Skip to content

An?elka Marti? | 1.5.1924. – 11.11.2020.

Društvo hrvatskih književnika danas je objavilo tužnu vijest – preminula je književnica An?elka Marti?.

Postoje knjige koje se nalaze u biblioteci skoro svakog doma. Pirgo je jedna od njih. Vjerujemo da je svakome izdanje Mladosti iz 1970.-ih godina (1978.?) poznato? Naslovnica koju je oblikovao umjetnik Branko Vujanovi? upržena je u kolektivnu memoriju ?italaca.

Pirgo je kratki roman An?elke Marti?, objavljen 1953. godine. An?elka Marti? izabrala je motiv romana blizak svakom djetetu – prijateljstvo izme?u ?ovjeka i životinje, dje?aka i laneta. Lik dje?aka je blizak mladim ?itateljima od kojih se ne izdvaja svojim emocionalnim i psihi?kim svojstvima (potreba za ljubavlju, prijateljstvom, strah pred ratnim zbivanjima, strepnja pred opasnoš?u?), što ga je u?inilo uvjerljivim i omiljenim. Dje?je prijateljstvo sa životinjom i autori?ina nenametljiva poruka o ratu, koji podjednako ugrožava sva živa bi?a (ljude i životinje!), osnova su te neposredno i toplo ispri?ane epizode ratnoga djetinjstva.

Iako je tematika romana ratna, ona je s ovim odmakom i s druga?ijim vi?enjem sumornog doba Drugog svjetskog rata poklonila mla?im ljubiteljima književnosti djelo koje ?e se iznova ?itati, koje je steklo kultni status u hrvatskoj književnosti i koje je doživjelo preko 40 izdanja, djelo je bilo i dio obavezne osnovnoškolske lektire do 1990.-ih. Pirgo je preveden je i na slovenski, makedonski, bugarski, poljski, ma?arski, ?eški, esperanto, talijanski, albanski, ruski, kineski i farsi. 

An?elka Marti? napisala je još mnogo djela, njezin opus je bogat i raznovrstan, no svako dijete, dje?ak i djevoj?ica, barem oni ro?eni do 1990.-ih njezino ime pamtit ?e zauvijek upravo zbog Pirga.

Ro?ena je u Zagrebu, 1. svibnja 1924. Dugo godina djelovala je kao slobodna umjetnica, a bila je zaposlena i kao novinarka u Omladinskom borcu, Vjesniku i Narodnom listu, urednica u listu Pionir, te glavna urednica ?asopisa Radost i nakladni?ke ku?e Naša djeca. U književnosti se javila za vrijeme Drugog svjetskog rata, u kojem je aktivno sudjelovala u partizanskom pokretu kao borkinja i ratna dopisnica objavljuju?i crtice i pjesme. Najzna?ajnija je predstavnica hrvatske ratne proze za djecu. Poslije rata objavljuje knjige pripovijetki za djecu, uglavnom ratne tematike (Mali konjovodac i druge pri?e, 1951; Bjelko, 1951).

Njezino se prozno stvaralaštvo može podijeliti na ratno, autobiografsko te prozu s elementima fantastike. Autorica je i tekstova za dvjestotinjak slikovnica. Prevela je i više djela sa slovenskog (Bevk, Šega, Vandot, Brenkova, Seliškar?). U ediciji Pola stolje?a hrvatske književnosti 1991. godine objavljena su joj Izabrana djela. Osvojila je niz nagrada me?u kojima se posebno ponosila Ordenom osmijeha koji plebiscitarno dodjeljuju poljska djeca.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: Screenshot