U konkurenciji za nagradu Wild Dreamer novi filmovi Claire Denis, Hong Sang-sooa i Michelangela Frammartina | Subversive Film Festival

15. SUBVERSIVE FESTIVAL održat će se od 15. do 28. svibnja, a festival počinje ove nedjelje uz filmski program i 15. izdanje Subversive Film Festivala uz premijeru filma Miloša Pušića Heroji radničke klase u zagrebačkom kinu Tuškanac i s početkom u 20 sati.

Film o grupi ilegalnih građevinskih radnika bez osnovnih prava koji se pokušavaju suprotstaviti svojim šefovima okarakteriziran kao ogorčena punk pjesma prije nego očekivana tužaljka o radničkoj klasi koja odlazi u raj, svjetsku premijeru imao je u sklopu berlinske Panorame, a u glavnoj je ulozi Jasna Đuričić, dobitnica “europskog Oscara” za svoju glumačku izvedbu u filmu Quo vadis, Aida?

Subversive Film Festival od 15. do 22. svibnja u kinu Tuškanac, Dokukinu KIC, Kulturno informativnom centru, SPD Privredniku te online

Najnovije izdanje Subversive Film Festivala održat će se od 15. do 22. svibnja i donosi četrdeset recentnih filmskih naslova koji su obilježili tekuću godinu. Ovogodišnje festivalsko izdanje posvećeno je najdražem suradniku festivala, filmskom kritičaru i selektoru Draganu Rubeši (1956.-2022.) koji nas je početkom ove godine prerano napustio. 

U igranoj konkurenciji izdvajaju se novi film renomirane francuske sineastice Claire DenisObje strane oštrice nagrađen Srebrnim medvjedom za režiju o pandemijskom ljubavnom trokutu u kojem glume Juliette Binoche, Vincent Lindon i Grégoire Colin. Iz Berlina ovjenčan Srebrnim medvjedom stiže i najnoviji monokromatski komad „korejskog Rohmera“ Hong Sang-sooaSpisateljičin film o ljepoti slučajnih susreta i važnosti autentičnosti u često neiskrenom svijetu filma.
Tu je i pobjednik Un Certain Regard sekcije u Cannesu Otvaranje šakaKire Kovalenko, kao i bolivijski pobjednik sekcije Orizzonti u Veneciji Veliko kretanje u režiji Kira Russa, filmska simfonija i oda jednom od najviših gradova na svijetu, La Pazu. U konkurenciji je i Rupaspeleološko-filmsko remek-djelo Michelangela Frammartina, punokrvni primjerak žanra slow-cinema koji je u Veneciji osvojio čak tri nagrade, uključujući Specijalnu nagradu žirija u međunarodnoj konkurenciji. 

Dokumentarnu konkurenciju predvodi pobjednikVisions du Réela sucidalnim ruskim milenijalcima te Mutzenbacher Ruth Beckermann

Debitanski film Marusje Siroječovskaje Kako spasiti mrtvog prijatelja dolazi friško sa festivala Visions du Réel gdje je nagrađen, a paralelno s hrvatskom premijerom na Subversiveu bit će prikazan i u Cannesu.  Film o sucidalnim milenijalcima s moskovske periferije posthumno je ljubavno pismo redateljice njezinu prijatelju Kimiju ali i posveta cijeloj jednoj utišanoj generaciji. U konkurenciji je i novi film austrijske dokumentaristice Ruth Beckerman, Mutzenbacher, pobjednik Encounters sekcije na ovogodišnjem Berlinaleu. Beckermann će u sklopu festivala u srijedu18. svibnja održati i masterclass predavanje Režirati sjećanja: politički krajolici u dokumentarnom filmu. Tu je i šarmantni dokumentarac Vodič za ljubav i borbu protiv kapitalizma o bračnom paru Monique i Michelu Pinçon-Charlotu, francuskim sociolozima i autorima proslavljenih knjiga Nasilje bogatih i Predsjednik ultra-bogatih. Kronika klasnog prezira u politici Emmanuela Macrona

Restrospektiva Cecilije Mangini – prve dokumentaristice poslijeratne Italije
 

Iz popratnog filmskog programa koji će se odvijati u Dokukinu KIC izdvaja se retrospektiva nedavno preminule talijanske dokumentaristice Ceciliji Mangini (1927. – 2021.) U sklopu programa Film XX u suradnji s Kulturno informativnim centrom i Talijanskim institutom za kulturu po prvi put u Hrvatskoj prikazat će se izbor njezinih dokumentarnih i igranih filmova. Mangini je do same smrti u 93. godini života bila vrlo aktivna a njezin rad i javni angažman ukazuju na važnu kontrakulturnu ulogu koju film zauzima u suvremenoj talijanskoj povijesti. Surađivala je i s brojnim intelektualcima i umjetnicima svoga vremena, uključujući Piera Paola Pasolinija i svojeg supruga Lina Del Fra. U goste nam dolaze Paolo Pisanelli, redatelj i njezin česti suradnik te filmologinja i teoretičarka Dalila Missero, autorica knjige Women, Feminism and Italian Cinema.

Duras/Godard dijaloziŽelim pričati o Duras / Hommage: Tko zna što će jučer donijeti? / premijera filma Punk the Capital uz gostavanje redatelja

Ovogodišnji Hommage pod naslovom Tko zna što će jučer donijeti? donosi filmove Haruna FarockijaAndreja UžiceJulesa Dassina i Pantelisa Voulgarisa koji tematiziraju povijesne prekretnice u balkanskim zemljama u 20. stoljeću i njihov utjecaj na naše kolektivno sjećanje. Program donosimo u suradnji s francuskom kustosicom Delphine Leccas i grčkom umjetničkom organizacijom locus athens. U srijedu18. 5. u Dokukinu će se održati i hrvatska premijera dokumentarca Punk the Capital o rođenju punka u Washington D.C.-ju i osnivanju slavnih Dischord Records, a na projekciji će nam se pridružiti redatelj James June Schneider i Jeff Nelson legendarni bubnjar Minor Threata. U kinu Tuškanac u sklopu programa Duras / Godard dijalozi prikazat će se i dva filmska dijaloga posvećena velikim francuskim umjetnicima Marguerite Duras i Jean-Lucu Godardu. Dokumentarno-igrani hibrid Želim pričati o Duras redateljice Claire Simon baziran je na intervjuima Durasina 38 godina mlađeg ljubavnika Yanna Andrée, dok je Vidimo se u petak, Robinsone baziran na razigranoj korespondenciji dvije filmske legende Jean-Luc Godarda i iranskog redatelja i književnika Ebrahima Golestana. 

Raspored ovogodišnjeg Subversive Film Festivala

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

Film Tvornice radnicima osvojio Grand Prix na 31. DHF-u

Festivalski Grand Prix osvojio je dokumentarni film Tvornice radnicima Srđana Kovačevićakojem je glavni žiri u sastavu Sanja Vejnović, Đuro Gavran i Miroslav Sikavica dodijelio i nagradu za najbolji dokumentarac. Spomenuti film donosi priču ivanečkih radnika Tvornice alatnih strojeva ITAS, a u obrazloženju žirija stoji: Prikazujući stanje iznutra te ne izlazeći s kamerom izvan prostora same tvornice, pri tome fokusirajući se na najistaknutijeg ITAS-ova metalca, posljednjeg Mohikanca radničkog samoupravljanja, kao i na nemoćna direktora tvornice, autor gradi autentičnu i nesentimentalnu priču o sudbini tradicionalne radničke klase u tranzicijskom društvu, gruboj tržišnoj realnosti, frustraciji, nasukanim idealima, gubitku iluzija, narušenim međuljudskim odnosima te neizvjesnoj budućnosti.

Nagrada za režiju dodijeljena je Mati Ugrini za igrani film Sve što dolazi, ‘slow cinema filmu jake vizualnosti, dijaloška minimalizma, opservacijska pristupa i izrazite atmosferičnosti, u kojem su eksterijeri paška kamenita pejzaža i otočka izolacija važni akteri’. Isti je naslov ovjenčan i nagradom za najbolju kameru koja je pripala Ivanu Markoviću.

