Vrijeme postupnosti | Osobna terapija

Pauzu sam neku lupio. Boži? je, pa Nova godina. Nekako? Zašto gnjaviti ljude s nekim mojim unutarnjim monologom? I onda se dogodio opet taj potres. Ovoga puta ja?i. U kraju koji se ionako godinama borio s neimaštinom. Šok. Šutnja. Što uop?e re?i? Da smo uplašeni? Da živimo neki PTSP? Pored svih onih koji su u Petrinji, Sisku, Glini, Majskim Poljanama toliko izgubili?

I u?inilo mi se da je i svijet oko mene utihnuo u tom šoku. ?ak i onaj dio vje?no raspoloženih za oštru i vje?no hrabru lamentaciju iz ugode svojih naslonja?a, koji su uvijek odvažno spremni za rat za svoja uvjerenja ? na društvenim mrežama.

Istovremeno je krenula vojska onih boljih ljudi od nas, bez da uvrijedim ikoga. I sebe ubrajam u te “nas”, da se odmah razumijemo. Mislim na ljude koji su se organizirali u trenu. Reagirali nagonski, bez previše razmišljanja. Kako pojedinci, tako i udruge, ali i veliki broja onih koji se smatraju dijelom sustava. U tom trenu nekako se ta razlika istopila. I mediji su odigrali svoju ?asnu ulogu; neki novinari satima su svjedo?ili teškim slikama i javnosti sve to donosili na male ekrane.

U takvom trenutku šutiš, skineš kapu, pomogneš ako možeš, ali zasigurno ne odmažeš. Ako malo te ?asti u sebi nosiš. Tužno i lijepo je bilo gledati tu Hrvatsku.
Ali, dani su prolazili. Prvotni šok je polako nestajao, kako su se novi potresi na Baniji nizali. I pomalo se po?eo nazirati nesklad. Jer no?i su dolazile, a nemali broj ljudi i dalje je bio pod šatorima, sklepanim izbama. Do nekih od njih nitko nije došao danima. Tek danima kasnije pojedinci su se do njih probijali.

I onda su po?ela su pitanja. Što je s robnim rezervama? Nakon deset dana od potresa, pitaju ljudi koji kuhaju više tisu?a porcija dnevno (samo u novu godinu ušli su sa 7000 dnevno skuhanih obroka, danas dnevno prirede njih 15.000!) – kada ?e to netko preuzeti? Ljudi su to kojima je COVID oduzeo pravo na rad, i sigurno nisu bili u prilici pomo?i umjesto sustava. Ali jesu.
Sustav? Još promišlja. Predstavnik Civilne zaštite garantira da kad preuzmu opskrbu hranom, zasigurno obroke ne?e dobivati oni koji to ne bi trebali?! ?inilo se tom predstavniku da je to najvažnije što mora izgovoriti, uz prethodnu zbunjenost i nesigurnost kada ?e uop?e sustav opskrbu hranom preuzeti na sebe. Volio bi upoznati tog nekog, koji je iz bilo kojeg djela Hrvatske krenuo put Petrinje, kako bi pojeo slasnu porciju koju su skuhali Chefovi Hrvatske. Istovremeno gledam saznanje kako je Hrvatska vojska u posjedu kuhinjskog modula koja može itekako pomo?i. Kako stoji na stranicama MORH-a, modul se sastoji od dva kuhinjska bloka u kojima može biti pripremljeno 1.800 obroka dnevno, šatora za podjelu hrane, šatora za skladištenje hrane, tri šatora koji se spajaju u restoran u kojemu može objedovati 200 ljudi, ?etiri rashladna kontejnera te dva spremnika za vodu zapremine 11.000 litara, doznaje N1. MORH ne negira ?injenicu da ima istu, i dodaje da ?e ju ustupiti onog trena kada se to od nje zatraži?! Pa zar nitko ovoj deset dana nije vidio u kojim uvjetima ti chefovi kuhaju? I nije imao potrebu javiti nekome, ali to ve? novoosnovani Stožer nije znao, hej ljudi imamo mi kuhinju? Radi se o MORH-u, Hrvatskoj vojsci koja je toliko pomogla sve ove dane na cijeloj Baniji, pa zar netko misli da i ovu kuhinju ne bi dala?!

