2 godine nakon zagrebačkog potresa | Sve je isto, nepromijenjeno, neobnovljeno, gotovo netaknuto

Rezultati rada na obnovi u dvije godine:

2 ministra

2 gradonačelnika

2 zakona

1 obnovljena škola

1 srušena zgrada

NITI JEDNA započeta obnova stambenih zgrada

Podsjećamo – u zagrebačkom potresu oštećeno je 6.000 objekata do sada je srušena 1 zgrada dok njih 5.999 čeka svoj red obnove. Obnova zgrada u gradu Zagrebu niti nakon 2 pune godine nije niti započela. Građani i dalje čekaju početak obnavljanja, nudeći neumorno moguća rješenja.

2 godine od zagrebačkog potresa niti jedna višestambena zgrada nije niti počela post-potresnu obnovu po Zakonu o obnovi. Sve što je u procesu obnove je rezultat samoobnove – napora građana, vlastitih sredstava, uloga vremena i zdravlja. No, samoobnova nije i ne smije biti rješenje za obnovu Zagreba nakon potresa.

Građani traže da Država, Vlada i Grad budu motor i mašina provedbe obnove nakon potresa, a ne da njihova birokracija i administracija budu njezin kočničar.

Predano je više od 1.000 zahtjeva za povrat sredstava za hitne sanacije za koja do danas građanima nisu isplaćena sredstva. Riječ je o sredstvima za sanacije oštećenja dimnjaka i zabatnih zidova. Građani su se zadužili kod banaka, podigli pričuve i do 15 kuna/m2, što ih sprječava da sami ulaze u eventualna nova zaduženja i financiranje samoobnove.

Građani traže HITNU isplatu sredstava na ime hitnih sanacija, hitan kontakt Države, Ministarstva, Fonda za obnovu sa svim upraviteljima i predstavnicima suvlasnika kako bi dobili informacije o statusu svojih Zahtjeva i roku isplate te prilagodbu komunikacijskih kanala današnjem vremenu s ciljem brze razmjene informacija i hitne reakcije, pa time i isplate novčanih sredstava.

2 godine od zagrebačkog potresa građani i dalje žive u neljudskim uvjetima i već drugu zimu provode u kontejnerima.

Potrebna je hitna aktivaciju državne imovine – stavljanje stanova u vlasništvu države u službute hitnu i prioritetnu uskladu sa strukom oko zamjenskih kuća kroz pojednostavljenje procedura planiranja, projektiranja i izvođenja.

U ove dvije godine čak ni nakon 2 donesena Zakona o obnovi, natječaji koje Fond za obnovu raspisuje propadaju jer se projektanti i građevinski izvođači ne javljaju na natječaje koje Fond raspisuje.

Građani traže donošenje plana obnove po etapama (linijska, blokovska) te hitni i prioritetni sastanak sa udrugama, komorama, udruženjima pri HUP i HGK s ciljem aktiviranje dionika (projektanti, izvođači) kako se ne bi i dalje događala poništenja natječaja zbog nedovoljnog interesa te da se svi natječaji učine međunarodnima kako bi se regrutirali i resursi izvan Hrvatske.

Iz EU Fonda Solidarnosti namijenjenog za obnovu zgrada javne namjene do sada je iskorišteno manje od 4% sredstava, a rok za iskorištenje 683,7 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti EU je lipanj 2023.

Potrebno je hitno ubrzavanje procedura u planiranju i provedbi s ciljem iskorištenja maksimalnog dijela sredstava koja su već uplaćena državi na ime obnove javnih zgrada te poseban fokus na obnovu škola, vrtića, domova zdravlja i bolnica.

2 godine od zagrebačkog potresa u Zagrebu je srušena SAMO 1 zgrada od svih onih koje od prvog dana predstavlja direktnu ugrozu za sigurnost građana, prolaznika i prometa. Od donošenja rješenja za rušenje zgrade na uglu Petrinjske i Đorđićeve do samog rušenja, prošlo je 4 mjeseca.

Zahtjeva se aktivnu odgovornost građevinske inspekcije za uklanjanje objekata koji ugrožavaju sigurnost građana, prometa.

2 godine od zagrebačkog potresa te bez obzira na zakonsku obavezu za provođenje cjelovite post-potresne obnove, obnova niti jedne zgrade koja je pojedinačno kulturno dobro nije niti počela.

Građani traže hitnu i jasnu komunikaciju te donošenje jasnih provedbenih procedura u pogledu OBVEZNOSTI post-potresne CJELOVITE obnove zgrada sa statusom pojedinačnog zaštićenog kulturnog dobra te donošenje provedbenih propisa (pravilnika) za postupke po hitnoj/službenoj dužnosti, umjesto sakupljanja 51% suglasnosti suvlasnika.

2 godine od zagrebačkog potresa nije uspostavljeno niti centralizirano upravljanje post-potresnom obnovom. Neprovođenje obnove isključiva je zasluga i odgovornost institucija koje su uključene u post-potresnu obnovu i rezultat su njihove ne-koordinacije, a odnose se na: dva ministarstva, Fond za obnovu, gradsku upravu, Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Državni inspektorat, i upravitelje višestambenim građevinama. Samim time, obnova ne funkcionira – i dalje nisu jasne procedure, koraci, odgovornosti i rokovi.

Potrebno je hitno donošenje i uspostava organizacijskog modela i plana obnove, donošenje ustroja i definiranje jasne vertikale odgovornosti, a samim time i definiranje obveza, garancija i rokova svih uključenih strana u pokretanje i provedbu post-potresne obnove.