Nagradu za najbolji animirani film osvojio je film Vidiš li ih ti? Brune Razuma, ‘uradak fascinantne scenografije i lutki u priči o dječaku koji boluje od šizofrenije‘; najboljim eksperimentalnim filmom proglašen je film Žene minorne spekulacije autorice Nicole Hewitt, ‘ambiciozno, slojevito i intermedijalno djelo u formi vizualnog i zvučnog eksperimenta‘, dok je najbolji igrani film Jesen našeg ljeta autora Karla Voriha, ‘prpošno režirana generacijska priča puna šarma‘. Najbolji namjenski film je Kaskader , video spot glazbenog sastava Rolo u režiji Rine Barbira, koji ‘naizgled jednostavnu ideju uspijeva realizirati na maestralan način‘.

Nagrada za najbolji scenarij pripala je Filipu Antoniu Lizatoviću za scenarij igranog filma Carpe Diem, ‘dramaturški efektan kratkiš o naličju masovnog turizma, privatnim interesima i lakoj zaradi’, dok je za isti film glumac Stojan Matavulj nagrađen za realizaciju najbolje muške uloge.

Za najbolju žensku ulogu nagrađena je Snježana Sinovčić-Šiškov i to za ostvarenu ulogu u igranom filmu Marko autora Marka Šantića. Spomenuti je film osvojio i Nagradu za etiku i ljudska prava koju im je dodijelio žiri u sastavu Boris Bakal, Nevena Balažević i Sanja Sarnavka, a koju dijele s dokumentarnim filmom Veće od traume Mirte Puhlovski i Vedrane Pribačić. ‘Izdvojili smo filmove koji, osim davanja jasnog uvida u nimalo ružičastu stvarnost Hrvatske, nude nadu u bolje sutra, u kojima vidimo kako samo čovječnost, suradnja i uzajamno poštovanje pomažu da se ljudi osjećaju bolje, osnaženo i spremno za suočavanje s teškim životnim situacijama – igrani film ‘Marko’ koji nam pokazuje kako bol i tuga zbog gubitka sinova nema nacionalnost niti etničku pripadnost; dokumentarni film ‘Veće od traume’ u kojem je posebno važno što su junakinje, a ne samo akterke priče, žene o čijem se ratnom stradanju najmanje govorilo u javnosti i čija se žrtva predugo prešućivala’, stoji u obrazloženju žirija.

Dokumentarni film Veće od traume autorica Mirte Puhlovski i Vedrane Pribačić pored ove je nagrade ovjenčan i posebnim priznanjem u kategoriji dokumentarnog filma, ali i nagradom Zlatna uljanica o kojoj je odlučio žiri u sastavu Jerko Ban, Marijana Jakovljević te Danijel Labaš – spomenuti je film ‘ne samo izvrstan primjer, nego i svjedoči o složenosti toga problema jer ocrtava dugotrajne posljedice koje trauma ostavlja na pojedincu, ali što je još važnije, film prikazuje proces oporavka i daje nadu da je svaki problem rješiv te da uvijek postoji izlaz.

Nagradu Jelena Rajković koja se dodjeljuje najbolje autoru/ici do 30 godina, ovogodišnji žiri u sastavu Dalija Dozet, Romana Rožić i Nikola Strašek dodijelio je dokumentarnom filmu Volim Anje Koprivšek; film je to koji ‘progovara neposredno, emocionalno istinito i bez ostatka pa gledatelj osjeća da se pred njim životi lome  iako se po lakoći, spontanosti i intuiciji filmskog pripovijedanja sve čini kao igrom slučaja uhvaćena stvarnost,’ stoji u obrazloženju žirija.  

Nagradu za najbolju kameru osvojio je Jan Klemsche za dokumentarni film Hrvatskog narodnog preporoda Gorana Devića, dok su priznanjem za oblikovanje zvuka nagrađeni Hrvoje Pelicarić i Vladislav Knežević, za animirani film Aqualia.

Nagradu publike osvojio je dokumentarac Veće od traume Mirte Puhlovski i Vedrane Pribačić.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

TUŠKANAC NA 54+ | filmski online projekt namijenjen starijima od 54 godine

Nova radionica iz hiperproduktivne tvornice zvane HFS online namijenjena je starijima od 54 godine koje zanima kritička analiza filma. Tuškanac na +54  nova je četverodnevna online radionica koja će vas na temelju konzumacije recentnih filmskih ostvarenja natjerati na kritičko promišljanje o filmu. U tom procesu pomoći će vam i kroz njega vas voditi filmski profesionalci, kritičari i redatelji – Tamara Bilankov, Višnja Vukašinović, Ivan Ramljak i Zvonimir Jurić.Više o projektu možete pronaći na: online.hfs.hr Na radionicu se možete prijaviti jedan ili sva 4 dana na ovom LINKU!

26.5. u 20h Močvara ( r. L. Martel) sa Zvonimirom Jurićem

https://www.youtube.com/watch?v=OV8cmaiWoJ8

Provincijski gradić Salta na sjeverozapadu Argentine tijekom jednog vrućeg ljeta. Sredovječna Mecha žena je u pedesetim godinama koja sa suprugom Gregoriom, čovjekom opsjednutim zadržavanjem mladenačkog izgleda, podiže troje djece tinejdžera. Njihova obitelj je dobrostojeća, živi na komfornom imanju La Mandrágora, a dok se Mecha i Gregorio sa svakodnevicom nose ponajviše uz velike količine alkohola, njihova razmažena i neodgovorna djeca dane provode u izležavanju, vožnjama automobilom i šmrkanju kokaina. Kći Momi je zaljubljena u služavku Isabel, a sin José pati zbog zaljubljenosti u svoju drugu sestru Verónicu. Mechina nećakinja Tali živi u gradu, u manjoj kući također sa suprugom i malom djecom, a Tali je smirena, trijezna i racionalna žena predana skrbi o djeci. No i odnosi u njezinoj obitelji su složeni, ali iz drugih razloga.

27.5. u 20h Konačna sloboda (r. S. Meise) s Višnjom Vukašinović

Austrijski kandidat za nagradu Oscar 2021. godine Konačna sloboda, film je redatelja Sebastiana Meisea o neobičnoj ljubavi dvojice zatvorenika u poslijeratnoj Njemačkoj. Hans (Franz Rogowski – Victoria, Undine, Transit) uvijek iznova završava u zatvoru zbog zloglasnog članka 175, koji mušku homoseksualnost tretira kao kazneno djelo. Nakon što je preživio nacistički koncentracijski kamp, Hansa 1945. prebacuju ravno u zatvor, gdje upoznaje osuđenog ubojicu Viktora (Georg Friedrich – Helle Nächte – Srebrni medvjed za najboljega glumca). Tijekom Hansovih čestih povrataka, prvotna netrpeljivost između dvojice muškaraca prerasta u nešto poput ljubavi. Konačna sloboda dobitnik je Nagrade žirija u programu Izvjestan pogled ovogodišnjeg Cannesa, dobitnik nagrade Europske filmske akademije za najbolju kinematografiju i originalnu glazbu te pobjednik prošlogodišnjeg Zagreb Film Festivala.

28.5. u 17hThe Florida Project (r. S. Baker) s Ivanom Ramljakom

Smještena na razmeđi autocesta, radnja filma prati šestogodišnju Moonee i njezinu buntovnički nastrojenu majku Halley u razdoblju ljetnih mjeseci. Njih dvije iz tjedna u tjedan žive u motelu „Magični dvorac” kojim upravlja Bobby, a čiji kruti vanjski izgled skriva njegov karakter prepun ljubaznosti i suosjećanja. Unatoč nimalo prijateljski nastrojenom okruženju, Moonee nema problema svakoga dana uživati u životu, upuštajući se u bezbrojne avanture skupa s novopridošlicom Jancey koja joj ubrzo postaje najboljom prijateljicom. Međutim, Moonee nije niti svjesna da njezinu delikatnu fantaziju o životu održava težak rad i žrtva njezine majke, koja je prisiljena istraživati sve opasnije mogućnosti kako bi priskrbila sredstva za pristojan odgoj svoje kćerke…

29.5. u 17hJoš jedna runda (r. T. Vinterberg) s Tamarom Bilankov

Sredovječni Martin srednjoškolski je profesor povijesti iz Kopenhagena koji s kolegama i prijateljima Tommyjem, Nikolajem i Peterom uživa u zajedničkim druženjima uz obilje alkohola. Njima alkohol treba da ih oraspoloži, a kao opravdanje takvoj sklonosti navode teoriju norveškog psihijatra Finna Skårderuda, koji tvrdi da ljudski organizam ne stvara dovoljno alkohola, a da je optimalna razina alkohola u ljudskoj krvi 0,5 promila. Prema tom psihijatru baš tolika količina ljude čini opuštenijima i kreativnijima, dok navodno ne stvara probleme ni za dotične pojedince ni za njihovu okolinu. I tako se Martin s prijateljima krene sustavno podnapijati, uz isprva pozorno vođenje računa o tome da im razina alkohola ne prijeđe 0,5 promila. I to se ispočetka čini djelotvornim, jer sva četvorica postaju bolji profesori, učenici i njihovi roditelji su zadovoljniji, a zadovoljnija je i Martinova supruga Anika, s kojom ima dvoje djece, a koja primijeti da on više nije distanciran prema njoj i djeci te da je i u krevetu nježniji i pažljiviji. Pritom se dečki stalno tješe da su i mnogi znameniti ljudi poput Ernesta Hemingwayja, Wnstona Churchilla i Franklina D. Roosevelta također bili ljubitelji kapljice, ali im to nije nimalo smetalo u ostvarenju velikih ciljeva. Ipak, isprva pažljivo doziranje alkohola kod sve četvorice će ubrzo izmaknuti nadzoru i pretvoriti se u ozbiljan alkoholizam, promili u krvi će rasti, a dok će trojica uključujući i Martina ipak ostati dovoljno razumna da se pokušaju zaustaviti na vrijeme, to neće biti moguće za profesora tjelesnog Tommyja. Kao polaznici možete se priključiti jedan ili sva četiri dana. Prijavite se klikom na link Tuškanac na 54+

Voditelji radionice:

Tamara Bilankov (rođena 1988.) magistrirala je na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te Odsjeku za komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Trenutno se školuje na poslijediplomskom studiju na Radboud Sveučilištu, u Nizozemskoj. Od 2015. radi kao edukatorica na raznim filmskim i umjetničkim radionicama u okviru udruge Blank. Od 2016. radi kao profesorica filma, videa i animacije u Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok. Izlagala je na mnogim skupnim izložbama, finalistica književne nagrade Prozak i nagrade Na vrh jezika za 2020. Dobitnica nagrade za najbolju kratku priču Muzeja anđela 2021. Članica je Hrvatskog društva interdisciplinarnih umjetnika i djeluje unutar umjetničkog kolektiva Ljubavnice.

Zvonimir Jurić (rođen 1971). Diplomirao filmsku i TV režiju 1999. godine na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Režirao nekoliko nagrađivanih dokumentarnih filmova (Crnci su izdržali, a ja?, Jurić: tvrđa 1999 i Nebo ispod Osijeka), igrani film Onaj koji će ostati neprimijećen te dio omnibusa Sex, piće i krvoproliće. Njegov nagrađivani kratki film Žuti mjesec, dio omnibusa Zagrebačke priče prikazan je u konkurenciji berlinskog filmskog festivala. Dugometražni igrani film Crnci koji je režirao i napisao s Goranom Devićem nagrađen je s više od desetak međunarodnih filmskih priznanja, između ostalih Grand prixevima na festivalima u Linzu, Ljubljani i Beogradu. Crnci su 2010. bili i hrvatski kandidat za nagradu Oscar.

Ivan Ramljak (rođen 1974.) je redatelj, nezavisni filmski kustos i filmski kritičar. Od 2013. uređuje program Kratki utorak u kinu Tuškanac u Zagrebu, a od 2016. je umjetnički direktor Tabor Film Festivala. Dosad je režirao desetak filmova, koji su prikazani na više od 80 festivala diljem svijeta, na kojima su osvojili brojne nagrade.

Višnja Vukašinović (rođena 1982.). Diplomirala komparativnu književnost i engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, doktorandica je na istom fakultetu s temom iz hrvatskog filma. Dobitnica strukovnih nagrada – Vladimir Vuković za novog kritičara 2012. i godišnje nagrade Vladimir Vuković za najboljeg kritičara 2016. Objavljuje eseje o književnosti, filmu i likovnoj umjetnosti na Trećem programu Hrvatskog radija, časopisima Filmonaut, Hrvatski filmski ljetopis, 15 dana i Zapis, Vijencu i Zarezu. Voditeljica radionice kritike te radionice pisanja za film Kinokluba Zagreb. Autorica tri nagrađivana kratka igrana filma i filmskog bloga te projekta Prozori koji uključuje četrdeset eseja o povijesti domaće dokumentaristike. Bila je selektorica programa hrvatskog filma u okviru Kratkih slika MM centra u Zagrebu, a trenutno organizira i vodi Filmske večeri u Močvari.  Potpredsjednica je Hrvatskog društva filmskih kritičara.

Projekt HFS online Hrvatatkog filmskog saveza se realizira u partnerstvu udrugom Blank filmski inkubator, a projekt je sufinanciran uz podršku Europskog socijalnog fonda iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali. Bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog socijalnog fonda u okviru poziva Umjetnost i kultura online (405.790,00 HRK) i Ministarstva kulture i medija iz državnog proračuna (71.610,00 HRK). Ukupna vrijednost projekta je 477.400,00 HRK. Za dodatna pitanja obratite nam se na: tena.bosnjakovic@hfs.hr.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

Ponta Lopud festival najavljuje glazbeno-filmski spektakl!

Ponta Lopud festival najavljuje glazbeno-filmski spektakl, projekciju filma Birdman u jedinstvenoj atmosferi Franjevačkog samostana Lopud 1483, uz glazbenu pratnju Antonija Sancheza, koji će partituru za bubnjeve odsvirati uživo pred gledateljima tijekom filmske projekcije.

Drama Birdman Alejandra Gonzáleza Iñárritua, koja je osvojila brojne nagrade, između ostalih i četiri nagrade Oscar u kategorijama za najbolji film, režiju, fotografiju i izvorni scenarij 2015. godine na mnoge je načine napravila iskorak u filmskom stvaralaštvu. Osim što je film obilježila izvanredna gluma i režija, jedan se aspekt filmske produkcije spojio s njim na tako nesvakidašnji način da se čini kao da bi se mogao uklopiti u film kao tercijarna priča. Naime, riječ je o genijalnoj partituri filma, koju je improvizirao četverostruki osvajač nagrade Grammy, jazz glazbenik i filmski skladatelj Antonio Sanchez koristeći samo dva instrumenta, bubnjeve i činele. Za djela koje je skladao za film Birdman dobio je nagradu Grammy 2016. godine.

Nakon brojnih svjetskih pozornica na kojima Sanchez predstavlja Birdman live, ovaj ekskluzivni događaj dio je i ovogodišnjeg Ponta Lopud festivala. Svaka je Sanchezova izvedba uživo jedinstvena jer je originalnu glazbu za film gotovo u cijelosti improvizirao, a upravo je improvizacija, koja služi tome da gledatelji dožive dramski učinak u filmu, najzahtjevniji dio izvedbe uživo.

Tim je povodom glazbenik iskazao zadovoljstvo što ima priliku predstaviti se pred publikom Ponte Lopuda: “Jako se radujem svom nastupu na Ponta Lopud festivalu. Već nekoliko godina uživam izvodeći Birdman Live i jako sam uzbuđen što ću ovo ljeto s vama podijeliti to iskustvo u prekrasnoj Hrvatskoj!

Rođen u Mexico Cityju, četverostruki dobitnik nagrade Grammy Antonio Sanchez diplomirao je klasični klavir na Nacionalnom konzervatoriju u Meksiku, a 1993. upisao Berklee College of Music i New England Conservatory, gdje je na studiju jazza diplomirao magna cum laude.

Od preseljenja u New York 1999. godine Antonio je postao jedan od najtraženijih bubnjara na međunarodnoj jazz sceni. Tijekom 18 godina karijere i 9 snimljenih albuma, kao jedan od najboljih svjetskih bubnjara surađivao je s brojnim eminentnim glazbenicima kao što su Pat Metheny, Chick Corea, Gary Burton, Michael Brecker, Charlie Haden i Toots Thielemans.

O Ponta Lopud festivalu:

Ponta Lopud festival mjesto je susreta filmskih talenata iz regije, značajnih autora iz svijeta filma i zaljubljenika u filmsku umjetnost, koje pruža mogućnost talentima iz Hrvatske i regije za izravan susret s nekim od najznačajnijih imena iz svijeta filmske industrije. Talenti u razvoju i već etablirani profesionalci sedme umjetnosti u inspirativnom okruženju otoka Lopuda imaju priliku steći nova iskustva i stvarati dugoročne profesionalne i prijateljske odnose. Istovremeno, Ponta Lopud festival, koji u fokus stavlja kreativne procese i film kao umjetnost, pruža i uvid u recentne tokove regionalne kinematografije okupljajući na elafitskom otoku nove generacije filmskih kreativaca. Ukupno dvadesetak sudionika majstorskih tečajeva, koji svojim talentom predstavljaju budućnost regionalne kinematografije, dobit će priliku „učiti od najboljih“. U šest festivalskih dana sudionici i publika moći će uživati u osam večernjih filmskih projekcija i sedam filmova na jedinstvenim lokacijama pod zvijezdama – izuzetnom ambijentu tvrđave Franjevačkog samostana Lopud 1483 i plaže RMH Lafodia Sea Resorta. Drugi Ponta Lopud festival održava se od 22. do 27. lipnja 2022.     

Sve informacije o programu i popratnim sadržajima Ponta Lopud festivala dostupne su na službenoj mrežnoj stranici festivala www.pontalopud.hr  te putem društvenih mreža Ponta Lopud festivala.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

Subversive festival vraća se terminu “krasnog maja”

15. SUBVERSIVE FESTIVAL održat će se od 15. do 28. svibnja u kinu Tuškanac, Dokukinu KIC, Kulturno informativnom centru, SPD Privredniku te online. U dugom terminu „krasnog maja“ očekuje nas još jedno raskošno festivalsko izdanje s bogatim filmskim i diskurzivnim programom, diskusijama, panelima i predavanjima uzgostovanja (uživo i online) brojnih svjetskih intelektualaca, filmaša i aktivista, a sve uz ovogodišnju festivalsku temu – MIKROFIZIKE PROTU-MOĆI.

Festivalska tema sažeta u sintagmi MIKROFIZIKE PROTU-MOĆI podsjeća kako je u doba obilježeno pojmom kriza nužna sposobnost analize specifičnih kodova moći kao što je nužna i sumnja u sve poretke u kojima se znanje pretvara u moć i obrnuto. PROTU-MOĆ je sposobnost za analizu krize nejednakost, krize okoliša i krize liberalne demokracije. Uspon nacionalističkih i autoritarnih režima zahtijeva etiku novih subjekata protu-moći i MIKROFIZIKU mjesta s kojeg se odazivamo pozivu na društveni angažman formiran oko ideje slobodnog zajedničkog života organiziranog na načelima solidarnosti.

Subversive Film Festival u spomen na Dragana Rubešu

Najnovije izdanje Subversive Film Festivala održat će se od 15. do 22. svibnja i donosi četrdeset recentnih filmskih naslova koji su obilježili tekuću godinu. Ovogodišnje festivalsko izdanje posvećeno je najdražem suradniku festivala, filmskom kritičaru i selektoru Draganu Rubeši (1956.-2022.) koji nas je početkom ove godine prerano napustio. Filmovi iz igrane i dokumentarne konkurencije natjecat će se za nagrade Wild Dreamer za najbolji dokumentarni i igrani film, a ocjenjivat će ih tročlani žiri u sastavu Tina Leisch (filmska redateljica, novinarka i politička aktivistkinja / Austrija), Sonja Leboš (kulturna antropologinja / Hrvatska) i Marko Stojiljković (filmski kritičar, Srbija / Slovenija).

Filmski program otvaraju Heroji radničke klase. U konkurenciji i novi filmovi Claire Denis, Hong Sang-sooa i Michelangela Frammartina

U nedjelju, 15. svibnja  u kinu Tuškanac film Heroji radničke klase srpskog redatelja Miloša Pušića otvaraju ovogodišnji filmski program. Film o grupi ilegalnih građevinskih radnika koji ostavljeni bez novca i osnovnih prava, pokušavaju se suprotstaviti svojim šefovima. Film je imao svjetsku premijeru u sklopu berlinske Panorame a u glavnoj je ulozi Jasna Đuričić, dobitnica “europskog Oscara” za svoju glumačku izvedbu u Quo vadis, Aida? U igranoj konkurenciji svakako treba izdvojiti i Obje strane oštrice novi film renomirane francuske sineastice Claire Denis za koji je dobila Srebrnog medvjeda za režiju u Berlinu o pandemijskom ljubavnom trokutu u kojem glume Juliette Binoche, Vincent Lindon i Grégoire Colin. Iz Berlina ovjenčan Srebrnim medvjedom stiže i najnoviji monokromatski komad korejskog autora Hong Sang-sooa Spisateljičin film o ljepoti slučajnih susreta i važnosti autentičnosti u često neiskrenom svijetu filma. „Korejskom Rohmeru“ ovo je četvrta Velika nagrada žirija na Berlinaleu. Tu je i pobjednik Un Certain Regard sekcije u Cannesu Otvaranje šaka filmske debitantice Kire Kovalenko koja nas vodi u izolirano bivše rudarsko mjesto u Sjevernoj Osetiji. Ističe se i bolivijski pobjednik sekcije Orizzonti u Veneciji Veliko kretanje u režiji Kira Russa, filmska simfonija i oda jednom od najviših gradova na svijetu La Pazu. U programu su i dva talijanska filma – avantura Priča o kraljevskom raku autorskog dvojca Mattea Zoppisa i Alessija Rigo de Righijadonosi neobičnu priču o potrazi za blagom snimljenu u maniri Wernera Herzoga i Lucrecije Martel; dok je speleološko-filmsko remek-djelo Rupa Michelangela Frammartina, punokrvni primjerak žanra slow-cinema koji je u Veneciji osvojio čak tri nagrade, uključujući Specijalnu nagradu žirija u međunarodnoj konkurenciji.

Dokumentarnu konkurenciju predvode pobjednik Berlinalea i novi film Ruth Beckermann

Dokumentarnu konkurenciju predvodi Mutzenbacher, pobjednik Encounters sekcije na ovogodišnjem Berlinaleu. Najnoviji film austrijske dokumentaristice Ruth Beckermann suočava muškarce različitih dobi s istoimenim zloglasnim erotskim romanom iz 1906. godine o seksualnim pustolovinama bečke prostitutke i promatra njihove reakcije. Beckermann će u sklopu festivala u srijedu, 18. svibnja održati i masterclass predavanje Režirati sjećanja: politički krajolici u dokumentarnom filmu. Tu su i dva doku-fikcijska ostvarenja koja na zanimljiv način pomiču granice između dokumentarnog i igranog žanra – Kraj Alekseja Lapina ambijentiran u gradić na ukrajinsko-ruskoj granici i 107 majki Pétera Kerekesa o stanovnicama jednog zatvora u Odesi. Uznemirujuća filmska studija Sva svjetla posvuda baltimorskog dokumentarista Thea Anthonyja, nagrađena je u Sundanceu a istražuje zajedničku povijest kamera, oružja, policije i pravosudnog sustava.

Film preispituje infiltraciju tehnologija nadzora u našu svakodnevicu i sondira predrasude koje su inherentne ljudskoj percepciji ali i percepciji kamere. Tu je i šarmantni dokumentarac Vodič za ljubav i borbu protiv kapitalizma o bračnom paru Monique i Michelu Pinçon-Charlotu, francuskim sociolozima i autorima proslavljenih knjiga Nasilje bogatih i Predsjednik ultra-bogatih. Kronika klasnog prezira u politici Emmanuela Macrona.

Retrospektiva nedavno preminule talijanske dokumentaristice Cecilije Mangani prikazuje se po prvi put u Hrvatskoj

Iz popratnog filmskog programa koji će se odvijati u Dokukinu KIC izdvaja se retrospektiva nedavno preminule talijanske dokumentaristice Ceciliji Mangani (1927. – 2021.) U sklopu programa Film XX u suradnji s Kulturno informativnim centrom i Talijanskim institutom za kulturu po prvi put u Hrvatskoj prikazujemo izbor njezinih dokumentarnih i igranih filmova. Mangini je do same smrti u 93. godini života bila vrlo aktivna a njezin rad i javni angažman ukazuju na važnu kontrakulturnu ulogu koju film zauzima u suvremenoj talijanskoj povijesti. Surađivala je i s brojnim intelektualcima i umjetnicima svoga vremena, uključujući Piera Paola Pasolinija i svojeg supruga Lina Del Fra. U goste nam dolaze Paolo Pisanelli, redatelj i njezin česti suradnik te filmologinja i teoretičarka Dalila Missero, autorica knjige Women, Feminism and Italian Cinema.