Ovo je primjer samo nekih od nelogi?nosti koje su otkrili mediji. Da nisu, ne bi se za njih znalo. Sustav odgovara oštro. Govori o demontiranju države, cijelog dakle državnog aparata samo propitkivanjem. Potom je veliki trud uložen u dokazivanju koliko je država u?inila u ovih ne samo deset dana, ve? od izbijanja pandemije, zagreba?kog potresa do ovog novog. I nije to malo. Budimo pošteni, ne znam koja se Vlada kao ova suo?ila s ovoliko kriza odjednom od rata naovamo. I budimo dodatno iskreni, ne daje joj se uvijek olakotnih razloga da tu Vladu dodatno motiviramo, da joj kažemo idemo dalje, nema predaje. ?eka je se na zubu, stalno. Tjera u defenzivu.

Re?i ?ete to je njihov posao, zato su izabrani. Ako su nesposobni neka se maknu i pruže priliku nekome tko može. Samo, ima jedna stvar koju pritom zaboravljamo. Možda nenamjerno, ali ju zaboravljamo. Nitko nije lud da si poželi mandat s pandemijom i dva katastrofalna potresa. To olako isklju?ujemo iz formule kritike. A nekako se ?ini da je ovo trenutak koji je iznad ideologija, politike. Kada si me?usobno trebamo pomo?i. Ne napadati, ve? probati ukazati bez dodatnih epiteta i osobne ocjene onih koji su trenutno to što jesu u sustavu. Za me?usobno politi?ko ili ideološko ratovanje imamo vremena. Ljudi na Baniji za takvo što vremena nemaju. Njima je potrebna ZAJEDNI?KA pomo? cijelog društva. Cijelog.

Upravo zato te iste tiskovne konferencije imale bi, rekao bih ozdravljaju?i karakter, kada se na njima ne bi iz defenzive kretalo u ofenzivu, rat sa svima koji propitkuju. Prvo medijima, a onda ostalim pojedincima, koji god oni bili. Blagotvorno bi bilo, kada bi se s poniznoš?u svako to obra?anje po?elo zahvalom onima koji su odmah sko?ili u pomo?. Organizirali se u danima dok se sustav pokušavao posložiti. Kada bi se ta zahvala u svakom tom obra?anju, uporno ponavljala.

Tada bi i na?elo postupnosti dobilo puni smisao. Rekao bih da bi jednako blagotvorno, da ne kažem katarzi?no, bilo bi ?uti, elem, govor možda upravo ovakvog diskursa: ?Dragi sugra?ani, hvala vam! Bez vas ne bismo uspjeli. Ovo je toliko veliki i pomalo trom sustav, nismo mogli brže. I griješili smo, ali ne namjerno, trudili smo se kako smo znali i umjeli. No, zahvaljuju?i vama, dobili smo malo vremena. Kupili ste nam ga. I na tome smo vam zahvalni. Pozivamo vas da nastavimo sada zajedno dalje. Jer i taj sustav, sa?injen je od svih nas – zajedno ga pla?amo. Evo ovih 100 milijuna kuna – dali smo 100 milijuna vašeg novca koji ste u prora?un uplatili. Ne iz svog džepa, ve? džepova svih nas. I vi ste i time dodatno pomogli. Nastavimo zajedno, tako ?emo sigurno uspjeti!?.

Ufff, kakav bi to govori bio! Kako bi odjeknuo! A nije da nam nije prijeko potreban u ovim teškim danima. Jer da, grešaka je bilo. Kao i sjajnih poteza. Ali od prebrojavanja jedni drugima, tko je što napravio, a što nije, tko je bio prvi, a tko je kasnio? Ne?e sve to pomo?i dida Radi ili baki Stani na Baniji.

Oni nemaju ništa od tih naših malih intelektualnih retori?kih pobjeda na društvenim mrežama ili putem medija. Jer i dalje su, za razliku od nas, ispod svog vedra neba. Jer svi ostali – kada ugasimo sve te svoje tehni?ke spravice (koje oni, ruku na srce, nisu imali ni prije potresa, a kamoli danas), kamere, mikrofone, jako zadovoljni svojim retori?kim uzvratom – koji ti ljudi nemaju ni kako vidjeti, iako se preko njihovih le?a i zarad njihove dobrobiti raspravljamo ? sve njih, za sada, ostavljamo tom sve obla?nijem nebu. A mi ve?er provodimo u toplini svojih domova.