2 godine od zagrebačkog potresa imamo potpuno disfunkcionalan Stručni savjet za obnovu kojise od osnivanja do danas, prema javno dostupnim podacima, sastao 3 puta. O planovima i radu Savjeta, sastancima, zaključcima i provedbenom planu javnost nije informirana, stručnjaci ga napuštaju, dok istovremeno brojnost ljudi zaposlenih u administraciji i veličina aparata ostaje kočnica umjesto resurs za brzinu i efikasnost obnove.

Građani traže hitno osnivanje Radne skupine koja koordinira svim uključenim stranama – ministarstvima, Zavodima, Fondom, upraviteljima, Udrugama; te hitnu re/organizaciju internih kapaciteta sa jasnim odgovornostima i rokovima, regrutaciju vanjskih kapaciteta te formiranje Savjetodavnog tijela koje aktivno radi na rješavanju pitanja obnove.

2 godine od zagrebačkog potresa, a uz jasnu obavezu prema EU standardima za provedbu energetske obnove, još uvijek nije regulirano, jasno propisano ni u praksi provedeno povezivanje post-potresne obnove sa energetskom obnovom.

Građani traže hitno zakonsko i regulatorno povezivanje procesa projektiranja post-potresne obnove i energetske obnove u jedan proces te povezivanje građevinske intervencije post-potresne obnove sa energetskom obnovom u jednu građevinsku intervenciju i objedinjene građevinske radove.

30 godina od osnivanja samostalne države, isto toliko od ustroja slobodnog tržišta, 9 godina od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, i 2 godine od zagrebačkog potresa, u Hrvatskoj nije donesen Zakon o upravljanju i održavanju građevina. Zagrebački potres je na najgori način ogolio problematiku zakonski neregulirane odgovornosti i obaveza prema održavanju i upravljanju imovinom.

Građani traže hitno donošenje Zakona o upravljanju i održavanju građevina kojime će se definirati jasne obveze i odgovornosti kako Upravitelja tako i suvlasnika prema vlastitoj imovini, njezinom održavanju i očuvanju vrijednosti.

2 godine od zagrebačkog potresa, SOS Zagreb smatra jednim od ključnih propusta Države, Vlade i Grada činjenicu da javnost i građani nisu osviješteni da su subvencijska sredstva namijenjena za post-potresnu obnovu Grada Zagreba PRILIKA za građane da obnove svoju imovinu bez vlastitog financijskog troška ili zaduženja.

Za očekivati je da će u dogledno vrijeme iz dva razloga trošak post-potresne obnove biti prebačen na teret građana i suvlasnika:

  1. Isteći će vremenski rok za iskorištenje sredstava Fonda solidarnosti namijenjenih obnovi javnih zgrada, zbog čega će država posegnuti u sredstva namijenjena obnovi višestambenih zgrada
  2. promjenama zakona i regulative, za očekivati je da će u nadolazećem periodu obnova postati obaveza o vlastiti trošak suvlasnika.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

Fond “Solidarno s Ukrajinom” | Zajedno iskažimo solidarnost sa žrtvama rata u Ukrajini – za sigurnu budućnost sada i ovdje!

U jeku rata u Ukrajini koji je potaknuo nezapamćen izbjeglički val na teritoriju Europe, Zaklada SOLIDARNA osnovala je Fond “Solidarno s Ukrajinom” namijenjen pomoći ukrajinskim izbjeglicama u Republici Hrvatskoj. Broj ljudi koji su napustili svoje domove kako bi pobjegli od rata i spasili živote svoje djece broji se u milijunima. Na granicama sa susjednom Poljskom, Rumunjskom, Mađarskom, Slovačkom i Moldavijom dnevno pristižu deseci tisuća izbjeglica. Suočeni neizvjesnom budućnosti ostavljaju za sobom voljene, poslove i imovinu.

U Hrvatskoj se dana 14. ožujka 2022. nalazilo preko 6158 ukrajinskih izbjeglica, od kojih najviše žena i djece, njih čak 88%, a u idućim tjednima i mjesecima očekuje se višestruki porast. Poučeni prethodnim iskustvima kriza, Zaklada SOLIDARNA izbjeglički val namjerava, uz vaše povjerenje i podršku, dočekati spremna.

LINK ZA DONACIJU

Strategija djelovanja Zaklade SOLIDARNA kroz Fond “Solidarno s Ukrajinom”, pratit će dinamiku krize i odgovarati na potrebe izbjeglica i njihovih obitelji u Republici Hrvatskoj. U koordinaciji s organizacijama civilnog društva i javnim tijelima koji aktivno rade na prihvatu, pomoći i podršci izbjeglicama, s fokusom na žene i djecu, djelovanje Fonda organizirano je u dvije cjeline (1) kratkoročna pomoć i podrška te (2) dugoročna podrška izbjeglicama u osiguranju svakodnevnog života u RH, na način da se što brže i kvalitetnije odgovori na potrebe ljudi u odnosu na njihov kontekst te da se svi raspoloživi resursi – znanje, oprema, novac, usluge – što bolje povežu, iskoriste i obogate.

Strategija djelovanja Zaklade SOLIDARNA kroz Fond “Solidarno s Ukrajinom”, pratit će dinamiku krize i odgovarati na potrebe izbjeglica i njihovih obitelji u Republici Hrvatskoj. U koordinaciji s organizacijama civilnog društva i javnim tijelima koji aktivno rade na prihvatu, pomoći i podršci izbjeglicama, s fokusom na žene i djecu, djelovanje Fonda organizirano je u dvije cjeline (1) kratkoročna pomoć i podrška te (2) dugoročna podrška izbjeglicama u osiguranju svakodnevnog života u RH, na način da se što brže i kvalitetnije odgovori na potrebe ljudi u odnosu na njihov kontekst te da se svi raspoloživi resursi – znanje, oprema, novac, usluge – što bolje povežu, iskoriste i obogate.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: Zaklada Solidarna

I ja sam 1 od 10! #endometrioza | Peticija

Mjesec ožujak je, između ostalog, i mjesec osvješćivanja o endometriozi, kroničnoj neizlječivoj bolesti od koje boluje 1 od 10 žena u svijetu. Dvije žene: Maja Vodopić i Valerija Đurđević, su odlučile pokrenuti peticiju kako bi endometrioza dobila svoj glas. Šutnja više nije opcija, i zbog toga trebaju potpise žena iz Hrvatske koje su oboljele od endometrioze.

U potpunosti prenosimo njihov tekst peticije i link gdje ju možete potpisati.


Mjesec ožujak svjetski je mjesec osvješćivanja o endometriozi, kroničnoj neizlječivoj bolesti od koje boluje 1 od 10 žena u svijetu. Vrijeme je da endometrioza dobije svoj glas, šutnja više nije opcija, i zbog toga trebamo potpise žena iz Hrvatske koje su oboljele od endometrioze.

Maja Vodopić (44) i ja, Valerija Đurđević (38), dvije borbene žene koje povezuje ista bolest, osmislile smo inicijativu “I ja sam 1 od 10” koja ima za cilj osvijestiti i senzibilizirati širu javnost i sve dionike uključene u proces dijagnostike i liječenja endometrioze u Hrvatskoj kao što su ginekolozi, liječnici obiteljske medicine, liječnici hitne medicine, gastroenterolozi, urolozi, opći kirurzi i abdominalni kirurzi. Dosta nam je toga da endometrioza ostaje ispod radara i time uzrokuje nesagledive posljedice za žensko zdravlje, tijelo i psihu. 

Dozvolite nam da se pobliže predstavimo, naime, obje bolujemo od teškog oblika endometrioze (IV. stadij) i na svom putovanju u ovoj kroničnoj bolesti doživjele smo razorne i opasne posljedice lošeg pristupa, tretiranja i “liječenja” endometrioze u Hrvatskoj od strane liječnika koji nisu dovoljno educirani, a često ni senzibilizirani za ovu bolest. Nedavno mi je, na trećoj po redu operaciji endometrioze, koju sam ovaj put učinila u inozemstvu, odrezano 12 cm debelog crijeva zbog neliječene i neotkrivene teške rektalne subokluzije zbog čega mi je i život bio ugrožen, odstranjen mi je endometriom na lijevom jajniku, odstranjen mi je lijevi jajovod, nekoliko ogromnih žarišta endometrioze s rektovaginalnog prostora te brojne površne endo-lezije u zdjelici zbog čega sam trpila nesnosne bolove godinama, a sve zbog neznanja liječnika i dugogodišnjeg pogrešnog liječenja endometrioze u Hrvatskoj. Maja, moja endo-sestra i zajedno sa mnom začetnica ove inicijative, izgubila je bubreg te umalo i život iz istih razloga te je bila podvrgnuta odstranjenju dijela vaginalne stijenke, te dijela trbušne stijenke u dva navrata, a nedavno je, tijekom pete po redu operacije endometrioze izgubila jajnik i maternicu. U prosjeku, žene trpe nesnosne bolove i čekaju na postavljanje dijagnoze 6-10 godina, ja sam primjerice dobila dijagnozu nakon 2 godine, no na potpunu i točnu dijagnozu čekala sam 12 godina, dok je Maja svoju dijagnozu čekala 10 godina. Vjerujemo da slučajeva poput naših ima i više nego što mislimo, procjene su da od endometrioze u Hrvatskoj boluje oko 100.000 žena, samo je problem nevidljivost i plašt misterije i šutnje oko same bolesti. To se mora promijeniti! 

Endometrioza jest klasificirana kao benigna bolest, i ne bi trebala uzrokovati velike zdravstvene probleme ako se na vrijeme dijagnosticira i ako je u lakšem obliku, uzrokujući time određene bolove i/ili neplodnost (koja je sama po sebi izazovna i bolna). Međutim, ako bolest uznapreduje u III. i IV. stadij, može uzrokovati ozbiljne probleme, neizdržive bolove, širiti se na druge organe u i izvan zdjelice i izazvati nepopravljivu štetu za zdravlje žene. Stoga, liječnici bi morali temeljito informirati svaku ženu o endometriozi, njenim zamkama i podmuklosti, osobito bi trebali savjetovati na oprez žene kojima je endometrioza dijagnosticirana. Liječnici bi trebali jasno reći da lijek za endometriozu ne postoji! Uobičajene šablone “Uzmite pilule ili ostanite trudni” su opasne i zastarjele metode koje nisu lijek za endometriozu. Znanstvene studije i istraživanja o endometriozi pokazuju da pilule odnosno hormonalna terapija kao što su Visanne ne liječe endometriozu već je eventualno mogu kontrolirati i usporiti rast, također istraživanja su pokazala da kod cca 30% žena hormonalna terapija uopće ne djeluje. Isto tako, ni trudnoća ne rješava bolest zauvijek, osim kod rijetkih sretnica, jer je zabilježen niz slučajeva endometrioze koja se ženama vrati nakon poroda.

Dakle, naša inicijativa ima nekoliko ciljeva: 

1. Osvijestiti žene oboljele od endometrioze i širu javnost o kompleksnosti i mogućoj ozbiljnosti ove dijagnoze. Endometrioza nije bolest reproduktivnog sustava, već bolest cijelog tijela, pri čemu tkivo slično endometriju (sluznici maternice) nekontrolirano raste i širi se po raznim dijelovima tijela, a ne samo u području reproduktivnih organa i zdjelice. To može dovesti do ozbiljnih komplikacija i posljedica za zdravlje, a u rijetkim slučajevima, među kojima smo Maja i ja, i ugroziti živote oboljelih žena.

2. Komunicirati prema svim dionicima o tome kako živimo s ovom bolesti i svojom brojnošću izvršiti pritisak da se stvari promjene na bolje:  

  • da Visanne, koje medicinska struka naziva jedinim lijekom za endometriozu, budu na teret HZZO u cijelosti
  • da nam se omogući zamrzavanje jajnih stanica na teret HZZO prije operacije endometrioze 
  • da operacije endometrioze, osobito za teške slučajeve, budu isključivo kirurška ekscizija od strane stručnjaka specijalista za endometriozu (a ne laserska ablacija koja ostavlja korijen bolesti unutra dopuštajući daljnji rast i širenje)
  • da možemo legalno koristiti ulje kanabisa preko recepta izdanog od strane liječnika ginekologa i/ili obiteljske medicine za žene koje boluju od teških oblika ove bolesti i trpe stravične kronične bolove
  • da se žene koje trpe svakodnevne neuobičajene jake zdjelične bolove, jake bolove pri menstruaciji, plodnim danima, ovulaciji, spolnim odnosima, defekaciji ili uriniranju i ozbiljno sumnjaju da imaju endometriozu, saslušaju od strane liječnika, i da im se prestane govoriti da su lude, da je njihova bol normalna, da se ništa ne vidi na ultrazvuku, da umišljaju simptome i da im se odbija daljnja obrada kao što je tumorski marker ca125 ili dijagnostički ultrazvuk od strane specijalista za endometriozu kao što je doc. dr. sc. Mario Ćorić dr. med., voditelj Ambulante za endometriozu u Petrovoj, dr. med. Maria Gregov iz KBC Zagreb (Petrova) te prof. dr. sc. Dubravko Barišić dr. med. iz Radiochirurgije.
  • da se naši radiolozi više educiraju pri čitanju MR nalaza zdjelice i abdomena i specijaliziraju za endometriozu, jer sadašnje stanje nije prihvatljivo, jer još uvijek mnogi radiolozi u Hrvatskoj, čast iznimkama kao što su dr. Jug Klobučić u Bjelovaru, propuštaju detektirati ozbiljnu duboko infiltrirajuću endometriozu na crijevima, bubrezima i bilo gdje u zdjelici i abdomenu što je mene i Maju (a vjerujemo i velik broj drugih žena u Hrvatskoj) skoro koštalo života
  • da se omogući bolovanje dulje od 42 dana za teške oblike endometrioze u slučaju teških operacija koje uključuju resekciju crijeva 
  • da bolovanje kod bolova i operacija zbog endometrioze bude 100% na teret HZZO od prvog dana
  • da se teški oblik endometrioze (IV stadij) tretira kao invaliditet što je u svijetu sve više prihvaćeno, pa su tako Njemačka i Kanada uvele takvu mogućnost za svoje pacijentice. 

3. Potaknuti interes u hrvatskoj javnosti da mjesec ožujak postane i u Hrvatskoj službeno mjesec osvješćivanja o endometriozi. 

Nadamo se da ćete podržati našu inicijativu i svojim imenom i prezimenom te potpisom dati podršku za sve naše napore koji će ići tijekom ovog mjeseca prema Ministarstvu zdravlja, KBC Zagreb (Petrova bolnica), Uredu za ravnopravnost spolova, udrugama za ženska prava i sl.  

Molim vas, ukoliko bolujete od endometrioze, potpišite ovu peticiju, jer bismo vaše potpise koristile i priložile uz gore-spomenute dopise koje bismo slale. Isto tako, od vitalne važnosti je da ovu peticiju proslijedite isključivo ženama za koje ste sigurne da boluju od endometrioze, jer ne želimo da peticiju potpisuju druge žene koje samo žele podržati inicijativu, za to će biti prilike u kasnijoj fazi naših napora kada planiramo otvoriti peticiju za sve koji su je voljni potpisati. 

Za sada, naš fokus je da dođemo do što većeg broja naših endo-sisterica u Hrvatskoj koje boluju od ove bolesti, kako bismo se udružile i djelovale zajedno, jer zajedno smo jače. 

Hvala! 

Stay strong! 

Valerija & Maja


LINK NA PETICIJU

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

KBC Firule | Novi izložbeni prostor HULU Splita

Potpisom memoranduma o zajedničkoj suradnji, danas je otvorena Galerija Zoja Dumengjić u prizemlju centralne zgrade KBC Split na Firulama.Galerija je nazvana po arhitektici koja je projektirala bolnički sklop na Firulama.

Riječ je o zajedničkom projektu Hrvatske udruge likovnih umjetnika Split i Kliničkog bolničkog centra Split, a sama ideja je proizašla iz najesen održanog 41. Splitskog salona naziva „Ne posve izgubljeni jedni za druge“, kojeg je kurirala Ivana Meštrov u suradnji s Anom Janevski. Prva izložba kojom se javnosti predstavlja ova novo uspostavljena splitska galerija jest „Retropolis“, projekt Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII), koji u ovom izdanju predstavljaju vizualna antropologinja i etnologinja Sonja Leboš te vizualne umjetnice Stella Leboš i Luana Lojić.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: Duška Boban

Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama, djevojčicama i Zemljom

Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama
Nedjelja, 13. veljače 2022. / Trg bana Jelačića 12:15 h
Performans: ‘Petnaest’ Bojana Guberac
Sudjeluju aktivistice ženskih udruga

Dok svijet živi posljedice djelovanja patrijarhata, kapitalizma i nacionalizma/rasizma, svakodnevno svjedočimo nasilju i borbi za moć koja se vodi nad ženskim tijelima i tijelom Zemlje. Stoga je ovogodišnji, deseti po redu, One Billion Rising Bodies/Milijarda ustaje posvećen borbi protiv nasilja koje uništava žene i našu majku Zemlju.Aktivistice, umjetnice, žene iz svih dijelova svijeta, kao i muškarci koji su s njima u zajedničkoj borbi protiv nasilja, upozorit će još jednom zašto ono mora prestati.

U razdoblju od 14. veljače do 8. marta – pa do 22. travnja dana planeta Zemlje pokazat ćemo otpor, solidarnost, našu povezanost s prirodom, naša tijela u protestu, bijesu, ali i plesu i drugarstvu. Mi počinjemo na središnjem trgu, u nedjelja 13. veljače – jer sve što želimo za Valentinovo je da nasilje prestane!
Pridružite se!

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Ilustracija: Hana Vrca

Dizajn: Sanja Bachrach Krištofić

Znate li što je to “sebično parkirano vozilo”?

Knjižara “Što čitaš? – antikvarijat i knjižara” u Frankopanskoj 22, kao i uvijek posljednjih petnaestak godine, u svojoj ponudi ima i besplatne naljepnice “sebično parkirano vozilo”! Znate li što je “sebično parkirno vozilo”? Pomoći ćemo vam naučiti.

Zaustavljanje i parkiranje, kada i kako? Zakon o sigurnosti prometa na cestama je jasan, odnosno propisano je gdje ne smijete parkirati vozilo i kako postupati u hitnim slučajevima, na primjer kad vam se vozilo pokvari. Dakle, u zakonu piše: Vozač ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo na mjestu na kojem bi ono ugrožavalo sigurnost drugih sudionika u prometu ili predstavljalo smetnju za normalan tok prometa ili kretanje pješaka. Dalje, na cesti, na mjestu, odnosno na prostoru namijenjenom za zaustavljanje i parkiranje vozila te na posebno uređenoj prometnoj površini namijenjenoj za kretanje pješaka, ne smiju se ostavljati vozila koja se ne upotrebljavaju u prometu zbog dotrajalosti (neregistrirana i sl.) ili priključna vozila koja se u prometu koriste samo povremeno (lake i kamp-prikolice i sl.), a ni drugi predmeti kojima se ometa tok prometa ili ugrožava okoliš. 

Zakon je riješio i pitanje zaustavljanja vozila na lijevoj ili desnoj strani kolnika. Vozač koji zaustavlja ili parkira vozilo na cesti dužan je zaustaviti ga, odnosno parkirati neposredno uz desni rub kolnika, a na cesti na kojoj se promet odvija samo u jednom smjeru može ga zaustaviti ili parkirati uz desni ili lijevi rub kolnika. Ako se uz desni rub kolnika nalaze tramvajske ili druge tračnice, vozač može zaustaviti ili parkirati vozilo uz lijevi rub kolnika. Vozač može zaustaviti ili parkirati vozilo na mjestima koja se nalaze na sredini kolnika samo ako su ta mjesta obilježena odgovarajućim prometnim znakom ili oznakom na kolniku kao mjesta za parkiranje vozila. Gdje ne smijete zaustavljati i parkirati vozilo? Članak 82. Zakona je decidiran!(1) Vozač ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo:
1) na obilježenome pješačkom prijelazu i na udaljenosti manjoj od 5 m od tog prijelaza i na prijelazu biciklističke staze preko kolnika,
2) na prijelazu ceste preko željezničke ili tramvajske pruge u istoj razini,
3) na željezničkim ili tramvajskim prugama i u blizini tih pruga ako se time sprječava promet vozila koja se kreću po tračnicama,
4) na raskrižju i na udaljenosti manjoj od 5 m od najbližeg ruba poprečnog kolnika,
5) u tunelima, na mostovima, u podvožnjacima i na nadvožnjacima te na udaljenosti manjoj od 15 metara od mosta, tunela, podvožnjaka i nadvožnjaka,
6) na dijelu ceste u blizini vrha prijevoja i u zavoju gdje je preglednost ceste nedovoljna i gdje se vozila ne bi mogla obići bez opasnosti,
7) na mjestu na kojem bi vozilo zaklanjalo postavljeni prometni znak ili uređaj za davanje znakova prometnim svjetlima,
8) na biciklističkoj stazi, odnosno traci,
9) na dijelu kolnika koji je kao stajalište za vozila javnog prijevoza putnika obilježen oznakama na kolniku ili prometnim znakom,
10) na nogostupu i pješačkoj zoni,
11) ispred kolnoga ulaza u zgradu, sklonište, dvorište ili garažu, iznad priključka na vodovodnu mrežu i ulaza u kanalizaciju ili drugu komunalnu mrežu te na mjestima rezerviranim za vozila opskrbe ili na mjestima namijenjenim i obilježenim kao mjesta za odlaganje kućnog otpada, ispred i na vatrogasnim i drugim komunalnim i javnim prolazima i prilazima,
12) na dijelu ceste gdje bi širina slobodnog prolaza od zaustavljenoga ili parkiranog vozila do neisprekidane uzdužne crte na kolniku ili do neke zapreke na cesti bila manja od 3 m, odnosno do suprotnog ruba kolnika manja od 4 m, odnosno u krugu od 3 m od posebnim oznakama na kolniku označenog podzemnog ili nadzemnog hidranta,
13) na mjestu rezerviranom za parkiranje vozila osoba s invaliditetom.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na mjestima iz točke 10. ovoga članka, zaustavljanje je dopušteno ako je za kretanje pješaka ostavljeno najmanje 1,6 m širine na površini za kretanje pješaka, s tim da ta površina ne može biti uz rub kolnika. Pod istim uvjetima može se i parkirati ako je to dopušteno prometnim znakom.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 700,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama stavka 1. točke 13. ovoga članka.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama stavka 1. točke 1. do 12. ovoga članka..Članak 83. nastavlja u istom tonu…(1) Osim u slučajevima iz članka 82. ovoga Zakona, vozač ne smije parkirati vozilo ni:
1) na dijelu ceste ispred prijelaza ceste preko željezničke i tramvajske pruge u istoj razini i to na udaljenosti manjoj od 15 m od tih prijelaza,
2) na udaljenosti manjoj od 15 m ispred i iza znaka kojim je obilježeno stajalište za vozila javnog prijevoza putnika,
3) na mjestu na kojem bi parkirano vozilo onemogućilo pristup drugom vozilu radi parkiranja ili izlazak nekom već parkiranom vozilu.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.U članku 84. definira se i parkiranje vozila na nogostup.(1) Policijski službenik ili službenik jedinice lokalne samouprave, naredbom će odrediti da se vozilo premjesti na drugo mjesto ako je zaustavljeno ili parkirano na cesti na kojoj ugrožava sigurnost prometa ili ometa normalan tok prometa i kad je parkirano ili zaustavljeno:
1) na mjestu rezerviranom za zaustavljanje i parkiranje vozila osoba s invaliditetom,
2) na obilježenome pješačkom prijelazu, pješačkom otoku i pješačkoj zoni,
3) na nogostupu ako pješak prilikom kretanja mora zbog vozila silaziti na kolnik ili drugu površinu (slobodan prolaz između parkiranog vozila i zgrade manji od 100 cm),
4) na prijelazu ceste preko željezničke ili tramvajske pruge u istoj razini ili u blizini tih pruga ako se time sprječava promet vozila koja se kreću po tračnicama,
5) na raskrižju i na udaljenosti manjoj od 5 m od najbližeg ruba poprečnog kolnika, ako smanjuje preglednost prometa,
6) u tunelu, na mostu, u podvožnjaku, na nadvožnjaku te na dijelu ceste ispod mosta i nadvožnjaka,
7) na dijelu ceste u blizini vrha prijevoja i u zavoju gdje je preglednost ceste nedovoljna i gdje se vozila ne bi mogla obići bez opasnosti,
8) na mjestu na kojem bi parkirano vozilo onemogućilo pristup drugom vozilu radi parkiranja ili izlazak nekom već parkiranom vozilu i ispred kolnog ulaza u zgradu, garažu ili dvorište ,
9) na biciklističkoj stazi ili traci, ili na prijelazu biciklističke staze, odnosno trake preko kolnika,
10) na dijelu kolnika koji je kao stajalište za vozila javnog prijevoza putnika obilježen oznakama na kolniku ili postavljenim prometnim znakom,
11) na mjestu na kojem bi vozilo zaklanjalo postavljeni prometni znak ili semafor,
12) na dijelu ceste gdje bi širina slobodnog prolaza od zaustavljenog ili parkiranog vozila do neisprekidane uzdužne crte na kolniku ili do neke zapreke na cesti, bila manja od 3 m, odnosno do suprotnog ruba kolnika manja od 4 metra.
(2) Vozilo koje je nepropisno zaustavljeno ili parkirano na mjestima iz stavka 1. ovoga članka ne može se blokirati na tome mjestu u smislu odredaba članka 5. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona.
(3) Prije izdavanja naredbe za premještanje vozila po stavku 1. ovoga članka, položaj nepropisno zaustavljenog ili parkiranog vozila utvrđuje se fotografijom, skicom ili video zapisom.

Mnogo je mjesta na kojima se ne smije zaustavljati i parkirati, a ona vozila koja se tamo nalaze su “sebična parkirna vozila” i ova naljepnica je namijenjena baš njima.

Naljepnice su besplatne i čekaju vas na pultu knjižare.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: Što čitaš?

Predstavljen web portal “Mentalno zdravlje grada Zagreba”

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, sa suradnicima, predstavio je danas u Centru za zdravlje mladih u Heinzelovoj web portal „Mentalno zdravlje grada Zagreba”. 

Riječ je web portalu na kojemu su, na jednom mjestu, objedinjeni svi projekti Grada i gradskih zdravstvenih ustanova u području mentalnog zdravlja kao i brojni drugi projekti koji se financiraju iz Proračuna Grada Zagreba u navedenom području. Na portalu su ujedno objedinjene stručne informacije koje će svim skupinama građana koje trebaju podršku i pomoć osigurati jednaku dostupnost službi za mentalno zdravlje i njihovih programa.

Zahvalivši na inicijativi i izradi ovog portala, gradonačelnik Tomašević je rekao da je izrada ovog web portala odličan uvod u modernu transformaciju Grada, koju ova nova vlast posebno pozdravlja. 

“Ovo je jedinstveni portal ovakve vrste u Republici Hrvatskoj, a podrška mu je tim veća jer se primjenom digitalnih tehnologija otvara dodatan put ka otvorenosti, transparentnosti, održivosti i učinkovitosti, čemu Grad Zagreb u svojim aktivnostima i djelovanju neumoljivo teži. Na jednom mjestu objedinjuje sve poteškoće vezane za mentalno zdravlje te sve kontakte ustanova, Gradskih ili državnih, u kojima građani mogu potražiti pomoć ”, istaknuo je gradonačelnik Tomašević. 

Također je naglasio da su proračunska sredstva namijenjena za Centar za zdravlje mladih podignuta s dosadašnjih milijun kuna na 1,8 milijuna kuna. „To povećanje je omogućilo zapošljavanje četiri psihologa koji će se prvenstveno usmjeriti na mentalno zdravlje školske djece. Cilj je pojačati kapacitete Centra“, rekao je gradonačelnik. 

Kako je u svom izlaganju istaknula voditeljica projekta, dr. sc. Mirela Šentija Knežević, zamjenica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, potreba za unaprjeđenjem dostupnosti i kvalitete usluga u području mentalnog zdravlja dodatno se ukazala tijekom COVID-19 pandemije i potresa koji su pogodili grad Zagreb, a s ciljem zaštite mentalnog zdravlja građana grada Zagreba.

“Na tragu toga da Grad Zagreb bude mjesto okupljanja svih ideja i svih projekata, izrađen je ovaj web portal, koji služi kao centralno mjesto informiranja građana o mentalnom zdravlju. Web portal će široj javnosti ponuditi savjetodavnu pomoć te će građane usmjeriti prema institucijama u kojima mogu potražiti stručnu pomoć, a dodatna posebnost ovog web portala jest što će pohranjeni podatci izuzetno koristiti u svrhu izrade znanstvenih radova, boljeg fokusa na određene mentalne poteškoće i izradu edukacijskih radionica”, naglasila je voditeljica projekta Šentija Knežević.

Pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, dr. sc. Romana Galić kazala je kako Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom podržava i promiče svako ulaganje i aktivnosti, a koje za cilj imaju očuvanje i unaprjeđenje dobrobiti pojedinaca i zajednice. Istaknula je da je ovaj web portal izuzetan projekt zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja.

Dr. sc. Ivana Kekin, dr. med., specijalist psihijatar i potpredsjednica Gradske skupštine Grada Zagreba naglasila je kako pozdravlja svaku aktivnost koja za cilj ima podizanje razine svijesti građanki i građana, informiranje, edukaciju, savjetovanje, unaprjeđenje i očuvanje mentalnog zdravlja. 

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: Grad Zagreb

Akcija “1100 kilometara za 1100 terapija” postala je knjiga i inspirirala zagrebačku publiku

„Već sam kao mladić želio pisati, no ubrzo sam shvatio da nisam dobar u izmišljanju priča, moram vlastitim životom iskusiti avanturu kako bih ju pretočio u knjigu. Primijetio sam i kako priča može oživjeti tek onda kada ima jedan ključan faktor, a to su ljudi. Prije prvog koraka na ruti Via Adriatica u sklopu humanitarne akcije  „1100 kilometara za 1100 terapija”, mislio sam da će me najviše fascinirati prirodne ljepote Hrvatske – i jesu, no ispalo je da su najveći dojam na mene ostavili pojedinci. Čovjek za čovjeka, čovjek za djecu, djeca za ispunjenje čovjekova srca – to je misao vodilja prožeta čitavom knjigom”, kazao je Ranko Dragičević na današnjoj promociji svoje knjige Srcem kroz planine održanoj u Zagrebu.

Humanitarna akcija, sada zauvijek zapisana i pretočena u knjigu, pokrenuta je kako bi oko 3200 sati terapija za gotovo 70 djece na otoku Braču ostalo besplatno. Potaknuti pothvatom Ranka Dragičevića i Daniela Lončara, svi zainteresirani građani mogli su sponzorirati kilometre i tako donirati sredstva Udruzi roditelja djece s teškoćama u razvoju „Brački pupoljci“. Akcija je odjeknula čitavom zemljom prikupivši tako 169.800 kuna čime je osigurano čak 1.700 besplatnih terapija.

Na svoj put, rutom Via Adriatica, dvojica avanturistakrenula su 20. ožujka 2021. s rta Kamenjak u Istri. Na rt Oštra na poluotoku Prevlaka, ujedno i odredište same rute, stigli su 7. svibnja 2021. U tom periodu prošli su planinarski put koji spaja prirodne i kulturne specifičnosti jadranskog podneblja, a koji se sastoji od 14 planina, 12 rijeka, 2 jezera, 18 zaštićenih područja, 7 županija, 52 općine i ukupno 1100 kilometara. Više o akciji može se pronaći na web stranici 1100kilometara.com.

„Velika mi je čast što smo od samog početka uključeni u realizaciju ove nevjerojatne humanitarne kampanje. Prateći Ranka i Daniela u stopu i čekajući njihove popodnevne ili večernje izvještaje s rute bilo je  kao u nekom napetom holivudskom filmu. Posebno sam ponosan i na to što je ovo već druga kampanja unutar godinu dana usmjerena ka pomoći jednoj od najranjivijih skupina našeg društva, djeci s teškoćama u razvoju iz naše prijateljske udruge „Brački pupoljci”. Nadam se da će u ovoj knjizi i ostali nesebični pojedinci pronaći motivaciju da pomognu svojim najbližima te da mijenjaju naše društvo nabolje. Ako nećemo mi, tko će?”, poručio je Gordan Turković, komunikacijski stručnjak i izvršni direktor agencije CTA komunikacije koja je pružila komunikacijsku podršku ovom humanitarnom pothvatu.

Budući da se akcija sastojala od 13 etapa koje simbolično predstavljaju 13 izazova s kojima se roditelji djece s teškoćama u razvoju suočavaju, knjiga prati taj slijed i objašnjava svaku etapu kroz 49 poglavlja, točnije, 49 dana planinarenja. Pored Rankove prezentacije knjige i opisa situacija s terena, nazočnima se obratio i idejni začetnik rute Via Adriatica, pustolov Srećko Vukov, objasnivši motivaciju iza njenog nastanka i značaj zajednice koju okuplja. Čitav program moderirala je glazbenica i radijska voditeljica Gina Victoria Damjanović, a dodatak promociji knjige bila je izložba fotografija nastala tijekom humanitarnog pohoda.

Knjiga Srcem kroz planine može se naručiti preko Facebook i Instagram profila autora Ranka Dragičevića po cijeni od 120 kuna. Dio prihoda od prodaje ponovo će biti odvojen za Udrugu roditelja djece s teškoćama u razvoju „Brački pupoljci”.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

James Blunt protestira protiv podcasta “The Joe Rogan Experience”

Nakon što je zbog, u najmanju ruku, upitnih stavova o pandemiji Joea Rogana na njegovom podcastu “The Joe Rogan Experience” na streaming servisu Spotify, servis svojom glazbom napustio Neil Young, a to isto najavila i Joni Mitchell, britanski glazbenik James Blunt izrazio je podršku glazbenicima i na sebi karakterističan način objavio Tweet u znak solidarnosti s njima:

Da stvar bude potpuna Tweet je završio s hashtagom #youwerebeautiful. Reakcije na Twitteru i ostalim društvenim mrežama ne staju, izdvajamo nekoliko njih:

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: Twitter, screenshot

“Bear with me” | Predstava o polarnim medvjedima, umjetnosti i ekologiji

Spoj umjetnosti, prirode i ekologije u fokusu su stvaralaštva Irene Boćkai, što je pokazala kroz projekte kao što je „Muzej odbačenih predmeta”, te nastavila predstavom „Bear with me” u kojoj se bavi temom polarnih medvjeda i izvedbene životinje. Predstava ima bioetički i ekološki okvir. Sam naslov predstave „Bear with me” je dvoznačan te se može prevesti kao „Medvjed sa mnom” ili „Budite strpljivi sa mnom”. Naslov predstave ovdje semantički aludira na najvećeg kopnenog predatora i morskog sisavca, ali i na imperativ publici da bude strpljiva s autoricom koja se u izvedbi pokušava transformirati u polarnog medvjeda. Predstava se izvodi u formi izvedbenog predavanje koje spaja umjetničko i akademsko s ciljem prijenosa znanja. Bitni aspekti izvedbe su i pojmovi stvaralačke nelagode i nelagode koja proizlazi iz tijela – autorica se pokušava utjeloviti u drugom tijelu potpuno drugačijem od njezinoga, a stvaralačka nelagoda proizlazi i iz stalne prijetnje hoće li izvedba biti proglašena uspješnom ili neuspješnom.

Autorica i izvedbe: Irena Boćkai

Fotografija: Matej Čelar

Video: Paula Skelin

Glazba: Hinterheim

Produkcija: Trećeprostor

Predstava će se održati uz poštivanje svih epidemioloških mjera, a zbog ograničenog broja gledatelja potrebno je svoj dolazak najaviti na mail: edukacija@msu.hr.

COVID-19: INFORMACIJA O EPIDEMIOLOŠKIM MJERAMA

Sukladno Odluci Stožera civilne zaštite RH od 12. studenog 2021. godine, od 16. studenog za posjet Muzeju suvremene umjetnosti potrebno je predočenje važeće EU digitalne Covid potvrde, ili drugi odgovarajući dokaz, ili negativan test ovlaštene ustanove i laboratorija.

Drugi odgovarajući dokaz ostvaruje se potvrdom liječnika primarne zdravstvene zaštite o preboljenju bolesti Covid-19, koje uključuje i preboljenje u statusu tzv. „vjerojatnog slučaja“, te preboljenje uz cijepljenje jednom dozom cjepiva unutar 8 mjeseci od preboljenja, ali da nije prošlo više od 12 mjeseci od preboljenja.

Ova odluka ne primjenjuje se:

  • na osobe mlađe od 16 godina
  • na osobe koje prate osobu koja se ne može brinuti za sebe
  • na osobe kod kojih postoje kontraindikacije za cijepljenje ili dovršetak cijepljenja bilo kojim cjepivom protiv Covid-19, što se dokazuje liječničkom potvrdom

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: MSU/Bear with me promo