Tko zna što će jučer donijeti? – filmovi Haruna Farockija, Andreja Užice, Julesa Dassina i Pantelisa Voulgarisa koji tematiziraju povijesne prekretnice u balkanskim zemljama u 20. stoljeću

Ovogodišnji Hommage pod naslovom Tko zna što će jučer donijeti? donosi filmove Haruna Farockija, Andreja Užice, Julesa Dassina i Pantelisa Voulgarisa koji tematiziraju povijesne prekretnice u balkanskim zemljama u 20. stoljeću i njihov utjecaj na naše kolektivno sjećanje. Naslov programa inspiriran je ciničnom maksimom iz staljinističkog perioda kako ju je prenio povjesničar i istraživač „historijske mitologije“ Eric Hobsbawm. Program donosimo u suradnji s francuskom kustosicom Delphine Leccas i grčkom umjetničkom organizacijom locus athens. U srijedu 18. 5. u Dokukinu će se održati i hrvatska premijera dokumentarca Punk the Capital  o rođenju punka u Washington D.C.-ju i osnivanju slavnih Dischord Records, a na projekciji će nam se pridružiti redatelj James June Schneider i Jeff Nelson legendarni bubnjar Minor Threata. U kinu Tuškanac u sklopu programa Duras/Godard dijalozi prikazat će se i dva filmska dijaloga posvećena velikim francuskim umjetnicima Marguerite Duras i Jean-Lucu Godardu. 

Dokumentarno-igrani hibrid Želim pričati o Duras  redateljice Claire Simon baziran je na intervjuima Durasina 38 godina mlađeg ljubavnika Yanna Andrée, dok je Vidimo se u petak, Robinsone  baziran na razigranoj korespondenciji dvije filmske legende Jean-Luc Godarda i iranskog redatelja i književnika Ebrahima Golestana.

Festival će zatvoriti posebna projekcija monumentalne Prirode kultnog armenskog redatelja Artavazda Pelešjana, dokumentarista i autora montaže distance, kojeg je Sergej Paradžanov prozvao „jednim od nekolicine autentičnih filmskih genija“ a u pitanju je njegov prvi film nakon više od 25 godina. Cjelokupni program nađite na www. subversivefestival.com.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

Tvornice radnicima Srđana Kovačevića najbolji dokumentarni film na festivalu CROSSING EUROPE u Linzu i došao je u domaću kinodistribuciju

Dugometražni dokumentarni film Srđana Kovačevića Tvornice radnicima nagrađen je na netom završenom Filmskom festivalu CROSSING EUROPE u Linzu i to nagradom za Najbolji dokumentarni film. Kako stoji u obrazloženju nagrada se dodjeljuje filmu koji svojim značenjem promiče društvene vrijednosti europskog dokumentarnog filma.

Film Tvornice radnicima imao je svjetsku premijeru u lipnju prošle godine na Međunarodnom natjecateljskom programu Sheffield DocFesta, a do sad je osvojio nagradu Fipresci na Motovun Film Festivalu, zatim nagradu za najbolji film na Liburnija Film Festivalu i najbolji dokumentarni film na Filmskom festivalu u Trstu. Dobitnik je i nagrade Oktavijan za Najbolji dugometražni dokumentarni film 2022.

Priča filma prati radnike koji se deset godina nakon što su preuzeli tvornicu ITAS u Ivancu bore se za opstanak u kapitalističkoj ekonomiji. Portret je to zajednice koja udružuje snage kako bi zaštitila svoj rad i spremna je podnijeti žrtvu na putu prema cilju. Prateći situaciju iznutra, redatelj Srđan Kovačević ulazi u kovitlajući otpor, postavljajući u središte radnje dilemu današnjeg radništva: može li ideja ‘tvornice radnicama’ opstati ili je to još jedan utopijski san?

Nakon premijernih projekcija u Dubrovniku, Rijeci, Splitu, Ivancu i Zagrebu film Tvornice radnicima krenuo je u domaću kino distribuciju.

Film je nastao u produkciji kuće Fade In, a producirali su ga Sabina Krešić i Luka Venturin. Damir Čučić film je i montirao, uz Ivu Kraljević i Srđana Kovačevića. Za dizajn i obradu zvuka bio je zadužen Ranko Pauković, a za kolor korekcije Magdalena Ptiček i Darko Kušlan. Film Tvornice radnicima nastao je uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra i Grada Zagreba.

Sve informacije o filmu ‘Tvornice radnicima’ bit će ažurirane i dostupne na Facebook stranici filma.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

Čežnja za pripadanjem | Hrvatski filmovi Animafesta 2022

Pedeseta obljetnica u svijetu najuglednijeg hrvatskog filmskog festivala donosi opsežan retrospektivni program Zagrebačke škole crtanog filma u pet cjelina (Počeci, Bonjour Cannes 1958, Zlatno doba 1 i 2, Crtići!), kao i onaj dobitnika Nagrade za životno djelo Nedeljka Dragića s deset doajenovih ponajboljih radova. I u izboru dvadeset filmova koji su se u povijesti Animafesta najviše dojmili njegove publike, a riječ je uistinu o nezaobilaznoj best of kolekciji koju čak ni povremeni gledatelji animacije ne bi smjeli zaobići, nalaze se domaći klasici. Nova hrvatska animirana produkcija ipak će i ove obljetničke 2022. privući najviše pozornosti jer slavna prošlost ne znači mnogo bez trasirane bolje budućnosti.

Tri su nova hrvatska filma zaslužila nastup u najprestižnijem Velikom natjecanju kratkometražnog filma Animafesta 2022: Pozdrav suncu Darka Masneca (produkcija Studio u šumi), Psychographic Branka Farca (produkcija Zagreb film) te, u koprodukciji s Nizozemskom, 10 dana Lovida Laure Martinović (produkcija Minya film i animacija). Višestruko talentirani Darko Masnec posljednjih se godina nešto više posvećivao akademskom radu, dajući teoriji videoigara pionirske priloge iz očišta animacije, ali filmovi kojima je prije jednoga desetljeća na sebe skrenuo pozornost, kao i novije kreativne videoigre i instalacije, davali su nadu da bi se mogao vratiti i svojem autorskom polazištu. Iako u određenoj mjeri asocijativna u svojim transformacijama te oslonjena na nasljeđe apstraktnog slikarstva u upotrebi temeljnih i raznobojnih geometrijskih oblika i linija, kozmička pripovijest Pozdrav suncu o simbiozi, istraživanju, fluidu života i rastu nedvojbeno komunicira i težnju za pripadanjem te bijegom od samoće. Atmosferičnom poniranju u univerzum nikad statičnih “čvrknjica”, meduza i krugova dodatni sloj očuđenja priskrbljuje fenomenalna upotreba zvuka i glazbe (Luka Smetiško), a znalci će u novi Masnecov film moći upisati i obilje motivskih referenci u rasponu od Kandinskog i McLarena do Usheva i Michaela Freija.

Peti, ujedno i najosobniji animirani film apstraktnog slikara i redatelja eksperimentalnih filmova Branka Farca Psychographic crno-bijeli je rad u čijem se središtu nalaze umjetnik i njegova obitelj. Neprestano transformirajući oblici/znakovi koji se kreću oko likova formiraju i rastaču prepoznatljive obrise, lica i tijela, a prijelazi među njima majstorski su i fluidno izvedeni između ostaloga i zato što se Farac odlučio na teži put “pune” a1 animacije s 24 sličice u sekundi. Iako je Farac ranije demonstrirao kako film doživljava prije svega kao filozofsko sredstvo, Psychographic je, bez obzira na svoju oniričku, asocijativnu i blago alogičnu atmosferu koja priziva podjednako automatsko pisanje/crtanje i autoportret psihe (a koji se ovdje, prema Adolphu Gottliebu, shvaća kao integralni dio stvarnosti), prije svega intimna, emocionalna priča.

Od namjenskog filma, videospota u Natjecanju hrvatskog filma, do Velikog natjecanja i borbe za Grand Prix, odnosno kvalifikaciju za Oscara može biti samo mali koračić, dugačak tek godinu dana, pod uvjetom da ste talentirani kao Laura Martinović. 10 dana Lovida svakako jest mali autobiografski covid-film o izolaciji i bolesti, testovima, šmrcanjima, kašlju, temperaturi, tabletama, čajevima, limunima, meditacijama i boli u plućima – dakle film o ženskom tijelu – ali to je i film o potrazi za kontaktom i ljubavlju koji se mogu ostvariti samo virtualno i u mašti, rad koji pokazuje kako digitalna komunikacija i navezanost na internet ne prestaju ni kada je tijelo potpuno sputano.

U međunarodnoj konkurenciji Natjecanja studentskog filma natječu se dva hrvatska djela, oba iz produkcije Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Diplomski rad Morane Marije Vulić Illuminated fluidno je animirana nadrealističko-distopijska SF parabola o društvu antropomorfnih robota u kojem svjetlost/vid predstavlja najvažniji resurs, dok se Sunčana Brkulj treću godinu zaredom vraća u ovo natjecanje djelom Stinky u Mračnoj šumi o šumskom dobročinitelju, zaštitniku slabijih na neobičnoj, transformativnoj i fantastičnoj, pomalo “arkadnoj” odiseji sve “dublje i šire” kroz pomaknuti šumsko-spiljsko-pustinjski svijet. Brkulj opet pokazuje nadarenost za dizajn punokrvnih likova u vrlo reduciranim okvirima specifične tehnike 2D lutaka te sklonost intertekstualnosti, a film koji počinje kao dječji postepeno se razrađuje u mnogo ambiciozniju storiju o odnosu, uvijek s dozom dopadljivosti, humora i poruke “put je odredište”.

Novi domaći radovi zastupljeni su i u, također međunarodnom, Natjecanju filmova za djecu: Mišja kuća Timona Ledera (koprodukcija sa Slovenijom) i Prava Pepeljuga Sare Božanić (koprodukcija sa Slovenijom, Portugalom i Bosnom i Hercegovinom). Mišja kuća dopadljivi je geg-film koji na dovitljiv način koristi “jedinstvo mjesta radnje” – golemog sira u kojem proždrljivost nadvladava brigu za bližnjega – ali sadrži i šareni glazbeno-plesni prizor kakvog se ne bi posramili ni Disneyjevi klasici. Prava Pepeljuga u kombinaciji rukom crtanog 2D-a i stop-animacije (uz sjajnu aplikaciju boje) osuvremenjuje poznatu bajku pretvaranjem junakinje u djevojku s invaliditetom koja princu želi biti samo prijateljica.

Sva navedena djela prikazuju se, zajedno s još 11 radova, i u sklopu Natjecanja hrvatskog filma, cjelovitog pregleda najbolje nove domaće produkcije programirane tradicionalno u atraktivni subotnji termin 11. lipnja, posljednjeg dana festivala.

Natjecanje hrvatskog filma Animafesta 2022

Zasićenje Lucije Bužančić (produkcija Zagreb film) originalnog i “lepršavog” crteža naslanja se na bogatu mediteransku komponentu domaće animacije u prikazu amorfne turističke mase koja grad pretvara u “lokaciju”, a građane u atrakciju. Ljubav u doba ekonomije bazirane na ugljenu Tomasza Siwińskog iz varšavskog studija Letko (koprodukcija s Adriatic Animation) poetičan je i melankoličan film s fantastičnim i povremeno crnohumornim motivima koji prikazuje život, čežnje i paleozojske noćne more radnika u industriji ugljena u Poljskoj 1963, tijekom jedne od najhladnijih zima u poznatoj povijesti. Privlačne slikarske pojavnosti i praćen komornom glazbom, film pokazuje kako i u najmračnijim i najdepresivnijim vremenima ljudski eros ustraje i poprima različite manifestacije. Novi film Manuela Šumberca, ilustratora i autora s međunarodnom karijerom, Sfera (hrvatsko-švicarska koprodukcija, Kinorama) rađen je u računalnoj 2D i 3D animaciji u kojoj je Šumberac već demonstrirao iznimnu verziranost, najprije kao animator prijelomnog računalnog filma Guliver Zdenka Bašića. Sfera je dijelom apstraktna crno-bijela kozmička poema reminiscentna na moderne klasike nezavisnih videoigara,a dijelom figuralno i narativno djelo o djevojčici, leptiru i naglašeno “geometričnom” svijetu koji poput letećeg otoka otvara i zatvara svoj svod. Filozofskih, moguće i ekoloških implikacija, te izvrsnih, imerzivnih zvučnih efekata, Sfera je kao alegorija o ciklusima stvaranja i nestajanja duboko meditativno kinoiskustvo.

Proslavljeni duo majstora lutka-filma Ivana Bošnjak i Thomas Johnson Volda u produkciji s američkom obrazovnom inicijativom TEDEd predstavljaju Zašto se ovo tijelo nije razgradilo? Koristeći se ovoga puta i kolažnom animacijom te slikanjem na staklu (koje povremeno stvara i dojam glinamacije), Bošnjak i Johnson zorno i živopisno ilustriraju u ovom edukativnom filmu proces raspadanja te ulogu mikroba i oksidacije u tome procesu, inkorporirajući i povijesni kontekst arheološkog otkrića u Lindow Mossu u Engleskoj gdje je 1984. u tresetu pronađeno mumificirano tijelo čovjeka iz Željeznog doba. Bošnjak i Johnson zaslužni su za animaciju lutaka i u litavsko-francusko-hrvatskom filmu Elena (Adriatic Animation) Biruté Sodeikaité, visoko produciranoj etidi u kojoj se oblacima vate kreće anđelica s tijelom lutke, ali licem i očima karakterne glumice koja stupa u poseban odnos s raskošnom pticom.

Afirmirana ilustratorica Hana Tintor na veliku je animacijsku scenu izašla filmom Marka Dješke Sve te senzacije u mom trbuhu koji se oslonio na njezin crtež u posredovanju sjećanja i osjećaja transrodne osobe. Sada nam u Moru misli (Adriatic Animation), svom režijskom debiju temeljenom na odnosu tijela i vode, približava jutarnju rutinu jedne žene i misli koje projicirane u stvarni prostor savijaju spone realnog i irealnog te uz uspjelo “kadriranje” posreduju njezine tjeskobe i sanjarije. Cijeli svijet sadržan je ovdje u jednom tuširanju.

Roze priče Mare Šuljak i Ivane Ognjanovac (Kinoklub Zagreb) koriste se estetikom dječjeg crteža, pozadinama boje kože, brojalicama i simboličkim značenjima ružičaste mahom vezanima uz djevojaštvo kako bi posredovale esencijalno žensko iskustvo – maštanja koja bivaju opterećena opresivnim porukama iz područja tradicionalnih shvaćanja žene kao supruge i domaćice.

Pisma na kraju šume Jelene Oroz (Bonobostudio) najmlađima je primjerena edukativna priča o šumskim životinjama, pismenosti i njezinoj monetizaciji koju provodi pohlepna sova (scenarij Jasne Jasne Žmak), ali uz posebno uspjele prizore izvedene iz slovnih linija i pojavu govora koji specifičnoj i nagrađivanoj (Vučje igre, Dva na dva) 2D estetici jedinstvenog dizajna likova i pozadina Jelene Oroz daje novi kontekst.

Dinamičan eksperimentalni film sjajnih preobrazbi 11 Vuka Jevremovića u frenetičnom ritmu prikazuje nogomet – iako su neki njegovi koloristički izbori pomalo nalik autorovom prošlom animafestovskom filmu Monte Adrion, u 11 seviše pažnje poklanja grafičkim aspektima lica i tijela. Kada bi nogometni dužnosnici imali stvarnog umjetničkog, namjesto tek kolekcionarskog senzibiliteta, 11 bi mogao biti i više nego dostojna, inovativna špica kakvog velikog nogometnog natjecanja.

Pregled novije hrvatske produkcije zaključuju tri studentska filma Odsjeka za animirani film i nove medije ALU-a. Diptih Sare Tomas, autorice špice Natjecanja studentskog filma Animafesta 2022, rotoskopskom tehnikom razrađuje čin likovnog stvaranja i pokret umjetnice, naznačujući i pitanja inspiracije, frustracije i zadovoljstva. Kralj Fjord! Sare Bernat film je živih boja i bajkovitih motiva o tužnom kralju koji se raduje dolasku Smrti, ali aranžiran na žestoki psihodelični-surf rock skupine The Vivisectors i u skladu s time više sugestivan, simbolički i ekspresivan negoli narativan. Katarza mladog debitanta Noe Pisačića, likovnog umjetnika i autora filmske glazbe, cjelovito je autorsko djelo – videospot za Pisačićevu glazbu koji u retro-nadrealističkoj estetici prikazuje intrigantno dizajnirane igrače jedne neobične košarkaške utakmice koja uključuje i zavodljivu plesnu izvedbu.

Hrvatski klasici novijeg doba, poput Miramare Michaele Müller, mogu se naposljetku vidjeti i u programu Europske mreže festivala animacije (CEE AFN).

Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb održat će se u Zagrebu od 6. do 11. lipnja 2022.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

31. Dani hrvatskog filma: domaću kratkometražnu igranu produkciju predstavlja 16 kratkih ostvarenja

Novo, 31. izdanje Dana hrvatskog filma, održat će se od 10 do 14. svibnja u kinu Tuškanac. Kratkometražni igrani filmski program uključuje 16 filmskih ostvarenja u selekciji filmskog i književnog kritičara Dragana Juraka.

Spomenuti program uključuje nagrađivane, afirmirane autore poput Marka Šantića, Bojana Radanovića, Mladena Stanića, Mate Ugrine ili pak onih mlađe generacije poput Filipa Antonia Lizatovića, Karla Voriha, Davida Gaše, Borne Zidarića, Sare Alavanić, Andrije Tomića ali i debitante poput Josipa Benete, Tomislava Noršića, Bogdana Tankosića. Većina igranih filmova dolazi iz produkcije Akademije dramske umjetnosti i Blanka, dok je jedna od novina i film nastao u produkciji privatnog visokog učilišta VERN. Autorica Sara Alavanić u programu 31. Dana hrvatskog filma predstavlja čak tri filmska naslova – dva dokumentarca te jedan igrani (Siročka), dok naša renomirana glumica Lana Barić nastupa u isto toliko igranih naslova – Palikuća, Carpe Diem i Nehaj

Filmovi kroz različite autorske pristupe i preokupacije progovaraju o različitim temama i problemima, ali većina njih svedena je ili definirana određenim prostorom. Tako je nekoliko filmova iz konkurencije određeno prostorom stana, kuće ili sobe – Sama Borne Zidarića, Nehaj Martine Marasović, Možda, kad se zaposlim Tomislava Noršića, Sve što dolazi Mate Ugrine, Palikuća Davida Gaše. Ti prostori mogu biti sobe za iznajmljivanje turistima (Marko, Marko Šantić), uvale s vilama za iznajmljivanje (Carpe Diem, Filip Antonio Lizatović), prostori djetinjstva i odrastanja (Siročka, Sara Alavanić), unutrašnjost policijskog automobila (Cajci, Josip Beneta), nogometno igralište (Mali libero, Mladen Stanić), ili prostor igre u koju je zatvoren trojac s djevojkom i dva mladića (Nema ljubavi u klubu, Marko Turčinov).

Mogli bismo zaključiti, dvije godine pandemije i dva veća potresa u bitnome su odredili tematski i stilski okvir igrane konkurencije Dana hrvatskog filma. Možda će se već dogodine to promijeniti. Rat u Europi, prijetnja nuklearnog sukoba naći će način da uđu u produkciju kratkog filma. Ali za sada to nije slučaj. Ne možemo pobjeći od nezaposlenosti (Možda, kad se zaposlim), ne možemo pobjeći od rata (Fender, Marko), ne možemo pobjeći od novih ekonomija (Carpe diem), ne možemo pobjeći od malograđanštine i konformizma (Tuđa posla). Ali zapravo jedino što želimo jest pobjeći iz hodnika, stana, otoka, zatvorenog auta, kuhinje u kojoj sjedimo s policajcem pozornikom… Jedino što želimo jest pobjeći od anksioznosti. Ta anksioznost definirana je malim, skučenim, omeđenim prostorom. Prostorom izolacije. Prostorom koji je ujedno i okvir filma. U formativnom smislu to nas dovodi do „čistog“ filma. On je definiran kadrom hodnika (Palikuća). A u najčišćem obliku već samim izrezom svog kadra. Filmskoga kadra kao prostora izolacije, kaže o selekciji Dragan Jurak.

POPIS SELEKTIRANIH FILMOVA U KATEGORIJI IGRANOG FILMA:

CAJCI, r. Josip Beneta, pr. Blank_filmski inkubator, 2022, 10’10”
CARPE DIEM, r. Filip Antonio Lizatović, Blank_filmski inkubator, 2022, 13‘14‘‘
FENDER, r. Bojan Radanović, ADU, 2022, 22‘16‘‘
JESEN NAŠEG LJETA, r. Karlo Vorih, ADU, 2021, 27‘49‘‘
KRIZA, r. Boris Vuković, ADU, 2021, 14’56”
MALI LIBERO, r. Mladen Stanić, pr. Zagreb film, 2021, 18’21”
MARKO, r. Marko Šantić, pr. Jaka produkcija, 2021, 17‘15‘‘
MOŽDA KAD SE ZAPOSLIM, r. Tomislav Noršić, pr. Tomislav Noršić, Teatar Inn, Hrvatska, 2021, 17‘
NEHAJ, r. Martina Marasović, pr. ADU, 2021, 20’38”
NEMA LJUBAVI U KLUBU, r. Marko Turčinov, pr. ADU, 2021, 11’30”
ONLINE, r. Bogdan Tankosić, pr. VERN, 2021, 19‘ 55‘‘
PALIKUĆA, r. David Gašo, pr. ADU, 2021, 12‘
SAMA, r. Borna Zidarić, pr. ADU, 2021, 18‘17‘‘
SIROČKA, r. Sara Alavanić, pr. Blank_filmski inkubator, 2022, 11’02”
SVE ŠTO DOLAZI, r. Mate Ugrin, pr. Dinaridi, 2021, 24‘ 14‘‘
TUĐA POSLA, r. Andrija Tomić, pr. ADU, 2021, 12’28”

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

Izložba Animafest 1972. – 2022. u Muzeju suvremene umjetnosti

Svjetski festival animiranog filma Animafest Zagreb, osnovan je prije pedeset godina i jedan je od najstarijih festivala posvećenih animaciji. U Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, u četvrtak, 12. svibnja u 20:00 sati otvara se izložba Animafest 1972. – 2022. posvećena 50 godina festivala.

Izložba Animafest Zagreb 1972. – 2022. sažima polustoljetnu povijest festivala. Uz središnju izložbu o povijesti festivala, tu su i četiri tematske izložbe koje se tradicionalno održavaju u popratnom festivalskom programu: Iza kulisa 4 / Behind the Scenes 4; Nedeljko Dragić: Krotitelj linije, predstavljanje dobitnika ovogodišnje Animafestove nagrade za životno djelo; izložba knjige snimanja Paula Driessena, nizozemskog majstora animacije te izložba fotografija finskog autora Tima Viljakainena Behind the Eyes the World u kojoj portretira bardove svjetske animacije.

Izložba Animafest Zagreb 1972. – 2022. obuhvaća izbor iz nagrađenih animiranih filmova i predstavlja njihove autore, a tu su i festivalske špice, nagrade, publikacije, plakati, crteži, dokumentarna građa i fotografije. U kronološkom slijedu istaknuto mjesto na izložbi posvećeno je vizualnom identitetu festivala koji su oblikovali i sa svakim novim izdanjem razvijali animatori i grafički dizajneri. Prvi logotip izradio je Borivoj Dovniković Bordo, prvi plakat osmislio je Zlatko Bourek, a Zvonimir Lončarić festivalsku maskotu Mandleka – popularnog čovječuljka s polucilindrom.

Zasebna izložba Krototelj linije posvećena je Nedeljku Dragiću, ovogodišnjem dobitniku Animafestove nagrade za životno djelo kao jednom od najistaknutijih autora Zagrebačke škole crtanog filma. Izlažu se njegova ključna ostvarenja u području animacije, kao što su filmovi nastali u Zagreb filmu u okviru Studija za crtani film u koji dolazi početkom 1960-ih. Već tada prepoznat je kao iznimno talentiran crtač, od početka zaokupljen temama svakodnevice, otuđenja i ljudske osamljenosti. Uz najznačajnije filmove, izložene su knjige snimanja, crteži, celovi, nagrade i druga arhivska građa koja svjedoči da je on bio i izniman ilustrator, strip autor, karikaturist i grafički dizajner.

Grupna izložba Iza kulisa 4 / Behind the Scenes 4 predstavlja radove autora čiji su filmovi ušli u natjecanje kratkometražnog i studentskog filma. Ideja izložbe je prikazati raznorodnost i raznolikost tehnika te autorskih pristupa koji stoje iza selektiranih naslova tj. etape koje su prethodile završetku filma. Na poziv se ove godine odazvalo 54 autora iz ovogodišnjeg kratkometražnog i studentskog natjecanja.

Izložba Animafest Zagreb 1972. – 2022. pruža uvid u povijest festivala koji kao kulturni i društveni fenomen i dalje ima važnu ulogu u stvaranju novih umjetničkih trendova.

Umjetnička i arhivska građa je iz fundusa Zagreb filma, Hrvatskog državnog arhiva, Muzeja suvremene umjetnosti, arhiva organizacijskih nositelja Hulahop d.o.o., i privatnih zbirki Veljka Krulčića, Nedeljka Dragića, Stjepana Lončarića, Margit Antauer Bube.

Autorice izložbe Animafest Zagreb 1972. – 2022.: Vesna Meštrić (MSU Zagreb), Margit Antauer Buba (Animafest Zagreb), Paola Orlić (Animafest Zagreb)

Likovni postav Animafest Zagreb 1972. – 2022.: Vedran Kasap i Ozana Ursić (Studio Clinica)

Vizualni identitet izložbe Animafest Zagreb 1972. – 2022.: Vladimir Končar

Kustosica izložbi «Iza kulisa 4 / Behin i Behind the Eyes the World Tima Viljakainena: Paola Orlić

Kustosica izložbe Nedeljko Dragić «Krotitelj linije»: Vesna Meštrić

Izložba će biti otvorena do 12. 6. 2022.

Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb održat će se u Zagrebu od 6.-11. lipnja 2022.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

Pizza od slatkog korijena, Marsovci i operne borbe pijetlova na novom izdanju Drive in kulture u Puli!

Nakon uspješnog vikenda u Sisku, najveći drive-in festival u Hrvatskoj putuje dalje i sljedeći vikend, 13. i 14. svibnja, uparkirava u Pulu s prvoklasnim filmskim programom i zabavom za sve generacije

Snoviti vikend u Sisku kao start najvećoj drive-in turneji

Svibanjsko putovanje Drive in kulture hrvatskim gradovima počelo je u Sisku, koji je prošlog vikenda na najljepši mogući način ugostio ovaj festival. Gradu koji je prošao mnoge teške trenutke trebaju ovakva događanja, koja će ih barem nakratko oteti problemima svakodnevice. Zabave svakako nije nedostajalo uz mlade glumce Teu Harčević i Marka Kasala koji su svojim duhovitim voditeljskim intervencijama podigli raspoloženje svima, a pored izvrsnih domaćih filmskih naslova posjetitelji su uživali i u atmosferi cijelog događanja: gorjele su baklje i trubilo se za kulturu iz sve snage! Poseban estetski doživljaj i duh nekih davnih vremena prve je večeri osigurao prekrasni ručno izrađeni Mercedes kabrio Davora Španića iz Old Timer kluba Sisak, dok su se druge večeri događanju pridružili predstavnici hrabrog srca grada – vatrogasci s vatrogasnim vozilom u kojem su se mali posjetitelji mogli i provozati po parkiralištu te tako ostvariti svoje dječje snove. Snoviti vikend u Sisku je za nama, a Drive in kultura pakira svoje veliko platno i kreće ka narednim postajama.

Pula i Drive in kultura – ponovni susret starih znanaca

Da su pulska publika i Drive in kultura kliknuli na prvu, pokazalo se na prošlogodišnjem izdanju u kojem je filmsko druženje pod vedrim nebom obilježila sjajna atmosfera. Dobre navike svakako treba njegovati, pa je novi susret limenih ljubimaca i njihovih vlasnika pred velikim filmskim platnom zakazan već za sljedeći vikend, petak i subotu 13. i 14. svibnja u 21h, na starom mjestu – parkiralištu Karlo Rojc. I ove su godine organizatori SABMARINE mislili na sve generacije filmske publike, namijenivši program u petak odraslima, dok je subotnja filmska večer obiteljska. 

Filmski program u petak 13. svibnja usrećit će sve koji od filmova očekuju najbolji mogući omjer zabave i vrhunske kvalitete. Premda će ga autorica Kata Gugić skromno opisati kao „običnu borbu pijetlova“, kratkometražni film Cockpera koji otvara program sve je samo ne običan: inspiriran Ezopovom basnom Dva pijetla i orao, spojem vrhunske ilustracije i glazbe on prerasta u pravu animiranu operu, malo remek djelo koje će oduševiti baš svakoga. O posebnosti ovog filma svjedoče i brojne nagrade i pohvale na festivalima kao što su Tabor Film Festival, ljubljanski FeKK, SEEfest, Flipbook Film Festival i australski festival animiranog filma AniMate.

Dok svojom formom Drive in kultura u naše gradove donosi povratak u bezbrižne pedesete godine prošloga stoljeća, na filmskom će platnu u dugometražnom filmu prve večeri zaživjeti i duh ludih sedamdesetih, projekcijom komedije Licorice Pizza. Novi film američkog redatelja Paula Thomasa Andersona priča je o odrastanju kalifornijskih tinejdžera Alane Kane i Garyja Valentinea, koji se zaljubljuju jedno u drugo tijekom turbulentnih 1970-ih. Ova blještava, melankolična i slatka (licorice je naziv za biljku koju zovemo sladić ili slatki korijen) komedija o teškoćama odrastanja i prvih ljubavi donosi mnogo smijeha, ali i budi čežnju za slobodoumljem tog otkačenog desetljeća. Film je to koji u najboljoj maniri slijedi filmske klasike poput Američkih grafita i Zlatnog doba u Ridgemontu, te se već ovjenčao nagradama relevantnih svjetskih festivala, a zanimljivo je da su glavni glumci Alana Haim i Cooper Hoffman zapravo filmski debitanti, koji su se sjajno snašli pored glumačkih veličina poput Seanna Penna ili pak osebujnih i neponovljivih umjetnika poput Toma Waitsa.

Nakon uzbudljivog filmskog petka, u subotu 14. svibnja ništa manje uzbuđenja, no ovaj puta za malo mlađe gledatelje i njihove roditelje. Na velikom platnu prikazat će se prvi domaći znanstveno-fantastični film za djecu Moj dida je pao s Marsa, redateljice Marine Andree Škop i redatelja Dražena Žarkovića. Neobična avantura devetogodišnje djevojčice Une kojoj se život preokrene kada njezinog djeda otmu izvanzemaljci te uz pomoć mrzovoljnog robota Dode krene u potragu za njim, snimljena je prema motivima istoimene kratke priče Irene Krčelić. Pored maštovite priče i izvrsnih protagonista, male i velike gledatelje sasvim će sigurno oduševiti vizualni identitet filma u kojem se koriste najsuvremenije filmske tehnike te u hrvatskoj kinematografiji dosad nezabilježeni posebni efekti, a vrijedi spomenuti da su u nastajanje filma bila uključena i djeca, koja su, primjerice, sama izabrala Ozrena Grabarića da glasom dočara lik Dode.

Show program na parkiralištu

Pulska publika to već zna, ali nije naodmet ponoviti da Drive in kultura nije samo obično gledanje filmova, već i odlična zabava, režirani show kroz koji gledatelje vode glumci, kojima je ovo prilika i da se zbliže s publikom i da se predstave u novom i drugačijem izdanju. Ove godine domaćini u Puli bit će glumica Nika Ivančić, Puležanka koju poznajemo po ulozi Maše Artuković u filmu Egzorcizam Dalibora Matanića i trenutno gledamo u hit predstavi Teatra Exit Realisti, te Filip Lugarić, diplomant zagrebačke Akademije dramske umjetnosti u klasi Krešimira Dolenčića i dugogodišnji član Dramskog studija Istarskog narodnog kazališta. 

U kinu na otvorenom uz tinejdžerske ljubavi, povratak u sedamdesete i svemirske teme sve brige svakodnevice pouzdano nestaju. Recept za opuštanje i nezaboravan doživljaj ima Drive in kultura, te vam ga s veseljem propisujemo za nadolazeći vikend, a sve dodatne informacije o programu i ulaznice potražite na www.driveinkultura.hr.
Pulsko izdanje Drive in kulture nastalo je pod pokroviteljstvom Grada Pule i Turističke zajednica grada Pule.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo