Skip to content

3 nova književna naslova koja ćemo čitati ovaj mjesec!

Kolege iz nakladničke kuće HENA COM pripremili su nove uzbudljive naslove, saznajte niže o kojima se radi!

Pisma iz Vinogradske, Boris Škifić

Vezu između povijesti bolesti i uzbudljiva romana zamijetit će novi liječnik negdje pri kraju Pisama iz Vinogradske, što onomu tko ta pisma šalje, nakon što je desetak (najboljih) godina proveo na urološkom odjelu Vinogradske bolnice, ne zvuči kao neka utjeha. Nakon dijagnoze koja ga je preko noći odvojila od zagrebačkih ulica i studentskog života, i pretvorila u bolničkog starosjedioca, nakon brojnih operacija, lijekova i katetera, boli i kratkotrajnih trenutaka nade, razumljivo je da ga vjerojatno nije briga što njegov život netko uspoređuje s književnošću.

Boris Škifić, autor ovog nevjerojatno uvjerljivog romana, slaže se sa svojim likom, ali opet – vjeruje i u život i u roman. Kao i u to da život, pa tako i povijest bolesti, piše romane. Pismasu potresna kronika, naturalistički detaljan prikaz bolničke atmosfere, zapis o prolaznosti i blizini smrti, ali i životu u krugovima koji se šire dolaskom svakog novog pacijenta. Pisma su i priča o životu i životnosti, erosu koji se do zadnjeg trenutka ne prepušta thanatosu bez borbe. Jer iza zamagljenih bolničkih prozora, koji vrlo temeljito dijele svijet na onaj vani i onaj unutra, događa se život u svoj svojoj punini, barem dok ne dođe smrt ili dežurna sestra. Vještim dijalogiziranjem i dijalektiziranjem, pa i humorom kad je najpotrebniji, Škifić oblikuje priču o bolnici i bolesti ‒ a kako drukčije ‒ i kao metaforu.

– Jagna Pogačnik

Vuk na snijegu, Davor Špišić

Godina je 2035. u ekonomski iscrpljenoj, postpandemijskoj, osiromašenoj Hrvatskoj, pogođenoj vojnim udarom i posljedičnom diktaturom. Otac Danko i sin Vuk jedan od drugoga kriju koliko je malo potrebno da dotaknu dno, praćeni brižnom sjenom mrtve supruge i majke, i rijetkim prijateljima kod kojih se ljudskost ipak još ne računa u brojčanom iznosu. A onda se iznenada u njihovim životima pojavljuje mladi izbjeglica iz Sirije i dno će, ovisno o perspektivi, biti izbjegnuto, ili će brzina putanje samo dobiti na akceleraciji…

Jasno, žanr je distopijski, no sve je to samo pozornica na koju Davor Špišić postavlja pojedince koji nastoje preživjeti, i eto nas na terenu međuljudskih, prije svega obiteljskih odnosa, koje kao pisac najbolje poznaje. Odnos oca i sina tinejdžera, ljubav i brižnost, borba za egzistenciju, a svega toga ima u ovome romanu, univerzalni su motivi kojima Špišić dopunjava svoje priče, koje se uvijek baziraju i na plemenitoj angažiranosti. Jer tu je i tema odnosa prema drugima i drukčijima, koja će zapaliti ionako uzavrele odnose oca i sina, što će roman usmjeriti u pravcu onoga u čijem je središtu pojedinac koji se, osim s vanjskim, mora boriti i sa svojim privatnim dvojbama i demonima. Na taj način Špišić usložnjava roman, a žanr koristi kao alat pomoću kojeg razvija i mijenja svoje likove, postavlja ih u situacije u kojima se moraju preispitati, riskirati, odnosno, odbaciti toplo krzno koje je ponekad utočište, ali vrlo često i prokletstvo.

– Jagna Pogačnik

Tapiserija sestara Hekne, 2. dio, Lars Mytting

Dvadeset dvije godine prošle su od smrti Astrid Hekne, a Kai Schwei­gaard i dalje je pastor u Butangenu. Jehans Hekne, Astridin preživjeli sin, odrastao je u snalažljiva, sposobna i bistra mladića, dijelom zbog pastorove strpljive pedagoške ruke, a dijelom zbog nemirna, pustolov­na duha koji je naslijedio od majke. Život u Butangenu u međuvremenu se nije mnogo promijenio, a drevno proročanstvo utkano u nestalu tapiseriju darovitih blizanki Hekne i dalje tiho živi među žiteljima, kao što živi i upozoravajući zvon zauvijek razdvojenih Sestrinskih zvo­na. I kada Jehans Hekne u lovu na sobove pukom slučajnošću upozna Victora Harrisona, engleskoga mladića svojih godina, i pritom osjeti neobjašnjivu bliskost, pastor počinje preispitivati događaje iz prošlo­sti. Niz burnih promjena koje će potom uslijediti iz temelja mijenja mnoge živote, a pokazuje i da su sraštene blizanke o svijetu znale mno­go više no što su ikad bile spremne izgovoriti.

Tapiserija sestara Hekne nastavak je Sestrinskih zvona, napeto povijes­no štivo hvaljenog prozaista Larsa Myttinga, čije je pripovjedačko umijeće prepoznato diljem svijeta. U drugome dijelu trilogije Hekne autor produbljuje priču o staroj norveškoj obitelji, predajama i legendama koje je okružuju i nevjerojatnim sudbinama njezinih članova u različitim naraštajima, zauvijek povezanima neopipljivim, ali čvrstim vrijednostima.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: Unsplash, HENA COM