Izuzev svih onih volontera i ljudi iz sustava koji danono?no pomažu, nešto konkretno rade, u tom domu pod nebom svi ostali su samo povremeni i kratkoro?ni gosti. Koji imaju luksuz biti samo gost u njemu. Za razliku od njihovih banijskih doma?ina. On je njihova svakodnevica.

Koju treba hitno mijenjati. U procesu koji ?e biti dug. U kojem kratkoro?ni interes javnosti nema mjesta. Tek smo na prvih sto metara, u dugom maratonu. A možemo istr?ati samo zajedno. Ako se lanac raspadne ovako rano, ti ljudi ostat ?e opet sami. A to nisu zaslužili. Ionako su predugo svih ovih godina ve?inom bili sami.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Virtualna šetnja Louvreom | Virtual Guided Tour of Louvre Museum

Muzej Louvre (francuski: Musée du Louvre) jedan je od najve?ih svjetskih muzeja. Nalazi se u središtu Pariza, na obali rijeke Seine, u zdanju nekadašnje kraljevske pala?e. Središnje dvorište zgrade, u kojemu se danas nalazi staklena piramida, leži na osi avenije Champs Élysées i time tvori staru jezgru Pariza (Axe historique). Louvre je po broju posjetitelja 2017. godine bio drugi muzej u svijetu, a oduvijek je svoje posjetitelje o?aravao ne samo kao gra?evina, arhitektura, ve? i sa svim umjetni?kim djelima koja se u njemu nalaze!

7. sije?nja 2021. ovaj muzej otvara svoja vrata posjetiteljima – virtualno! Kako pratiti online vodstvo i uživati u umjetnosti koju on svojim posjetiteljima donosi, makar virtualno, možete saznati ovdje, link na ulaznice je ovdje.


Learn the history and explore the works of art in the most famous museum in the world!

We travel to Paris France and explore the history and art of perhaps the most famous museums of the world.

HISTORY: Did you know that the Louvre actually began as a fortified castle dating from the early middle ages? This great institution-considered the most visited museum in the world- has been closely tied to French royalty since it served as a castle dating from 1190. When Louis XIV moved his court to Versailles just before 1700, the idea of a public museum in the old palace was born. Join us as we look at the building, the monarchs involved with its development, the controversies, and, of course, the creation of the current collection.

MUSEUM TOUR: After learning of the history, we will explore the Louvre and experience the paintings and sculptures within its walls. We will learn the history and interpretations of multiple works of art (some famous, some not as well known). Speaking of famous, we will conclude with a discussion of the Mona Lisa ? including its own history, analysis, and value to the world!

Note: All Zoom links to attend the tour will be sent 30 minutes before the event (to the email you register with).

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

PLATFORMA POTRES 2020 | Jednostavna i efikasna aplikacija za sve one koji žele pomo?i, no i kojima treba pomo?

Geodetski fakultet Sveu?ilišta u Zagrebu, hrvatska OpenStreetMap zajednica i Open IT d.o.o. u suradnji s Hrvatskom gorskom službom spašavanja, Operativnim centrom Civilne zaštite i Državnom geodetskom upravom Republike Hrvatske pripremili su i održavaju platformu na kojoj možete zatražiti i ponuditi pomo? i informacije – PLATFORMA POTRES 2020.

Nakon razornih potresa koji su 28 i 29. prosinca pogodili podru?je Sisa?ko-moslava?ke županije, odmah je krenulo humanitarno djelovanje gra?ana Hrvatske, no i Europe, posebno susjednih država. Gra?ani su se organizirali individualno, kroz organizacije civilnih društva te razne neprofitne organizacije i udruge. Pomo? je krenula sa svih strana. Humanitarne akcije prikupljanja donacija isticali smo tijekom Nove godine sa ?urom, a ponavljamo ih još jednom ovdje:

https://solidarna.hr/hitna-donatorska-akcija-zaklade…/

https://www.hck.hr/…/upute-za-donacije-i-pomoc…/10649

https://www.caritas.hr/…/hrvatski-caritas-pomaze…/

https://gogetfunding.com/sisakpetrinjastrasnik…/…

https://www.poslovni.hr/…/objavljene-upute-za-donacije…

Jednostavna za korištenje, Platforma Potres 2020 na jednom mjestu spaja sve one koji pomo? trebaju i sve one koji pomo? nude, i to na vrlo sistemati?an na?in. Naime, zelenim pinovima ozna?eni su oni koji pomo? nude, a crvenim oni kojima je pomo? potrebna.

Ako želite pomo?i, sve što trebate je u izborniku lijevo od karte kliknuti na NUDIM POMO? i na karti ?e vam se prikazati svi oni koji pomo? traže, a odabirom mjesta na karti ozna?enog pinom otvara se mali prozor s informacijama što im je to?no potrebno. Svi oni koji pomo? trebaju, u izborniku mogu kliknuti TRAŽIM POMO? i na karti ?e im se prikazati svi oni koji pomo? nude.

Aplikacija je jednostavan i efikasan alat za traženje pomo?i – sjedne i druge strane nesre?e.

U ovakvim teškim trenucima lako je smetnuti s uma da je pandemija virusa COVID-19 još tu i zlokobno prijeti svima, zato vas molimo da budete odgovorni.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: Unsplash

David Bowie: “Lazarus” | Još pet dana do online streama kultne predstave

Mjuzikl “Lazarus” koji potpisuje David Bowie emitirat ?e se tijekom sije?nja 2021. povodom obilježavanja 74. ro?endana legendarnog glazbenika, kao i pete obljetnice njegove smrti.

Krajem 2015. godine predstava je premijerno izvedena kao dio Off Broadway programa te je ponovno izvedena u londonskom kazalištu Kings Cross 2016. godine. “Lazarus” je inspiriran filmom “Man Who Fell to Earth”, a snimljen je prema istoimenom romanu iz 1963. Zanimljivo je da roman potpisuje Walter Tevis; isti autor kao i roman “The Queen’s Gambit” prema kojem je ove godine snimljena trenutno najpopularnija serija na Netflixu.

Soundtrack mjuzikla obuhva?a cijelu Bowiejevu diskografiju, od ranih hitova pa sve do posljednjeg albuma “Blackstar” na kojem se i nalazi pjesma ?Lazarus?, a po kojoj je nazvan mjuzikl.

Stream londonske predstave s kraja 2016. bit ?e dostupan diljem svijeta u razdoblju od 8. do 10. sije?nja. Po?etne cijene ulaznica kre?u se ve? od 16 funti, a mogu se kupiti putem web stranice doga?aja. Michael C. Halla izveo je ?Lazarus? tijekom nastupa 2015. u emisiji Stephena Colberta;
The Late Show with Stephen Colbert, a kako zvu?i Original New York Cast of Lazarus, poslušajte niže:

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: Lazarus

Veliki popust na online filmove | Kino Mediteran

Još tjedan dana, 10. sije?nja 2021. godine, traje odli?na akcija Kina Mediteran pod njihovim ve? dobropoznatim sloganom – More dobrih filmova!

Naime, na kraju jedne izazovne godine, Kino Mediteran svojoj publici želi se još jednom zahvaliti na podršci i vjernosti.

Ove godine u kinima nismo bili zajedno koliko smo željeli, ali pokretanjem Kina Mediteran od doma omogu?ili smo vam da pogledate neke od filmova koje ste propustili. Kvalitetan odabir naslova svjetske i hrvatske nezavisne produkcije, kojem ?e se redovito dodavati novi filmovi, prona?ite na stranici: www.kmod.hr.

Poklanjamo vam promo kod s kojim ostvarujete 50% popusta za film po izboru. Kupon vrijedi do 10. sije?nja 2021.

Promo kod: HOHOHO

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

“Ne okre?i se, sine” | Rade Šerbedžija ima novi album

Album Ne okre?i se, sine Rade Šerbedžije je u prodaji. Novi studijski album legendarnog glumca, pjesnika i glazbenika vrhunsko je glazbeno ostvarenje koje nam dolazi kao poklon za kraj ove izazovne godine. Najavljen hitom Eto pjesma koju je za njega napisao Husein Hus Hasanefendi?, a Šerbedžija snimio s ekipom sjajnih glazbenika: Davor Smotke Smotali? (perkusije, prate?i vokal), Dario Hleb (bas gitara), Mario Igrec (gitara), Antun Staši? (violina, parate?i vokal), Marjan Krajna (harmonika) i gost Dado Marinkovi? (bubanj), ovaj sjajan umjetnik nastavio je u pauzi snimanja filmova dovršavati i ostale pjesme kako bi album stigao na tržište krajem godine. Osim najavne pjesme, vo?a i autor hitova Parnog valjka, napisao je još jednu pjesmu na albumu Kasna jesen dolazi u aranžmanu Ante Gele.

Osim Husa svoj autorski doprinos ovom albumu dali su i drugi sjajni glazbenici:Miroslav Tadi? na Arsenovoj pjesmi New YorkDamir Urban koji je za Šerbedžiju napisao pjesmu Govorila je tako tiho, tiho, tihoElvis Stani? koji je napravio sjajan aranžman u pjesmi Grad Drage MlinarcaMario Igrec u pjesmi Suzo moja, strpi se, autora Zlatka Arsalangi?a, Ante Gelo u pjesmi Ostala si uvijek ista, autora ?or?a Novkovi?a i Željka Sabola. Na novom albumu Šerbedžija dao i svoj autorski potpis, pjesmu Šeherezda posvetio je poznatom slovenskom kazališnom redatelju Tomažu Panduru ?iji je prerani odlazak prije ?etiri godine pogodio kulturnu scenu na ovim prostorima. Na albumu se nalaze i dvije suradnje i to s Gabi Novak i Matijom Dedi?em Arsenovoj pjesmi Od kako te ne volim te, te na Na nešto me sje?a taj grad koju je Rade Šerbedžija otpjevao skupa s autorom pjesme, Darkom Rundekom. Naslovnu pjesmu Ne okre?i se, sine Šerbedžija je napisao još 1989. godine, uglazbio ju je Gabor Lengyel, a Mario Igrec napravio je novi aranžman.

Iako je ovo godina u kojoj umjetnost najviše trpi posljedice zbog nedostatka publike, Šerbedžija se može pohvaliti zapaženim ostvarenjima na dramskom i glazbenom polju. Na ovogodišnjim 71. Dubrova?kim ljetnim igrama dobio je nagradu Orlando za ulogu Georgea u predstavi Tko se boji Virginije Woolf Kazališta Ulysses i Beogradskog dramskog pozorišta, a Croatia Records objavila je CD i Blu-ray Rade Šerbedžija & Zapadni kolodvor @ HNK Zagreb. Koncert pod imenom Ve? sam ti pri?ao Šerbedžija je održao krajem 2019. godine, a publika je uživala u snažnim i uvjerljivim interpretacijama pjesama Vrijeme je, draga, vrijeme je, Protuletje se otpira, Barbara, Rastanak, Ostala si uvijek ista, Moj spomen?e plavo cvije?e, Ne daj se Ines i ostalih iz Radine bogate glazbene karijere.

Album možete poslušati ovdje.

Foto – “Ne okre?i se, sine”: Milica Czerny Urban

Foto: Željko Koprol?ec

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

“Jeziku je svejedno” | pdf. izdanje knjige sada je besplatno dostupno svima

Nakon gotovo rasprodanog prvog izdanja knjige Jeziku je svejedno izdava?ka ku?a Sandorf i autori knjige, An?el Star?evi?, Mate Kapovi? i Daliborka Sari?, s velikim zadovoljstvom poklanjaju svima njezinu digitalnu verziju u pdf-formatu. Radi se o naslovu koji je ubrzo nakon objavljivanja prošle godine izazvao buru u stru?noj i medijskoj javnosti i o kojem Jurica Pavi?i? piše sljede?e:

?Knjiga o kojoj je rije? nije samo znanstveno djelo, iako jest i to. Ta knjiga je prvorazredni aktivisti?ki ?in. To je knjiga koja baca kasetnu bombu u samo srce hrvatske jezi?ne ideologije, ostavljaju?i za sobom skršene okrajke koje, nadam se, nitko nikad više ne?e ni pokušati polijepiti. Knjiga o kojoj je rije? je politi?ki možda najvažnija knjiga koja je izišla u Hrvatskoj ove godine. No, pored svega toga, ta je knjiga i zaista sjajno štivo. Jer, osim što je znanstvena knjiga o jeziku, istodobno je i prvorazredna društvena satira.?

?Što je pravilno ? i?i kod doktora ili i?i doktoru? Treba li re?i u vezi toga ili u vezi s time? Jesu li ovo njegovi kolege ili njegove kolege? Pri?amo li francuski ili ga govorimo? Živi li netko nedaleko Zagreba ili nedaleko od Zagreba? Ako si postavljate ovakva pitanja, ako mislite da slabo vladate svojim jezikom i zbog toga se bojite pisati i javno govoriti, ako vas ispravljaju ili vi ispravljate druge, ako se sablažnjavate nad time kako drugi govore, ako mislite da je standardni jezik najbolji, najlogi?niji i najprecizniji pojavni oblik jezika, bez kojeg bi nastao komunikacijski kaos i bez kojeg nije mogu?a intelektualna i znanstvena misao, ako mislite da je glavni posao jezikoslovaca da vas omalovažavaju ukazivanjem na navodne velike pogreške u vašem govoru i pismu, ovo je knjiga za vas.?

Knjiga se može preuzeti na sandorf.hr.

36 Mountains Festival | Humanitarna akcija pomo?i gra?anima Sisa?ko-moslava?ke županije s umjetni?kom notom

Osim udruga civilnog društva, raznih firmi i udruženja, i umjetnici, dizajneri te kreativci sudjeluju u skupljanju pomo?i za gra?ane pogo?ene razornim potresom. 36 Mountains Festival objavio je dodatnu vijest o hitnoj donatorskoj akciji Zaklade SOLIDARNA i Fonda 5.5 ? SOLIDARNO S PETRINJOM I SMŽ ovdje https://solidarna.hr/donirajte/.

Za svaku donaciju u iznosu od 250 kuna šaljemo grafiku nekog od njihovih umjetnika po izboru. Sve što trebate napraviti je poslati im potvrdu o uplati i svoje podatke za dostavu grafike, te ime autorice/autora odabrane grafike. Poštarina se pla?a pri preuzimanju.

Potvrdu šaljite putem inboxa Facebook stranice i/ili na e-mail info@36mountains.com.

Galeriju grafika pogledajte niže, sigurno ?ete na?i nešto za sebe!

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Pogledajte film “Tusta” online | Watch “Tusta” online

Biografski dokumentarac o najve?em frontmenu ex-Yu punk-rock scene, ?ovjeku koji je prerastao glazbu i postao simbolom slobodnog mišljenja i zdravog razuma. Film možete pogledati online putem ovog linka.

Dugometražni dokumentarac Tusta približava nas životu Branka ?rnca Tuste, frontmana legendarnog punk-rock banda KUD Idijoti iz Pule. Kroz arhivske materijale i intervjue s gitaristom Sašom Milovanovi?em Verudom, basistom Nenadom Marjanovi?em Fricom, bubnjarem Diegom Bosuscom Pticom, te kolegama i suvremenicima, kao što su izdava? njihovih prvih albuma Boris Furlan, glazbeni kriti?ari Petar Janjatovi? i Dragan Kremer, glazbenici Zoran Predin, Damir Urban i Sejo Sexon, prvi dio filma govori o neo?ekivanom proboju i meteorskom usponu pulskog sastava. Drugi ?in ove specifi?ne rock and roll pri?e posve?en je ograni?enom djelovanju benda i zabranama koje su doživljavali uslijed rata i nacionalisti?kog ozra?ja u Hrvatskoj. Nepoljuljanih ideala i beskompromisnog stava, Tusta i KUD Idijoti bili su prvi hrvatski bend koji je nastupio u Srbiji nakon raspada SFRJ, na danas legendarnom koncertu u beogradskoj Hali sportova 2000. godine. Kona?no, u finalnom segmentu filma, redatelj Andrej Korovljev fokusira se na posljednje godine i prerani kraj Tustinog života kroz dirljiva svjedo?enja ?lanova obitelji i prijatelja, gdje otkrivamo njegovu manje poznatu, intimnu, ljudsku dimenziju bez koje ne bi mogao ste?i takav društveni zna?aj.


A musical documentary biography dedicated to Branko ?rnac Tusta, the recently departed frontman of the legendary punk-rock band from Pula, Kud Idijoti. You can watch the film online here.

Tusta made his first musical steps in the 1980s, when the band Kud Idijoti was established. What makes Tusta special and what definitely goes beyond the boundaries of music is his powerful and unrelenting antifascist orientation and the background of a sort of Balkan?s ?working class hero?. This attitude was what made Tusta and Kud Idijoti the spokespeople of a series of generations growing up in the 1980s and 1990s. The very fact that Kud Idijoti were banned in the 1990s on most radio stations and branded as ?traitors of their country? because of their punk-rock adaptation of the song Bandiera Rossa is quite telling about Tusta?s involvement and fight for tolerance, coexistence and social justice in the times when such values were a sign of ?the communist stigma?. We saw no politicians at Tusta?s funeral, but we did see hundreds of people from all former Yugoslav republics who travelled thousands of kilometres to say goodbye to the musical ?Che? of this region.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

https://vimeo.com/ondemand/tusta

Stube Marije Braut | Ruži?njak/Horvatova na zagreba?kom Medveš?aku

Naša najve?a fotografkinja Marija Braut, u?enica legende fotografa Toše Dapca, napokon je dobila i svoj kutak u Zagrebu. Sredinom prosinca 2020. stube na Medveš?aku dobile su ime po njoj, nedaleko od Stuba Toše Dapca, na lokaciji Ruži?njak/Horvatova zahvaljuju?i inicijativi voditelja grupe Zakaj volim Zagreb.

Marija Braut ro?ena je 1929. u Celju. U Zagreb se doselila 1941. te je tu maturirala i zapo?ela studij arhitekture. Fotografijom se po?ela baviti 1967. u ateljeu Toše Dabca, najprije kao u?enica, a poslije i suradnica toga našega najpoznatijega predstavnika tzv. Zagreba?ke škole fotografije. Prvu samostalnu izložbu imala je 1969. u galeriji zagreba?koga Studentskoga centra, a iste godine postaje i ?lanicom ULUPUH-a.

Radila je u Galerijama grada Zagreba (današnjem Muzeju suvremene umjetnosti), za ?ije je potrebe snimala slike za kataloge te portrete mnogih umjetnika. Od 1972. djelovala je kao samostalna umjetnica. Svoje umjetni?ke fotografije izlagala je na više od stotinu samostalnih i skupnih izložbi, a mnoge su joj fotografije objavljivane i u novinama te specijaliziranim ?asopisima. Kao fotografkinja je sura?ivala i s mnogim hrvatskim kazalištima i festivalima, primjerice Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu, Zagreba?kim kazalištem mladih, Gradskim dramskim kazalištem Gavella i Satiri?kim kazalištem Kerempuh te Dubrova?kim ljetnim igrama.

O životu i umjetni?kom radu Marije Braut snimljen je 2009. godine i dokumentarni film “Marija hoda tiho”. Posljednja velika izložba njezinih do tada nepoznatih i rje?e izlaganih fotografija nazvana je Nepoznati Zagreb Marije Braut i prire?ena u zagreba?kom Umjetni?kom paviljonu 2014. godine. Njezine fotografije i na tisu?e negativa ?uvaju se u zbirkama mnogih zagreba?kih muzeja, Hrvatskom državnom arhivu, Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Ministarstvu obrane Republike Hrvatske i drugdje.

Marija Braut dobitnica je mnogih nagrada i priznanja, me?u kojima i nagrade Grada Zagreba (1972.) i nagrade za životno djelo Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (2008.). Preminula je 1.7.2015.

Foto: Ana Raic-Knezevic

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom