržava ne samo atraktivnom slikarskom pojavnošću ulja na staklu, posebno pogodnom za prikaz sjećanja, prošlosti i fluidnih prostornovremenskih prijelaza u filmu koji se i predstavlja kao imaginarna autobiografija, nego i pričom. Brat i sestra u ovoj fikcionalnoj, ali evokativnoj migrantskoj alegoriji bježe od pogroma te nakon gubitka vlastite obitelji upadaju u niz surogatnih zajednica poput mladih uličara, grotesknih pigmalionskih usvojitelja, cirkusa, kolibe šumske “vještice” i političkog zatvora. U zaraćenom liminalnom svijetu vojski i šverca ljudima kojim vladaju oportunisti i kompromisi junaci nastoje “prijeći granicu” i dokopati se “novih obala”. Nadahnut progonima Židova u Rusiji, a uglavljen u slobodni prepjev balkanskih izbjegličkih ruta, Prijelaz u nekim trenucima prelazi i na teritorij bajkovitih parabola u kojima su dječje suze vrlo česte, ali se nadaje i kao film o sazrijevanju kroz niz samodefinirajućih događaja u kojima junakinja filma, slijedom animacijske tehnike često prikazana u profilu, uporno odbija zaboraviti svoju prošlost te umjetnički svjedoči o svome iskustvu crtanjem. Dječja mašta i staračko sjećanje, realizam i arhetipska struktura herojskog putovanja te provodni simboli slobode susreću se u ovom slatkišu za oči, dušu i um.

Dobitnik Animafestova Grand Prixa 2004. za Glava goru (nominiranu i za Oscara) Koji Yamamura ove godine u Zagreb šalje svoj dugometražni prvijenac Deseci sjevera, poetični egzistencijalistički film koji je kao kafkijansko-orvelijanska varijacija na suvremeno otuđeno i omamljeno kapitalističko življenje lišen klasične naracije, ali koji unikatnim crtežom, autorovom prepoznatljivom ironijom sadržanom u filozofskim natpisima te potpurijem jazza, tanga, valcera i brechtovskih songova dinamizira strukturu, drži pažnju i uranja u nevjerojatne prizore dostupne samo kinoiskustvu. Drugim riječima, ako ove godine želite pogledati samo jedan nenarativni film, neka to budu Deseci sjevera. Dominantno zagasit u tonovima crne, bijele, sive, zelenkaste i smećkaste, Yamamurin nadrealistički, nikada posve apstraktan crtež tematizira prije svega obješenost u vremenu kroz tenziju zaustavljenog, treperavog pokreta – zapelost između želje/zamisli i realizacije simbolički utjelovljenu u kreativnoj blokadi. Starinski drvenast, izboran i retro, ali atmosferičan, metafilmski i metateatarski, vizualni dizajn ovoga djela posjeduje onu pravu filmsku teksturu sklopljenu od autorovih ilustracija objavljivanih kroz tri godine u tridesetak brojeva časopisa Bungaku-Kai.

Iz Grčke nam stižu Čuvari vječnosti (r. Aristotelis Maragkos), neobična, ali fascinantna žanrovska rekombinacija koja izgleda kao papirnata verzija Zone sumraka. Ništa neobično, jer film se koristi slikom televizijske mini-serije Langolijeri (1995), adaptacije djela Stephena Kinga (1988), koja premisom podsjeti na jednu od slavnijih epizoda serije Roda Serlinga prije negoli se razvije u tipičnu kingovsku situaciju izolirane skupine ljudi pod izvanjskom (i unutarnjom) prijetnjom. No Čuvari vječnosti upotrebom crno-bijelog kolaža komprimiraju i transformiraju svoj višestruki predložak, odnosno, kao što je pronicljivo primijetio Andrew Robertson, oni nisu samo metatekstualni, već i metateksturalni. Naime, Maragkos je najprije sličicu po sličicu na papir ispisao taj neupitno loš, ali zabavan TV film iz 90-ih, potom ga nanovo fotografirao i animirao, ali i montažom učinio napetijim, kraćim, zanimljivijim i psihološki mnogo uvjerljivijim nego što je ikada bio. Drapanjem, gužvanjem i općenitom manipulacijom papira rekontekstualizirao je ovaj SF triler “naslojavanjem prizora” i fantastičnim elementima fabule pridao fizičku manifestaciju – u trganju papira ogleda se, naime, i trganje vremenskih niti, kao i psihe glavnoga lika u interpretaciji Bronsona Pinchota. Originalan kako na tehničkoj, tako i na pripovjednoj razini, ovaj napeti i doslovno “slojevit” film u osvježenoj animiranoj verziji zadržava međutim i ono dobro iz TV produkcije 90-ih – trash vremenske paradokse i uveseljavajući twist, pa je uz cameo ulogu slavnoga pisca svakako i film za njegove poklonike.

Plodni poljski dokumentarist Tomasz Wolski više je puta na filmskim festivalima u Zagrebu izlagao svoje radove. Kako se njegov posljednji film 1970 o perspektivi komunističkih aparatčika za uredskim telefonima na krvavo gušenje štrajkova u poljskim gradovima služi lutka-filmom (rad Roberta Sowe) kako bi dinamizirao arhivske audio i videozapise, stigao je i na Animafest kao dio sada već redovne produkcije animiranih dokumentaraca. Lutke su rađene prema stvarnim predlošcima pa ne sežu u grotesku, premda su im neki prispodobili i utjecaje braće Quay. Zbog manjeg budžeta malo se, međutim, kreću što je kompenzirano scenografijom, svjetlošću i radom kamere te omjerom 4:3 i pridodavanjem sitnih grešaka i nečistoća koji sliku približavaju “maglovitosti” 16-milimetarskog arhivskog filma. 1970 pravi je film za poklonike povijesnog i političkog filma, na dalekom tragu Rithyja Panha i Sergeja Loznice te svojevrsni duhovni nastavak autorove Obične zemlje.

Talijanski majstor Alessandro Rak treći se puta natječe u VN dugometražnog filma djelom Yaya i Lennie – Hodajuća sloboda, ekološkom fantastikom ili biopunkom smještenim u postapokaliptični Napulj te naslonjenim na Steinbeckovu dulju pripovijetku O miševima i ljudima. Naslovni junaci, snažni mladić s poteškoćama u razvoju i snalažljiva djevojka, vođeni slučajem u kojem vide slobodu lutaju okolnom prašumom, odbijaju odrasti te bježe od vojnika orvelijanske vlade koja ih želi prisilno civilizirati. Put im se isprepliće i s karnevalesknom skupinom glasnih čudaka, samoproglašenih “revolucionara” predvođenih svojevrsnim grotesknim Castrom koji na ruci ima tetoviranog Maradonu. Iako se time revolucionarne primisli pretvaraju u komični predah, relativizira se podjednako i slobodarski zanos plemena koja odbijaju akulturaciju (ali ne i medicinu i farmaciju), kao i tehno-optimistička ideologija Yayina ljubavnika iz redova vladinih vojnika. Ovom neposrednom i pomalo grubom filmu aduti su prekrasni leteći prizori kišnih šuma, česta upotreba protusvjetla i neobičnih perspektiva te glazba koju uz redatelja potpisuju Dario Sansone i Enzo Foniciello.

Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb održat će se u Zagrebu od 6. do 11. lipnja 2022.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

U Rijeci je otvoren 13. VAFI & RAFI – internacionalni festival animiranog filma

Bogat program internacionalnog festivala animiranog filma djece i mladih VAFI & RAFI festivala počeo je u četvrtak, 26. svibnja, u Rijeci projekcijom animiranih filmova čeških autora i otvaranjem izložbe autorice Mateje Štefinščak, animatorice pod nazivom “Nigdar ni bilo” što je istoimeni naslov i njezinog nagrađivanog animiranog filma.

Na službenom otvaranju festivala i izložbe u Dječjoj kući u Rijeci publici su se obratili organizatori VAFI & RAFI festivala – u ime domaćina, Art-kina, Dina Ožanić i Hrvoje Selec iz varaždinske VANIME, te autorica izložbe, diplomirana animatorica Mateja Štefinščak.

Iznimno mi je zadovoljstvo pozdraviti sve prisutne u Rijeci po peti puta, konačno ponovno uživo, na VAFI & RAFI festivalu, koji ujedno spaja dva grada – Rijeku i Varaždin. Ovakvim programima želimo dodatno potaknuti razvoj audiovizualne djelatnosti na području grada Rijeke, pogotovo s mlađom publikom koja se osim na projekcijama gdje odabiru i nagrađuju najbolje filmove, uključuje i u radionice koje smo pripremili za njih. Art-kino već dugi niz godina djeluje kao platforma za razvoj filmske kulture i obrazovanja kod djece i mladih te  nam je stoga posebno važan upravo aspekt festivala u kojem djeca-gledatelji odlučuju o ponajboljima jer se time od ranog doba stječe sposobnost pažljivog promatranja filma kao i kritičkog promišljanja o istom, koje će, sigurna sam, uvelike utjecati i na razvoj kvalitetnog selektiranja filmskih naslova jednom kada ova djeca postanu odrasla publika. – rekla je Dina Ožanić, suradnica za obrazovne programe Art-kina

Program je započeo u prijepodnevnim satima službenim projekcijama u riječkoj Dječjoj kući. Na drugi dan festivala u suradnji s Hrvatskim filmskim savezom bit će predstavljena knjiga dr. sc. Ane Đordić pod nazivom „Film u školi“. Knjigu će uz autoricu predstaviti i Diana Nenadić, voditeljica izdavačke djelatnosti pri Hrvatskom filmskom savezu te dr. sc. Dejan Durić, izvanredni profesor. Dječja kuća u art-kvartu „Benčić“ djeluje u suradnji s Gradskim knjižnicama Rijeka, Art-kinom, Gradskim kazalištem lutaka Rijeka i Muzejem moderne i suvremene umjetnosti…

Završni dio RAFI dijela festivala održava se u subotu 28. svibnja, 2022. godine kada će se dodijeliti RAFI nagrade i održati projekcije pobjedničkih filmova. Nagrade će dodjeljivati žiri koji čine djeca i mladi s područja grada Rijeke. Također, prikazat će se animirani filmovi nastali na radionici osnova animiranog filma.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

R+: Doručak na travi | Ksenija Kordić, performerica, feministička vizualna umjetnica / Naša krv i drugi radovi

Doručak na travi, 29.05.2022., 10-11 sati

Ksenija Kordić, performerica, feministička vizualna umjetnica / Naša krv i drugi radovi

Umjetnica Ksenija Kordić godinama je zaokupljena radovima kojima progovara o ljudskim pravima, etici, aktivizmu, radikalnom feminizmu, religijom i identitetom. Njen posljednji performans naslovljen “Naša krv” održala je ispred zagrebačke katedrale, kao akciju otpora klerikalizaciji društva, za prava i slobodu žena od institucionalizirane muške nadmoći, vladavine patrijarhata. Performans se odvio u ime otpora odnosu katoličke crkve prema ženama i problemu koji kao građanke Republike Hrvatske imaju uslijed Vatikanskih ugovora između Hrvatske i Vatikana. Neposredni povod su događaji vezani uz uskraćivanje medicinske skrbi Mireli Čavajdi, zbog liječničkog priziva savjesti, vezanog upravo uz Vatikanske ugovore.

Ksenija Kordić  se u svojim radovima performativnog i multimedijskog karaktera, bavi temama vezanim uz ljudska prava i aktivizam. U performansu Samozapaljenje iz 2003. godine, ona izvodi paljenje Biblije, Kurana i Bhavad Gite te konstruira falus od njihovog pepela. Iste godine nastaje i ready made izložba/rad Gaće, zatim Lako je zaljubiti se, 2004., Kron vs Narcis, 2005. Frajeri i Teške lekcije, 2006., Fotomorfizacija traume, Avatar, 2007., Želim biti i Incest, 2009., VHS odijelo, Slijedila sam crvenu nit, Pseudonim, 2010., Djeca revolucije, 2012., Svjetla strana sistema, 2016. …

Njen rad Izbrisanim putovima Volovčice, povodom Dana Antifašističke borbe, 2020., Zagreb, bavi se pitanjem reprezentacijske prakse. Preimenovanjem javnih prostora, ulica i trgova, dominantna ideologija briše dijelove prošlosti i povijesti, u ovom slučaju povijesnih osoba čiji je rad vezan uz antifašističku borbu. U radu Feministički Niqab iz 2018. fokusirana je na fenomen zastarjelog patrijarhalnog okvira prisutnog u islamskim zemljama, pokušavajući redefinirati njegovu ulogu i dati mu feministički ideološki predznak. Izložbom Kupam se u muškim suzama, 2017., bavila se također pitanjem patrijarhalne i rodne ideologije, muških i ženskih uloga kroz video rad i fotografije na kojima oblikuje figure od sapunice. Rodna ideologija je ta koja pokušava fiksirati sustave ideja o ulogama muškaraca i žena u društvu, predstavljajući ih kao prirodne, zapravo podržavajući status quo patrijarhata, hijerarhijsku nejednakost muškaraca i žena.

Ksenija je izvela i niz Ad Hoc akcija, nastalih neposredno i u suradnji s aktivističkim, nevladinim grupama; ona je akademska umjetnica, ali i radikalna feministkinja, pripadnica udruge Femrevolt. Sa Ksenijom ćemo razgovarali o položaju žena u društvu, cilju ovakvih akcija, propitivanju patrijarhalne i rodne ideologije i seksizma u našem društvu, ali i o brojnim drugim temama koje dotiče svojim radovima i performansima, a odnose se odnose na ljudska (ženska) prava, etiku, religiju i identitet.

Ksenija Kordić (Sisak, 15. ožujka 1979.), 1997. maturirala je u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, na slikarskom odsjeku, a iste je godine upisala Akademiju likovne umjetnosti u Zagrebu, nastavnički odsjek, gdje je i diplomirala 2004. u slikarskoj klasi profesora Miroslava Šuteja. U radu istražuje područja novih i najnovijih medija (eksperimentalni video, video instalacija, 3D oblikovanje i animacija, umjetnost performansa, fotografija i sl.), a tematski je zaokupljena ljudskim pravima, etikom, aktivizmom, radikalnim feminizmom i religijom te identitetom. Članica je HDLU-a i HZSU-a. Živi i radi u Zagrebu.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

Subversive forum | Teorijsko-diskurzivni program 15. Subversive festivala

U diskurzivnom dijelu 15. Subversive Festivala,SUBVERSIVE FORUMA unutar kojeg se aktivno promišljaju revolucionarni horizonti mogućeg novog svijeta i ove nas godine očekuje niz diskusija, panela i predavanja i gostovanja (uživo i online) brojnih svjetskih intelektualaca, filmaša i aktivista, a sve uz ovogodišnju festivalsku temu – MIKROFIZIKE PROTU-MOĆI.

Ove godine Subversive forum podijeljen je unutar četiri segmenta koji se međusobno isprepliću: AlterEkonomski forum, Perspektive ljevice, Simptomi fašizma te Subverzivno izdavaštvo.

Uvertira u diskurzivni program počinje već u subotu, 21. svibnja s dokumentarcem Zlatna zora: javna stvar grčke redateljice i izvjestiteljice Angélique Kourouni, o neofašističkim i neonacističkim strujama u Grčkoj te preispitivanjem autorice o načinima otpora protiv istih, s fokusom na djelovanje i borbu protiv ekstremno desne stranke Zlatna zora. Idućeg dana u 15 sati prikazuje se i dokumentarac Brijačnica i bomba o strukturnoj ksenofobiji u Njemačkoj, nakon čega slijedi razgovor Kontinuiteti (neo)nacizma: Grčka/Njemačka, o temama koje se problematiziraju u oba filma.

Predavanja, paneli, diskusije u svrhu artikulacije moguće alternativne stvarnosti

SUBVERSIVE FORUM službeno otvaramo u nedjelju, 22.5. u SPD “Privredniku” u 20 sati, predavanjem pod naslovom Nova ljevica u Istočnoj Europi i globalna kriza u kojem će se sociologinja i dugogodišnja politička aktivistkinja Ágnes Gagyi pozabaviti lijevim društvenim pokretima od 2008. do danas. Istoga dana, u 18 sati, Ilya Budraitskis, povjesničar te politički i kulturni teoretičar iz Moskve, suradnik i autor brojnih lijevih publikacija i časopisa te autor nedavno objavljenje knjige Dissidents Among Dissidents: Ideology, Politics and the Left in Post-Soviet Russia održat će online predavanje o invaziji Rusije na Ukrajinu pod naslovom Putinov rat: rođenje modernog fašizma iz srca neoliberalizma.

U ponedjeljak 23.5. u 18 sati čeka nas i hrvatska premijera filma Hakirana pravda o osnivaču Wikileaksa Julianu Assangeu, kojem nakon deset godina pritvora prijeti izručenje SAD-u zbog špijunaže, popraćena panelom uz zanimljive sugovornike, između ostalog i francuskog filozofa Geoffroya de Lagasnerieja, autora knjige Umijeće pobune: Snowden, Assange, Manning koja je prevedena u sklopu biblioteke Parezija udruge Bijeli Val.

Dvoje će predavača tematizirati eksploatativnu narav rada u kapitalizmu, negativnu solidarnost, nove nestandardne i atipične (pritom orodnjene i rasijalizirane) radne aranžmane; interpersonalno nasilje norme i druge specifičnosti novog krajolika tržišta rada. Američki politički filozof Jason Read sa sveučilišta Southern Maine s nama je online u ponedjeljak 23.5. u 20.30 sati, a sociologinja i istraživačica Amelia Horgan, autorica nedavno objavljene knjige Lost in Work: Escaping Capitalism pridružit će nam se uživo u utorak, 24.5. u KIC-u u 20 sati. Matt Huber, profesor geografije na sveučilištu Syracuse kojemu u svibnju za Verso izlazi knjiga Climate Change as Class War održat će u utorak 24.5. u 18 sati online predavanje o političkoj ekologiji za radničku klasu i vezi klimatskih promjena i klasne borbe.

Michael Roberts, britanski marksistički ekonomist i dugogodišnji politički aktivist radničkog pokreta te autor brojnih knjiga iz političke ekonomije održat će u srijedu, 25.5. u 18 sati u SPD Privredniku keynote predavanje pod naslovom Kontradikcije kapitalizma u 21. stoljeću, uzimajući u obzir koordinate i produbljivanje ekonomske, ekološke, zdravstvene, tehnološke i geopolitičke krize. David Broder, povjesničar, prevoditelj i član uredništva socijalističkog magazina Jacobin istoga dana, na istoj lokaciji u 20 sati govorit će o ograničenjima lijevog populizma i potencijalima masovne politike u Europi i Americi.

Éric Toussaint u svojem će predavanju u petak, 27.5. u 18 sati u KIC-u otvoriti pitanje Ukrajine te njene politike duga, a na panelu Ljevica, rat i nacionalno pitanje s osvrtom na Ukrajinu prethodnog dana će se sa Stevom Đuraškovićem i Marcellom Mustom baviti odnosom ljevice i nacionalnog pitanja. Rastko Močnik i Rade Pantić s Fakulteta za medije i komunikaciju u subotu 28.5. u 17 sati online će razgovarati o procesima koji su doveli do raspada SFRJ, obnove kapitalizma u njezinim republikama te njihovog vraćanja na periferiju.

Promocije knjiga Ankice Čakardić i Katarine Peović

U petak, 27. 5. u KIC-u s početkom u 20 sati očekuje nas promocija knjige Pobunjeni um – Eseji iz radikalne socijalne filozofije,zbirke od devet radova o različitim filozofskim sustavima, idejama, fenomenima i konceptima koji pripadaju specifičnim socijalno-filozofskim tradicijama i odsječcima povijesti filozofije, a u kojima autorica Ankica Čakardić analizira radikalne filozofije Hobbesa i Lockea, Hegela, Marxa, Engelsa, Zetkin i Luxemburg, de Beauvoir i Foucaulta. Knjigu Katarine Peović pod nazivom Sve što je čvrsto i postojano pretvara se u dim… predstavit ćemo u subotu, 28.5. u KIC-u s početkom u 19 sati. Knjiga obuhvaća širok spektar tema: usko znanstvena epistemiološka pitanja u okviru kulturalnih studija i marksizma, ali i suvremenost. Studija kreće od činjenice da se nalazimo u vremenu koje, osobito nakon globalne ekonomske krize 2008/9., budi interes za nove ekonomske i društvene modele koji bi se oduprli sveprisutnom diktatu tržišta, utilitarizma profitno usmjerene logike koja se proteže na sve sfere života, od svakodnevice, do medija i tehnologije.

Za kraj, 3. lipnja, filozofkinja Antonia Birnbau u raspravi s Rokom Benčinom u SPD “Privredniku” u 19 sati analizirati će pojam jednakosti, prateći njegovu transformaciju, radikalizaciju i nastajanje novih oblika od studentskog pokreta 68′ naovamo.

Antikapitalistički seminar vraća marksizam i kvir u središte promišljanja o samoorganiziranju eksploatiranih i opresiranih

Subversive Festival i ove godine u suradnji s portalom Slobodni Filozofski i u sklopu Škole suvremene humanistike organizira ANTIKAPITALISTIČKI SEMINAR, koji će trajati od 18-20.5. i 26-28.5. (produžene prijave do 17.5.). Program političke edukacije vraća marksizam i kvir u središte promišljanja o samoorganiziranju eksploatiranih i opresiranih. Neke od tema o kojima će izlagati naši predavači_ce Nina Čolović, Stipe Ćurković, Karolina Hrga, Lidija Krienzer Radojević, Mario Kikaš, Vir Lev, Maja Solar i Mislav Žitko, i koje ćemo zajedno promišljati su: civilno društvo i sindikati, kritika političke ekonomije, socijalna reprodukcija i kapital, ideologija i fetišizam robe, kulturne politike u neoliberalizmu, kvir teorija i feminizam, historizacija seksualnog rada, transrodnost i transfobija.

Da bismo se izborili za neki bolji svijet moramo ga najprije moći zamisliti! Da bismo ga mogli zamisliti moramo razmotriti emancipatorne teorije i prakse koje su mu najbliže, koje u sebi imaju transformativni potencijal svijeta kojem težimo. 

Raspored Subversive Foruma

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo



Uoči 50. rođendana predstavljen Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb 2022

U Muzeju suvremene umjetnosti održana je konferencija za medije uoči početka obljetničkog Svjetskog festivala animiranog filma – Animafesta Zagreb 2022 koji od 6. do 11. lipnja u Studentskom centru, Kinu SC, Teatru &TD, Kinu Tuškanac, na Ljetnoj pozornici Tuškanac te na drugim gradskim lokacijama slavi pola stoljeća postojanja. Gostuje više od 350 autora koji u glavni grad Hrvatske dolaze obilježiti 50 godina u svijetu najuglednijeg hrvatskog filmskog festivala, a među njima su i oskarovci Michael Dudok de Wit i Joan Gratz, nominirani Paul Driessen, Michaela Pavlátová i Joanna Quinn te neprikosnovene legende animiranog filma Priit i Olga Pärn. Osim što će uživati u iznimno bogatom retrospektivnom i popratnom programu, kojim dominiraju veliki osvrti na Zagrebačku školu crtanog filma, selekcija dobitnika Animafestove Nagrade publike 1972–2022, izbor iz djela dobitnika Nagrade za životno djelo Nedeljka Dragića te novi filmovi zvijezda koje su s festivalom ostvarile poseban odnos, mnogi bivši dobitnici zagrebačkog Grand Prixa poslali su i pregršt novih sjajnih radova u najprestižnija natjecanja kratkometražnog, dugometražnog, studentskog i hrvatskog filma 2022, tako da će proslava biti okrenuta i slavlju suvremene animirane produkcije. Animafest ni 2022. neće preskočiti građanima omiljene projekcije na otvorenom, a zahvaljujući Zagrebačkoj banci besplatnih programa više je no ikada prije. Ni izložbeni ni profesionalni programi nikada nisu bili tako bogati, s radovima i predavanjima majstora, a Program za djecu i mlade te Obiteljski program ponovno stižu u sve dijelove Zagreba, kao i u Split i Rijeku.

Članove žirija i ugledne goste, hrvatske filmove i detalje programa predstavili su umjetnički ravnatelj festivala Daniel Šuljić, producentice festivala Matea Milić i Paola Orlić, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba i pročelnica Ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Jasna Tomažić te hrvatski autori Darko Masnec, Branko Farac i Kata Gugić. Farac (Psychographic) i Masnec (Pozdrav suncu) natječu se u najprestižnijoj konkurenciji VN kratkometražnog filma, a Gugić je ovoga puta bila u selektorskoj ulozi. Predstavljene su i ovogodišnje ilustracija i špica festivala – prvu je Animafestu poklonio Michael Dudok de Wit, a druga je svojevrsni čestitarski jam session najvećih animatorskih imena na Dudok de Witov središnji motiv kružne transformacije ptice/ribe (glazba: Nik Phelps, montaža: D. Šuljić). Vizualni identitet Animafesta 2022 djelo je studija Kuna zlatica.

Animafest ima kontinuitet od 50 godina i jedan je od četiri najvažnija svjetska festivala animacije, mnogima i najomiljeniji zbog našeg gostoprimstva, karaktera i odnosa prema autorima. Preko 350 gostiju želi s nama podijeliti ovo slavlje što je znak koliko im znači zagrebački festival. Tematski program Animafesta 2022 posvećen je Zagrebačkoj školi kao onom kreativnom momentu koji je ovaj grad stavio na svjetsku mapu animacije i kulture. Njihovi su uspjesi doveli 1972. do nastanka ovog festivala, kao svojevrsne nagrade. Svako toliko dobro se na njih podsjetiti u kinima, na velikom platnu. U Zagrebu su se čak četiri puta poklopili Grand Prix stručnih žirija i Nagrada publike, što je dokaz da zagrebačka publika zna prepoznati odličan film i razumije animaciju – rekao je Daniel Šuljić najavljujući filmski program.

Šuljić je, međutim, istaknuo i kako u najprestižnijim natjecanjima Animafest 2022 broji i više od 20 svjetskih premijera i niz međunarodnih, što pokazuje koliko autori, producenti i distributeri vole ovaj festival i koliko na njemu žele po prvi put prikazati film. Podcrtao je kako se novi zanos globalnog animiranog filma sretno poklopio s Animafestovim 50. rođendanom pa ćemo u lipnju moći vidjeti nove filmove ranijih zagrebačkih pobjednika i laureata (Phil Mulloy, Špela Čadež, Yumi Joung, Yoriko Mizushiri, Marta Pajek, Pedro Rivero, Xi Chen…), ali i za ovogodišnju Akademijinu nagradu nominirani čileanski film Bestia.

Paola Orlić predstavila je dodatne i popratne aktivnosti i događanja povodom 50 godina Animafesta, saževši ih kao trolist “knjiga-izložba-film” oplemenjen i svečanim događanjem 5. 6. u MSU u režiji Krešimira Dolenčića, s izravnim prijenosom na Trećem programu HRT-a. Nakon svečanosti slijedi za uzvanike, ali i gledatelje HRT-a premijera dokumentarnog filma Grad animacije (r. Tiha K. Gudac). Tijekom festivala bit će predstavljeno i opsežno, dvojezično monografsko izdanje o Animafestovih pola stoljeća (10. 6.), a izložba “Sva lica festivala” od 12. 5. otvorena je za javnost u MSU te sadrži još 4 atraktivna postava (Nedeljka Dragića, Paula Driessena, Time Viljakainena i autora glavnih Animafestovih natjecanja – Iza kulisa 4).

Šuljić je govorio i o izboru dugometražnih djela među kojima je izdvojio novi film najuspješnijeg redatelja anime Mamorua Hosode (spektakularna Belle o povučenoj djevojci koja je u virtualnom svijetu pjevačka zvijezda), rad Michaele Pavlátove o Čehinji udanoj u Afganistan (Maad, moje sunce) te atmosferičnu etidu još jedne Animafestove legende Kojija Yamamure Deseci sjevara (Hosoda i Pavlátova ranije su nominirani za Akademijinu nagradu, a Yamamura je dobitnik Animafestova Grand Prixa). Natjecanje hrvatskog filma, koje domaćoj publici i stranim gostima predstavlja naša nova postignuća, broji 18 djela, među kojima brojčano dominira produkcija ALU-a. Domaćih predstavnika – Morana Marija Vulić te treću godinu uzastopce Sunčana Brkulj – ima i u međunarodnom Natjecanju studentskog filma, razbarušenom i urnebesnom prozoru u sutrašnjicu kroz koji se gleda besplatno zahvaljujući sponzorstvu Zagrebačke banke koja nagrađuje i najbolje u ovoj kategoriji. Govoreći o sutrašnjici, nastavlja se i Natjecanje VR animacije (8 projekata iz cijeloga svijeta), a dobitnica Nagrade za najbolju školu animacije, britanska NFTS predstavlja, zajedno s Novim bugarskim sveučilištem, izbor iz svoje slavne povijesti.

Sreća je da i Zagrebačka banka misli da na animatorima ostaje svijet. Da nema ZABA-e ne bi bilo još jednog lijepog ovogodišnjeg poklona – u suradnji s prijateljima iz Centra August Cesarec 9., 10. i 11. 6. imamo tri prekrasne besplatne projekcije pod zvijezdama u Ljetnom kinu Tuškanac: izbor filmova nagrađenih Nagradom publike, Belle Mamorua Hosode te Best of Animafest 2022. Ne samo da posjetitelji mogu besplatno vidjeti najbolje od ovogodišnjeg Animafesta, nego i prvih 200 posjetitelja svake projekcije zahvaljujući Zagrebačkoj banci očekuju i besplatne kokice – rekla je Milić.

Grad Zagreb je izrazito ponosan na organizaciju i provođenje Svjetskog festivala animiranog filma. Animafest stavlja grad Zagreb na svjetsku kulturnu razinu, podiže ga na viši nivo. Ove godine na 50. obljetnicu osnutka možemo o Animafestu reći sve najbolje i najljepše. Sve što se oko njega događa okuplja velika imena te turizmu i gradu daje na velikom značenju – rekla je Jasna Tomažić.

Šuljić je naveo kako će u žiriju VN kratkometražnog filma uz nizozemsko-kanadsku legendu Paula Driessena biti britanski producent Les Mills, animacijski novinar Alex Dudok de Wit te srpski i hrvatski autori Ana Nedeljković i Igor Grubić. Alexandra Ramires, Jelena Popović i Igor Prassel prosuđuju u studentskom i hrvatskom natjecanju, dok dugi metar žiriraju estonska autorica Olga Pärn, japanska umjetnica poznata po radu na velikim holivudskim produkcijama Aya Suzuki te direktorica kijevskog festivala animacije Anastazija Verlinska, koja će predstaviti i ukrajinsku animaciju. U virtualnom svijetu sudit će Eva Cvijanović, Milen Alempijević i Franziska Bruckner.

Matea Milić predstavila je i nikad bogatiji segment festivala namijenjen profesionalcima, otvoren, međutim, svim posjetiteljima te također besplatan. Posebno je skrenula pozornost na predavanja Michaela Dudok de Wita, Joanne Quinn i Lesa Millsa, Paula Driessena, Špele Čadež i Veljka Popovića. Predstavlja se i “Rise & Shine”, novi pitching lab za razvoj kratkih filmova mladih talenata u organizaciji CEE Animation te suradnji Animafesta i Animateke. Filmski program ima i Animation Festival Network/AFN – mreža festivala animacije koja okuplja pet najvažnijih festivala Srednje i Istočne Europe, a koje je Animafest koordinator. Međunarodni znanstveni simpozij Animafest Scanner po deveti je put dio festivalskog programa, a otvara se pozvanim predavanjem Rolfa Giesena, dobitnika Nagrade za poseban doprinos proučavanju animacije. Među izlagačima je i Chris Robinson, jedan od vodećih svjetskih animacijskih kritičara i popularizatora.

Milić je tradicionalno predstavila i Program za djecu i mlade na koji je 2022. također slobodan ulaz. Natjecanje filmova za djecu selektira medijska psihologinja Martina Peštaj i filmove svrstava u dobne kategorije, a tu je i atraktivni Obiteljski program. Prikazuju se noviji srednjometražni filmovi europskih kinematografija (Češka je posebno u fokusu) i Najbolje od festivala VAFI/RAFI. Projekcije Obiteljskog programa koncentrirane su u dva vikenda, kako bi se izašlo ususret obiteljskim rasporedima – 4. i 5., odnosno 11. i 12. lipnja. Tih vikenda Animafest u Vašem kvartu ove programe donosi i u Narodna sveučilišta Dubrava i Sesvete, Centar za kulturu i informacije Maksimir, Centar Knap i KUC Travno. Paola Orlić najavila je kako će izbor iz Animafestova programa već tradicionalno gostovati i u Rijeci u suradnji s Art kinom Croatia: 7. 6. s programom filmova koji su osvajali Nagradu publike, 9. 6. s filmom iz VN dugometražnog filma Yaya i Lennie – Hodajuća sloboda, a 11. 6. s Best of Animafest 2022. U sklopu riječkog Tobogana od 27. 6. do 8. 7. prikazuju se dugometražni film I miševi idu u raj te dva programa kratkometražnih filmova za djecu. Taj prekrasan film za cijelu obitelj vidjet će i splitska publika u Ljetnom kinu Bačvice u Splitu, a na FMFS-u gostuje i izbor iz programa Nagrade publike 1972-2022.

Pri kraju konferencije za medije okupljenima su se obratili Darko Masnec i Branko Farac.

Čini mi se da se mediji animiranog filma i videoigara neprestano isprepleću u mome radu. Uostalom i Animafest svake godine uključuje sve više interaktivnih djela u svoj program. Mislim da se ne trebamo ograničavati u tome smislu, ali svakako je odličan osjećaj vratiti se na Animafest s filmom nakon dosta vremena i drukčijih projekata – rekao je Masnec.

Već 20 godina vodim psihografički dnevnik prevodeći emotivna stanja u slike. Tako sam došao na ideju da na isti način snimim animirani film. Morao sam najprije savladati animaciju koju su u mojim ranijim filmovima radili drugi. Jedan mali obiteljski nukleus tu je poslužio da napravim metaforu života, metamorfoze, konstrukcije i dekonstrukcije u koje sam uveo emociju – kazao je Farac o nadahnućima za film Psychographic.

Ulaznice i festivalske iskaznice mogu se kupiti online na: animafest.kupiulaznicu.hr, kao i tijekom festivala na blagajnama Kina SC i Kina Tuškanac. Festivalski paket od 250 kuna uključuje iskaznicu s kojom se ulazi na sve projekcije (osim svečanog otvorenja) i promotivne materijale Animafesta. Iskaznica se podiže u Uredu za akreditacije u predvorju Kina SC od 6. lipnja. Redovna ulaznica za velika natjecanja kratkometražnog i dugometražnog filma stoji 30 kuna, a za sve ostale programe 25 kuna.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: Samir Cerić Kovačević

Tjedan u Kinoteci | Subverzije i diverzije

Subverzije i diverzije programska je linija ciklusa Umijeće neuspjeha posvećena filmovima čiji autori inventivno subvertiraju matrice različitih žanrova. Melankolični likovi Wong Kar-waijeva Chungking Expressa, koji radije ostaju nesretno zaljubljeni nego sretno u vezi, iznevjeravaju očekivanja klasične romanse. Gaspar Noé u Klimaksu dramaturgiju plesnog filma izokreće u koreografiju raspada i strave. Samo Bog prašta Nicolasa Windinga Refna predstavlja pasivnog akcijskog junaka koji – umjesto da kažnjava ostale – sam želi biti kažnjen, dok Velika tišina Sergija Corbuccija jedan od najboljih primjera načina na koji je talijanski špageti-vestern subvertirao nacionalnu mitologiju klasičnog američkog vesterna.

Kultni petak: Velika tišina

Klasični vestern jedan od mitotvornih žanrova američkog nacionalnog imaginarija. Njegova talijanska špageti-inačica američke je nacionalne mitove o životu na granici civilizacije i divljine dovodila u pitanje svojim moralno ambivalentnim likovima te nejasnom granicom između dobra i zla, okrutnosti i borbe za pravdu, divljine u čovjeku i one izvan njega. Među najuspješnije, ali i najradikalnije predstavnike žanra ubraja se Velika tišina, revizionistički vestern Segija Corbuccija, talijanskog majstora koji je u filmsku povijest uveo i nezaboravnog Djanga (1966).

Inspirirana atentatima na Malcolma X-a i Chea Guevaru, Velika tišna danas se tumači kao politička alegorija na neuspjeh zakona, pravde i civilizacije. S karizmatičnim Jean-Louisom Trintignantom u ulozi Silenzija i Klausom Kinskim kao dijaboličnim Locom te praćen nezaboravnim partiturama Ennija Morriconea, Velika tišina mračni je dragulj revizionističkog vesterna, koji već desetljećima zaokuplja maštu svojom beskompromisnom pesimizmom kao i fantastičnim sniježnim vizualima, čije odjeke nalazimo i u Mrskoj osmorci (2015) Quentina Tarantina, čak i u nadolazećem Jurskom svijetu: Carstvo (2022).

Noviteti: Nagrađivani dokumentarci

U sklopu Noviteta sljedeći tjedan se prikazuju tri nagrađivana dokumentarca. Veće od traume Vedrane Pribačić i Mirte Puhlovski inspirativna je priča o ženama koje su preživjele seksualno nasilje za vrijeme Domovinskog rata, koja u kino stiže ovjenčana nagradama publike na ZagrebDoxu i Danima hrvatskog filma.

Rupa je novi impresivni dokumentarac Michelangela Frammartina, koji svojim vizualno upečatljivim metodama vodi u najdublju europsku špilju, smještenu u talijanskoj Kalabriji. Film je osvojio posebno priznanje žirija u Veneciji.

Povodom Mjeseca ponosa prikazuje se i Smišljati Agnes, inovativni dokumentarni film Chase Joynt koji kroz kombinaciju rekonstrukcije i arhivskih materijala istražuje živote trans osoba u SAD-u 1950-ih. Film je osvojio nagradu publike i žirija u programu NEXT na Fetivalu Sundance, a projekcija je ostvarena u suradnji s organizacijom Zagreb Pride. Projekcija uključuje i kratkometražni Dečki pirati, inspiriran portretom kultne spisateljice Kathy Acker.

WHW: Mario MU

Kustoski kolektiv WHW u goste nam dovodi Marija Mua, umjetnika s berlinskom adresom, čiji je umjetnički i istraživački rad usmjeren na križišta animacije, gaminga i performansa. U sklopu razgovora nazvanog Sites of Encounter održat će se i projekcija nekoliko Muovih radova, a razgovor je ujedno i najava Muove prve samostalne izložbe istoga naziva, koja će se 6. lipnja otvoriti u Galeriji Nova.

Ulaz na razgovor je besplatan, uz obvezno preuzimanje ulaznice na blagajni.

Praktične informacije

Ulaznice je moguće kupiti online na www.ulaznice.hr, www.kinokinoteka.hr ili svakodnevno u radno vrijeme blagajne kina. Više informacija potražite na službenoj stranici kina Kinoteka.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

Još dva dana do 13. VAFI i RAFI – internacionalnog festivala animiranog filma djece i mladih

Trinaesto izdanje VAFI & RAFI – Internacionalnog festivala animiranog filma djece i mladih, najavljenoje danas u Gradskoj vijećnici u Varaždinu. Program trinaestog izdanja VAFI & RAFI festivala počinje u četvrtak, 26. svibnja, u Rijeci, dok će varaždinski dio započeti u četvrtak, 2. lipnja čime ujedno započinje „Ljeto u Varaždinu“.

Nakon prošlogodišnjeg hibridnog izdanja, ovogodišnji program prvih većih manifestacija u oba grada domaćina bit će održan uživo. Službene projekcije, njih čak 20, posjetitelji će besplatno moći pogledati u riječkoj Dječjoj kući, odnosno u varaždinskom gradskom kinu GAJ.

Domaćin riječkog dijela festivala (RAFI) je javna ustanova u kulturi Art-Kino, gdje će projekcije filmova trajati od četvrtka do subote (26.-28. svibnja), dok će službeno otvorenje istovremeno označiti otvaranje izložbe postava animiranog filma „Nigdar ni bilo“ mlade diplomirane animatorice Mateje Štefinščak, nekadašnje članice udruge Filmsko-kreativni studio VANIMA. Riječkoj publici ona se predstavlja izborom radova kroz koje prikazuje proces stvaranja njenog animiranog filma. Animatorica će zajedno sa kolegicom Sarom Bernat održati radionice animiranog filma za djecu. U suradnji s Hrvatskim filmskim savezom bit će predstavljena knjiga dr.sc. Ane Đordić pod nazivom „Film u školi“. Cijeli program riječkog dijela festivala održavat će se u Dječjoj kući. Riječ je o prostoru nove kulture za djecu, roditelje i sve zainteresirane pojedince. Dječja kuća u art-kvartu „Benčić“ djeluje  u suradnji Gradske knjižnice Rijeka, Art-kina, Gradskog kazališta lutaka Rijeka i Muzeja moderne i suvremene umjetnosti te ostalih.

Varaždinski dio festivala (VAFI) svoje izdanje započet će službenim otvorenjem u Centru za mlade i nezavisnu kulturu – P4. Uz prigodni program bit će predstavljena izložba „Linije“ mlade animatorice Petre Balekić, tajnice ASIFA Hrvatske, a ujedno i članice VAFI žirija. Varaždinskoj publici ona se predstavlja izborom radova koji su svojevrsni spoj croquia u crtežu i animaciji. U fokusu je linija kojom se autorica u formi crteža poigrava tako da pokušava u što manje poteza nacrtati osobu, pri čemu neki dijelovi tijela tvore pozitivan, a neki negativan prostor. Crteži su uglavnom nastali u javnom prijevozu. Autorica je vođena mišlju kako bi bilo zanimljivo takav stil implementirati i u animaciju. – rekao je direktor Festivala Hrvoje Selec

Selec je ujedno najavio radionice za djecu koje će biti realizirane tijekom trajanja festivala u Varaždinu. Jednu radionicu animacije vodit će animatori, gosti iz Češke, druga radionica bit će realizirana u suradnji s udrugom „Kerameikon“, dok će treća radionica biti posvećena stripu, a vodit će je mladi akademski likovni  umjetnik iz Varaždina, Mihael Bađun. Sudjelovanje na radionicama je besplatno.

Kao i svake godine ogroman posao odradili su selektori Festivala – Sara Bernat i Morana Bunić u VAFI sekciji, te Dubravka Kalinić Lebinec i Dina Ožanić u RAFI sekciji. Na festival je pristiglo 995  filmova iz preko 90 zemalja svijeta.  Riječ je o 223 filmova u VAFI sekciji te 772 u RAFI sekciji. Nakon višemjesečnog gledanja, u odabrano je 188 filmova koji ulaze u službeni program festivala. Ukupno 100 u VAFI sekciji, te 88 filmova u RAFI sekciji. Stručni žiri će u Varaždinu dakle imati puno posla, a uz njih će svoju odluku donijeti i tradicionalni žiri koji donosi odluku o Plavom VAFI-ju za filmove koji najviše promiču prava djece. Na čelu ovogodišnjeg VAFI žirija je animatorica iz Bugarske Radost Neykova, prošlogodišnja dobitnica RAFI nagrade, zatim Petra Balekić animatorica i tajnica ASIFA Hrvatske te scenaristica Alena Cadova, predstavnica Animanie festivala iz Češke Republike koja je ujedno zemlja partner ovogodišnjeg VAFI & RAFI festivala.

U stalnom žiriju koji dodjeljuje Plavi VAFI filmovima koji najviše promoviraju dječja prava su savjetnica  Ureda dječje pravobraniteljice Maja Flego, predstavnica Ureda UNICEF-a Hrvatske Marina Barišić Knežević i Ana Dokler, urednica portala medijskapismenost.hr. One nam svake godine skreću pažnju na to koliko je važno dati djeci i mladima slobode u kreativnom izražavanju, u ovom slučaju putem animiranog filma kao medija, ali i napominju vrijednost Festivala koji ujedno ima i odgojnu notu. – rekla je Dubravka Kalinić Lebinec, programska voditeljica Festivala

Prošle je godine udruga VANIMA obilježila 35 godina djelovanja te, usprkos izazovnoj godini, realizirala sav svoj planirani program. Tako je Grad Varaždin pokroviteljstvom podržao osim tradicionalnog VAFI & RAFI festivala i realizaciju 59. Revije hrvatskog filmskog stvaralaštva djece čiji smo bili domaćini početkom listopada. Sve aktivnosti udruge posvećene su razvoju kreativnosti djece i mladih. Ponosni smo što se VAFI & RAFI festival uspio održati i proteklih godina, iako u hibridnom obliku, a vjerujem kako će ove godine organizatorima biti malo lakše i da će nam kina biti puna djece. Ovakvi programi daju dodanu vrijednost Gradu Varaždinu i VANIMA se trudi održati to na vrlo visokom nivou. Bitno je istaknuti da radimo na realizaciji projekta Centra kreativnih industrija gdje bi ovakvi programi dobili dodatnu institucionalnu podršku. To je veliki projekt vrijedan 30 milijuna kuna koji želimo provesti kroz ITU mehanizam, a svim ovakvim programima kroz Centar bi osigurali još bolje uvjete.“ – istaknuo je Miroslav Marković, zamjenik gradonačelnika Grada Varaždina

Vrijedi napomenuti kako je prošlo deset godina od kada je Grad Varaždin postavio udrugu Filmsko-kreativni studio VANIMA za nositelja razvoja audiovizualne djelatnosti na području Grada. Uz stalne programe i aktivnosti rada na animiranim filmovima, udruga i ovo ljeto nastavlja s organizacijom 18. Ljetnih filmskih radionica, razvija druge filmske forme kroz program Varaždinske tvornice eksperimentalnog filma, a tu je i razvoj vizualne kulture u Centru za mlade i nezavisnu kulturu P4 za populaciju mladih kroz program „Podrum ponedjeljkom“ koji je ove godine podržalo i Ministarstvo kulture i medija RH. Ističem i važnost 24. Škole medijske kulture „Dr. Ante Peterlić“ koju Hrvatski filmski savez u suradnji s VANIMOM u Varaždinu organizira petu godinu za redom, a koju Grad Varaždin ponovno financijski podržava. – ističe Srećko Lebinec, voditelj aktivnosti Filmsko-kreativnog studija VANIMA

Pokrovitelji Festivala su Hrvatski audiovizualni centar, Društvo hrvatskih filmskih redatelja, Grad Varaždin, Grad Rijeka, Varaždinska županija i Primorsko-goranska županija, a realizacija se odvija uz pomoć  suorganizatora – Hrvatski filmski savez, ASIFA Hrvatske, POU Varaždin i kino GAJ. Ovim putem zahvaljujemo svim pokroviteljima, suorganizatorima, ali i brojnim partnerima te medijskim pokroviteljima koji nas podržavaju sve ove godine. – rekla je Danijela Stanoojević, izvršna producentica Festivala

Svi sadržaji u okviru VAFI & RAFI festivala su besplatni, a sve nadolazeće informacije vezane uz Festival možete pratiti na službenim internetskim stranicama festivala www.vafirafi.com ili na službenoj Facebook stranici.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

Što vas sve čeka ovaj tjedan na Salonu mladih!

Pa krenimo redom…

Utorak, 04.05.

11.00 – 19.00
PLANET, pop-up, (Klub HDLU)
24.05. – 29.05.2022.
U Zagrebu je nedavno iskrsnuo prostor koji djeluje kao umjetnička inicijativa te mjesto suradnje i sastajanja lokalne umjetničke i dizajnerske scene. Iz Ilice 37, PLANET na tjedan dana slijeće u prostor PARAZITA!

16:00 – 21:00
HOD KROZ SITUACIJU, stručno vodstvo uz prisustvo
umjetnika i kustosice (Galerija Canvas, Galerija Stančić, Galerija
Forum, Palača Vranyczany, prostor HIS-a)

Srijeda, 25.05.
20:00
Rok Zalokar (SI), koncert (Dom HDLU)

Rok Zalokar je pijanist, kompozitor i producent, koji je kao integralni dio slovenske alter-jazz scene sudjelovao u mnogobrojnim projektima, orkestrima te performansima. Od nastupa na North Sea Jazz festivalu i Jazz festivalu Ljubljana, albumom sa orkestrom RTV-a, do mnogih nagrada i pohvala, Rok Zalokar u HDLU dolazi promovirati svoj debut elektroakustični album “Speak your body”. Koncert Roka Zalokara je dio serije koncerata nastale u suradnji HDLU-a, Salona Mladih i Velvet Festival, koji za cilj ima predstaviti neke od najzanimljivijih internacionalnih i regionalnih izvođača u jednom od najfascinantnijih regionalnih prostora – HDLU. Nakon uspješnog koncerta nizozemske umjetnice BEA1991, slijedi nam Rok Zalokar ove srijede, te veliko finale serije sa zagrebačkim producentom i DJ-em N/OBE koji će u HDLU nastupiti 3.6.

Novi singl Rok Zalokara možete poslušati na https://ffm.to/rokzalokar.ofp, te cijelu diskografiju na https://rokzalokar.bandcamp.com.
Ulaznice za koncert su dostupne u sustavu Entrio – https://www.entrio.hr/event/rok-zalokar-u-hdlu-11278.

Četvrtak, 26.05.

17.00
Prezentacija radionice izrade fanzina za studente ‘’PLANET HEALING’’

17:30
Stručno vodstvo za posjetitelje (Dom HDLU)



18:15
Artist talk: Ivan Gundić (Dom HDLU)
Kao polazište rada Memogram umjetnik koristi obiteljski arhiv crno-bijelih želatinskih fotografija snimljenih prije njegova rođenja. Koristeći interdisciplinarni i multimedijalni pristup, prikazuje topljenje slojeva srebra iz obiteljskih fotografija koje potom kemijskim postupkom u laboratoriju pretvara u metalnu kovanicu. Promatramo poziciju medija fotografije kao mnemoničkog sredstva koje posreduje u očuvanju sjećanja, ali koji istovremeno bilježi smrtnost i prolaznost.

Subota, 28.05.

11:00 – 12:00
KAMBA na parkiralištu, razgovor (Dom HDLU)

Ilica 37, gdje se nalazi pop-up galerija Garaža Kamba, poput mnogih je drugih u središtu Zagreba, neoklasičnog pročelja okrenutog prema ulici, s modularnim i nepravilnim unutarnjim dvorištem, ispunjenim prostorima trgovina, garaža i mnoštvom napuštenih prostora. Dvorišta lišena društvenih funkcija koja su prije imala, sada ostaju tek parkiralište i izvor sukoba, gdje su glavne teme koje je čije parkirno mjesto i čiji je ovaj vražji auto. Pozivamo vas stoga na razgovor o autima u javnim prostorima, obrtnicima i susjedima u javnim prostorima, umjetnicima u javnim prostorima i tome što se događa dok ih se sve smjesti, relativno trajno, na površinski određenu lokaciju. Razgovor će se odvijati uz zvuk negodovanja prouzročenim gubljenjem u igri Čovječe ne ljuti se, razmatrajući prošle i buduće načine razrješavanja sukoba i taktika za dovesti sve svoje figure (one doslovne i metaforičke) na njihova željena mjesta.

16:00 – 18:00
SVAKODNEVNI VOAJERIZAM, radionica za odrasle,
voditeljica: Marianna Nardini (Klub HDLU)

Oni koji gledaju ili oni gledani — svi smo kad-tad bili dio voajerističkog odnosa, od virenja kroz prozore naših susjeda do stalkanja na Instagramu. Istražujući pogled te pitajući se oblikujemo li mi fantazije ili one nas, radionica jedne od umjetnica PARAZITA preokrenut će voajerstvo i kink naglavačke!
Prijave na popratniprogram.hdlu@gmail.com

18:00
Stručno vodstvo za posjetitelje – kustoski kolektiv  KUĆĆA (Dom HDLU)

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

Proglašeni pobjednici SFF-a | Slučaj Juliana Assangea u fokusu ponedjeljka na Subversive Forumu

Svečanom dodjelom nagrada Wild Dreamer u zagrebačkom kinu Tuškanac u nedjelju navečer završen je filmski dio 15. Subversive Festivala koji je i ove godine u igranoj i dokumentarnoj konkurenciji donio recentne i provokativne naslove, a najbolje filmove proglasio je tročlani žiri u sastavu Sonja Leboš, Tina Leisch i Marko Stojiljković.  

Žiri je najboljim filmom u igranoj konkurenciji proglasio filmPlanet  španjolsko-argentinske redateljice Amalije Ulman dok je Posebno priznanje žirija u igranoj konkurenciji osvojio je film Veliko kretanje bolivijskog redatelja Kira Russa. Najboljim filmom u dokumentarnoj konkurenciji proglašen je film Kako spasiti mrtvog prijatelja redateljice Marusje Siroječovskaje dok je Posebno priznanje u dokumentarnoj konkurenciji žiri je dodijelio  filmuMutzenbacherredateljice Ruth Beckermann. Više o nagrađenim filmovima i obrazloženjima žirija uz galeriju zatvaranja.

Slučaj Juliana Assangea i negativna solidarnost u fokusu ponedjeljka na Subversive Forumu

Razgovor nakon filma Hakirana pravda uz sudjelovanje odvjetnice WikiLeaksa Renate Àvil, aktivistkinje iz Pokreta za oslobođenje Juliana Assangea te francuskog filozofa Geoffroyea de Lagasneriea autora knjige Umijeće pobune: slučaj Juliana Assangea

Subversive festival ulazi u drugi tjedan održavanja, a ponedjeljak na Subversive Forumu počinje u 18 sati u SPD “PRIVREDNIKU” uz projekciju filma Hakirana pravda koji prati slučaj najpoznatijeg zapadnog političkog zatvorenika Juliana Assangea od samog početka njegova desetogodišnjeg pritvora i borbe protiv izručenja u SAD gdje mu prijeti 175 godina zatvora radi otkrivanja američkih ratnih zločina. O sudbini Assangea, istraživačkog novinarstva no i cijelog tzv. slobodnog svijeta ovih dana odlučuje britansko sudstvo.

Nakon projekcije s početkom u 19:30 sati održat će se razgovor u kojem će sudjelovati aktivistkinja Marie-Odile Dorer iz pokreta za oslobođenje Juliana Assangea, odvjetnica WikiLeaksa Renata Àvil te francuski filozof i autor knjige Umijeće pobune: slučaj Juliana Assangea, Geoffroy de Lagasnerie.

U 20:30 sati počinje ONLINE predavanje američkog političkog filozofa Jasona Reada pod nazivom Negativna solidarnost kao strategija: od adaptacije do transformacije. U svom predavanju Read će se baviti svijetom rada tijekom proteklih pedesetak godina u kojem je odgovor na smanjenje plaća i sigurnosti zaposlenja uglavnom bio manje usmjeren na jačanje radničke agitacije i organizacije negoli na prilagodbu. Radnici su na sve niže plaće odgovorili preuzimanjem različitih honorarnih i dodatnih poslova, koje je omogućila platformska ekonomija. Razgovor će moderirati Mario Kikaš.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

R+: Doručak na travi | Ravnopravnost spolova – zakonski okvir i praksa w. Sanja Bezbradica Jelavić

Doručak na travi, 22.5.2022., 10-11 sati

Gošća: dipl. iur. odvjetnica, Sanja Bezbradica Jelavić

Ravnopravnost spolova – zakonski okvir i praksa

Odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić dobitnica je ovogodišnje nagrade “Zagrepčanka godine”. Nagrada je dodijeljena za izniman doprinos u zaštiti i ostvarenju temeljnih ljudskih prava i sloboda najranjivijih skupina, odlučeno je većinom glasova u zagrebačkoj Gradskoj skupštini. Nagrada će biti uručena na svečanoj sjednici Gradske Skupštine na Dan Grada Zagreba, 31. svibnja 2022. godine.

Široj je javnosti možda najpoznatija po zastupanju obitelji tragično preminule djevojčice Madine Hussiny koja je s obitelji izbjegla iz Afganistana. Iznimno značajan pravni uspjeh Sanja Bezbradica Jelavić ostvarila je zastupajući obitelj u postupku pred Europskim sudom za ljudska prava gdje je utvrđena odgovornost Republike Hrvatske za povredu više članaka Konvencije o ljudskim pravima i pratećih protokola. Posljednjih 20 godina, ona intenzivno djeluje na zaštiti ženskih ljudskih prava i ravnopravnosti spolova aktivno sudjelujući u kreiranju zakona i javnih politika, pravilnika te lobirajući za ratifikaciju i implementaciju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Redovito surađuje s nevladinim organizacijama, među kojima su Autonomna ženska kuća Zagreb, Centar za žene žrtve rata – ROSA, Ženska mreža Hrvatske, Centar za mirovne studije i druge udruge, sudjelujući aktivno svojim stručnim znanjem i radom na području zaštite najranjivijih skupina poput migranata, žena koje su preživjele nasilje i njihove djece.

Povodom Međunarodnog dana žena, ove je godine sudjelovala i na okruglom stolu pod nazivom „Femicid i nasilje protiv žena“, koji se u organizaciji Autonomne ženske kuće Zagreb uz pokroviteljstvo Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova održao 8. ožujka 2022. u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, na kojem se govorilo o aktualnim problemima vezanim uz nasilja nad ženama i implementaciju zakona, nacionalnim zaštitnim mjerama i europskom nalogu za zaštitu te femicidu. Jedan od zastrašujućih podataka je činjenica da je uspješnost izvršenja femicida ove godine iznosila 100%, tj., da je svaki pokušaj femicida – rodno uvjetovanog nasilja, koji je završio ubojstvom, i izvršen. Kako je moguće da je femicid u Hrvatskoj postao praktično svakodnevan i kako ga spriječiti? Što čine vladajući da naprave dobru analizu svih femicida, u donošenju ispravnih odluka koje vode odlučnom postupanju.

Iz izvještaja koje je na rečenom okruglom stolu iznijela Sanja Bezbradica Jelavić, svjedočili smo opisima postupanja iz prakse, koji nanovo stigmatiziraju žrtvu, sudskih procesa koji su spori i koji nanose dugoročnu štetu i posljedice ne samo žrtvama, već i njihovim obiteljima, ne sankcionirajući na pravi način optužene, krivce za nasilje. Lani je u Hrvatskoj ubijeno 13 žena. Svakih 15 minuta u Hrvatskoj jedna žena je izložena nasilju, upozorile su saborske zastupnice. Tražile su krajem prošle godine više novca za zaštitu žena jer, kako su obrazlagale, bez sredstava i bez političke odlučnosti nećemo imati efikasnu borbu protiv nasilja nad ženama.

I mada Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena iz 2015. izrijekom kaže kako je za žene pravo na pristup pravosuđu ključno za ostvarivanje svih prava zaštićenih Konvencijom o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, kao i neovisnost, nepristranost, integritet i vjerodostojnost sudstva, borbu protiv nekažnjavanja i korupcije te ravnopravno sudjelovanje žena u sudstvu i drugim mehanizmima provedbe prava, temeljni element vladavine prava i dobre vladavine, u našoj praksi svjedočimo brojnim preprekama i ograničenjima u ostvarivanju ovih prava. Zadnjih mjesec dana ponovo svjedočimo “interpretacijama” zakona i nepoštivanju istih od strane predstavnika javnog zdravstva u Hrvatskoj, u trenutcima kada treba stručno i pravovremeno, u skladu sa zakonom djelovati na korist pacijentice, Mirele Čavajda. Sa Sanjom ćemo razgovarati o slučajevima iz njene prakse, zakonodavnim okvirima i njihovom provođenju, te mogućim modelima poboljšanja zakonodavstva i provedbe koji godinama zapostavljaju žensko zdravlje, dobrobit i ravnopravnost.

Sanja Bezbradica Jelavić, dipl. iur, odvjetnica. U okviru odvjetničke profesije intenzivno se bavi problematikom zaštite ljudskih prava, osobito prava žena, što uključuje redovno zastupanje fizičkih osoba pred nacionalnim sudovima, suradnju s nevladinim organizacijama (Autonomna ženska kuća Zagreb, Centar za žene žrtve rata – ROSA, Ženska mreža Hrvatske, Centar za mirovne studije itd.), stratešku mitigaciju vezano uz povrede ljudskih prava na Ustavom sudu i Europskom sudu za ljudska prava, rad s ranjivim skupinama – zastupanje žrtava kaznenih djela, rad na poboljšanju zakonskog okvira i stvaranju dobrih praksi. Sudjelovala je u brojnim inicijativama poboljšanja pravog okvira RH u suradnji s raznim nevladinim organizacijama, pisanjem prijedloga zakona, prijedloga izmjena i dopuna zakona, osobito vezano uz Obiteljski zakon, Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku, Prekršajni zakon, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu, Zakon o financiranju autonomnih ženskih skloništa, Zakon o suzbijanju diskriminacije, Zakona o ravnopravnosti spolova, zakona vezanih uz reproduktivna prava, zakona vezanih uz priziv savjesti i dr.
Članica je Europskog odbora za sprječavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) te Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima.

Vodila je brojne stručne edukacije namijenjene profesionalcima/kama i aktivistima/kinjama vodeći programe pravnih edukacija i treninga sutkinja, sudaca, DORH-a, policije i nevladinih organizacija vezano uz obiteljsko pravnu problematiku, te kazneno pravne i prekršajno pravne aspekte rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u obitelji, poput „Promicanje prava na zaštitu žena upotrebom Direktive 2011/99/EU o europskom nalogu za zaštitu – ARTEMIS”, 2020. i 2021., „Jačanje kaznenopravnih institucija i vladavine prava u središnjoj i istočnoj Europi, Transnacionalni organizirani kriminal u vezi s trgovanjem ljudima i krijumčarenjem ljudi”,2019., „Prava žrtava kaznenih djela, s naglaskom na izazove svjedočenja traumatiziranih osoba; trgovanje ljudima – međunarodne obaveze i EU sudska praksa”, 2018., „Jačanje kazneno pravnih institucija i vladavine prava u središnjoj i istočnoj Europi; Europske direktive i najbolje prakse zaštite ljudskih prava te pružanja usluga žrtvama”, 2017.

Sudjelovala je u brojnim narodnim i međunarodnim konferencijama, okruglim stolovima i objavi publikacija vezanima uz navedene teme.
Dobitnica je više priznanja: Nagrada Gradske skupštine Grada Zagreba, „Zagrepčanka godine”, 2022., Priznanje World Bank Group za doprinos studiji „Women, Business and the Law 2021” , Uvrštenje u „Heroji 2021.: Ljudi koji su napravili razliku” od strane portala BalkanInsight, Priznanje Ministarstva pravosuđa SAD za izvanrednu službu i predanost u pružanju obuke na temu transnacionalnog organiziranog kriminala u vezi s trgovinom ljudima i krijumčarenjem ljudi, te unaprjeđenju međunarodnih napora Ministarstva u promicanju vladavine prava, 2019.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo