Nedjeljku Dragiću uručit će se Nagrada za životno djelo | Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb

Vijeće Svjetskog festivala animiranog filma – Animafesta Zagreb godišnju Nagradu za životno djelo dodijelit će redatelju, autoru crtanih filmova, karikatura i brojnih ilustracija (npr. Zagi, maskota Univerzijade 1987. u Zagrebu), majstoru stripa (Tupko), te jednom od najvećih autora Zagrebačke škole crtanog filma i svjetskom majstoru animacije Nedeljku Dragiću.

Ispočetka crtač u statičnim medijima te vrijedan suradnik drugih velikana Zagrebačke škole, Dragić od sredine 1960-ih i filma Elegija razvija vlastiti osebujni stil u animaciji na osnovu, kako je kritika s pravom primijetila, „bogatog crteža prožetog linearnom, karikaturističkom manirom“.

Majstorski radovi kao što su Krotitelj divljih konja (1966.), Možda Diogen (1967.), Idu dani (1969.), Per Aspera ad Astra (1969.; vrhunsko ostvarenje tzv. mini-filma), Tup-tup (1972.; nominiran za nagradu Oscar), Dnevnik (1974.), Put k susjedu (1981.), Dan kad sam prestao pušiti (1982.) ili Slike iz sjećanja (1989.) osvojili su brojne nagrade u svijetu – u Zagrebu, Annecyju, New Yorku, Oberhausenu, Beogradu… No, osim vizualnošću, pažnju su ta ostvarenja privukla i čestom filozofskom komponentom, razmišljanjem o čovjeku u svijetu (npr. Idu dani), ali i esejističkim i filozofskim prikazom slika iz stvarnosti i iz vizualne kulture (Dnevnik je inspiriran i autorovim doživljajem Amerike i intimnim razmišljanjima). Pri tom je u Dragićevim najboljim djelima česta i komponenta osvrta na vlastitu umjetnost i vlastiti položaj u svijetu.

Istodobno osoban i filozofičan, razigran i ozbiljan, Nedeljko Dragić stvorio je jednu od najbogatijih, ali i najpoticajnijih riznica remek-djela u čitavom svijetu animiranog filma, nevjerojatnim crtežima obogativši i monografiju Midhata Ajanovića o svom radu u animaciji. Tško je zamisliti primjerenijeg i zaslužnijeg dobitnika nagrade za životno djelo, i to još u obljetničkoj godini Animafesta Zagreb!

Nagrada za životno djelo bit će mu uručena prilikom svečanog otvaranja 32. Svjetskog festivala animiranog filma – Animafesta Zagreb 2022.

Prijavite svoj film na 32. Svjetski festival animiranog filma –
Animafest Zagreb
 do 1. veljače 2022. putem online obrasca.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

Abeceda straha | Između osobnog i političkog

U srijedu 1. prosinca nakon projekcije filma Abeceda straha Fadila Hadžića u kinu Kinoteka održat će se tribina „Između osobnog i političkog“. Povod tribine je završetak programa Okupirani gradovi, čiji je zadnji tjedan posvećen „ženskom licu rata“ – trilerima o tajnim agenticama, dvostrukim špijunkama i članicama pokreta otpora o čijim su sudbinama upravljale silnice roda, klase i etniciteta kakve nisu vrijedile za njihove muške kolege.

Na tribini će sudjelovati mentorice ovogodišnjeg izdanja „Zore Dirnbach“ – docentica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Maša Grdešić te istraživačica na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu Marija Brajdić Vuković, a moderirat će je dramaturginja Jasna Jasna Žmak, koordinatorica scenarističkog programa „Zora Dirnbach“. Na tribini će biti govora o načinu na koji se kroz špijunski zaplet artikuliraju pitanja roda, klase i društvene odgovornosti u filmovima Abeceda straha (1961) Fadila Hadžića i Deveti krug (1960) France Štiglica, a osvrt će biti i na način na koji su navedene teme adresirane i u ostalim filmovima u programu: Ozloglašena (1946) Alfreda Hitchcocka, Crna knjiga (2006) Paula Verhoevena i Požuda, oprez (2007) Anga Leeja.

Tribina se održava u suradnji sa Savezom scenarista i pisasca izvedbenih dijela (SPID), a povod joj je nedavno osnovani program za razvoj scenarija „Zora Dirnbach“, koji je ime dobio po scenaristici filma Deveti krug. Primarni cilj programa je otvaranje interdisciplinarnog istraživačkog prostora za rad na scenarijima dugometražnih igranih filmova, kroz suradnju s istaknutim humanističkim znanstvenicama, aktivistkinjama i istraživačicama.

Film Abeceda straha se prikazuje s 35mm kopije u suradnji s Hrvatskom kinotekom Hrvatskog državnog arhiva. Ulaz na film je besplatan uz obvezno preuzimanje karte.

Scenaristički program „Zora Dirnbach“ podržavaju Hrvatski audiovizualni centar i Društvo hrvatskih filmskih redatelja. Rad strukovne udruge SPID podržavaju Hrvatski audiovizualni centar i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

Napomena: Pri ulasku u prostorije kina Kinoteka obavezno je predočiti EU digitalnu COVID potvrdu ili drugi odgovarajući dokaz, negativan PCR test (ne stariji od 72 sata) ili brzi antigenski test (ne stariji od 48 sati). Osobe koje nemaju odgovarajuću dokumentaciju, nažalost neće moći prisustvovati programima koji se održavaju u kinu Kinoteka.

www.kinokinoteka.hr

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

19. Human Rights Film Festival održat će se od 5. do 12. prosinca | Zagrebačka kina Tuškanac i Kinoteka

Devetnaesti Human Rights Film Festival održat će se od 5. do 12. prosinca u zagrebačkim kinima Tuškanac i Kinoteka, a dio popratnog programa će se odvijati u mama-i i KIC-u. Festival programski fokusiran na ljudskopravaške teme, ali i autorski film općenito, ponovno će na kraju godine domaćoj publici predstaviti nove naslove nekih od najvažnijih svjetskih redatelja i redateljica među kojima se ističu Apichatpong Weerasethakul, Céline Sciamma i Sergej Loznica. Ovogodišnji program u velikom su broju obogatili naslovi novog srpskog filma autora i autorica koji se bave temama i poetikama koje promovira HRFF: Muzej revolucije Srđana Keče, ujedno i film kojim se otvara festival u nedjelju 5. prosinca u Kinu Tuškanac,Pejsaži otpora Marte Popivode, Kelti Milice Tomović i mnogi drugi. „Zanimljivost ovogodišnjeg HRFF-a jest poveznica koju dijeli nekolicina filmova, a to je element fantastike. Od Elegije lovora Dušana Kasalice, preko Male mame Céline Sciamma i Memorije Apichatponga Weerasethakula do filmova japanskog redatelja Ryusukea Hamaguchija provlače se bajkolika događanja koja u srazu s tzv. realnim svijetom kao da stoje za svu neobičnost naše trenutne globalne životne situacije,“ istaknuo je Petar Milat, programski selektor filmova 19. HRFF-a.

Ulaz na sve projekcije festivala je slobodan, a sukladno Odluci Stožera civilne zaštite RH od 12. studenog 2021. godine, od 16. studenog za posjet kinima Tuškanac i Kinoteka potrebno je predočenje važeće EU digitalne Covid potvrde ili drugi odgovarajući dokaz ili negativan test ovlaštene ustanove i laboratorija. 

Dokumentarni film kojim se otvara festival – Muzej revolucije Srđana Keče, autora hvaljenih naslova Posle rata, Pismo ocu i Mirage, nastao je u koprodukciji domaćeg Restarta, a prikazivanje na HRFF-u je hrvatska premijera nakon svjetske koju upravo ima na velikoj IDFA-i. Polazišna točka Kečinog filma jest napušteni projekt arhitekta Vjenceslava Richtera koji je u Beogradu htio izgraditi veliki muzej kao počast socijalističkoj Jugoslaviji, no plan nikad nije otišao dalje od izgradnje podruma. U vlažnoj, mračnoj zgradi danas žive izopćenici društva preoblikovanog kapitalizmom, a film se fokusira na djevojčicu koja s majkom zarađuje čisteći prozore automobila na križanjima te na blisku joj prijateljicu staricu koje tu u „podrumu revolucije“ na rubu grada koji se transformira, jedna u drugoj nalaze utjehu.

U poslovičnoj jakoj dokumentarnoj selekciji HRFF-a, ove se godine nalazi film Pejsaži otpora umjetnice i redateljice Marte Popivode. Dobitnik brojnih nagrada među kojima se ističe Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film, te nagrade na festivalima Cinéma du Réel i Beldocs, bilježi putovanje kroz sjećanja gotovo stogodišnje antifašistikinje Sonje, jedne od prvih partizanki u Jugoslaviji koja je bila i među vođama pokreta otpora u Aushwitzu. Nakon što je predstavio atmosferu Staljinovih suđenja (Proces) i razmjere Staljinova kulta ličnosti (Državni pogreb), Sergej Loznica vraća se na HRFF s filmom Babin Jar. Kontekst kojim gledatelje vodi u ne tako davnu prošlost, u Ukrajinu koju su okupirali nacisti. Radeći isključivo s restauriranim arhivskim materijalom, Loznica pokazuje pozadinu tragičnih događaja koji su se dogodili u okolici Kijeva u rujnu 1941. – masakra više od 33.000 Židova.

Dokumentarnom programu 19. HRFF-a pridonijet će i Povratak u Reims redatelja Jean-Gabriela Périota, slobodna adaptacija istoimene knjige Didiera Eribona iz 2009. koja portretira autorov povratak u rodni grad koji je napustio trideset godina ranije. Périotov briljantno konstruiran film-esej je intiman i uvjerljiv društveno-politički portret ne samo klase već i čitave francuske kulture. Zagrebačka publika će imati priliku pogledati i dobitnika Srebrnog medvjeda te nagrade publike ovogodišnjeg Berlinalea, dokumentarni film Gospodin Bachmann i njegov razred redateljice Marie Speth u kojem prati jednog posebnog učitelja na pragu mirovine i njegove učenike šestog razreda dvanaest različitih nacija.

Dobitnik nagrade žirija kanskog festivala i kolumbijski kandidat za nagradu Oscar, Memorija Apichatponga Weerasethakula s Tildom Swinton u glavnoj ulozi redateljev je igranofilmski debi na engleskom jeziku koji se nastavlja na tradiciju prijašnjih mu mističnih filmova polaganijeg ritma prateći glavnu junakinju na svojevrsnom putu ka prosvjetljenju. Nagrađivanu selekciju igranih filmova 19. HRFF-a nastavlja trostruki dobitnik nagrada s ovogodišnjeg kanskog festivala, Drive My Car japanskog redatelja Ryusukija Hamaguchija, rađen po kratkoj priči Harukija Murakamija o kazališnom redatelju udovcu koji će se tijekom čestih vožnji s isprva nevoljko privaćenom  privatnom vozačicom, otvoriti pričajući o svojoj tuzi i žalovanju te o nevjeri pokojne supruge.

Nježna obiteljska priča s elementima fantastike, film Mala mama u režiji Céline Sciamme poznate po nagrađivanom i na HRFF-u prikazanom Portretu djevojke u plamenu, premijerno je prikazan u natjecateljskom programu ovogodišnjeg filmskog festivala u Berlinu, a portretira osmogodišnju djevojčicu žalosnu nakon naglog nestanka majke, koju sreće u liku djevojčice svoje dobi na koju nailazi u jednoj od svojih samotnih šetnji šumom. Fantastična izražajna sredstva krase i film mladog crnogorskog redatelja Dušana Kasalice Elegija lovora u kojem su se miješaju realnost i fikcija, a govori o osobnoj krizi ljudi u srednjim godinama kao i problematičnom društvenom kontekstu u kojemu nestaje cijeli jedan svijet kojega su stvarali. Glavnu ulogu u filmu tumači Frano Lasić, kojemu je ovo i svojevrsni povratak na velika platna. Međugeneracijsku priču donose višestruko nagrađivani Kelti  Milice Tomović smješteni u Beograd 1993. godine, na rođendansku zabavu koju majka priprema za svoju osmogodišnju kćerku i prijatelje. Tomović je na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu za Kelte dobila nagradu za najbolju režiju.

U programu 19. HRFF-a je i jedan od najzapaženijih filmova 2020. godine, Nikad rijetko ponekad uvijek redateljice Elize Hittman (Štakori s plaže) nagrađen Srebrnim medvjedom na Berlinaleu, te glavnim nagradama festivala u Sundanceu i San Sebastianu o trudnoj sedamnaestogodišnjakinji koja bez dopuštenja roditelja ne može pobaciti u svom ruralnom dijelu Pennsylvanije te se otisne na putovanje ka New Yorku gdje je pobačaj moguć.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

Hrabar i human čin vozača ZET-ovog autobusa | Tako se vole životinje!

Svoju priču o neobičnoj noćnoj vožnji ZET-om dobila je ova sova jastrebača! Vozač ZET-ova autobusa vraćao se oko jedan sat u noći na Glavni kolodvor sa svoje posljednje vožnje iz Velike Gorice. Na Aveniji Većeslava Holjevca ležala je sova s ozlijeđenim krilom. Iako su vozača minute dijelile od odlaska kući, odlučio je pomoći sovi. Podigao ju je s kolnika i nježno stavio kraj svojeg sjedala. Sovica se tu ugnijezdila i odatle ga zahvalno promatrala. Vozač nas je nazvao i pričekao naš dolazak. Ništa mu nije bilo teško. Hvala mu! Tako se vole životinje! Daljnju skrb o sovi preuzimaju kolege iz oporavilišta za divlje životinje Zoološkog vrta grada Zagreba.

– kaže Facebook post Azila Dumovec

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: Azil Dumovec

R+: Doručak na travi | BLOK – dosta je rezova!

Doručak na travi, nedjelja, 28.11.2021., 10-11 sati

BLOK – dosta je rezova!

Gošće emisije, članice kustoskog kolektiva BLOK: Dunja Kučinac, Ana Kutleša i Vesna Vuković

Kustoski kolektiv BLOK (Lokalna baza za osvježavanje kulture), osnovan je 2001., pa ove, 2021. godine, obilježava 20 godina djelovanja. Ova neprofitna nevladina organizacija djeluje u polju suvremene umjetnosti, uz poseban interes za umjetničke prakse osjetljive na društvene okolnosti i uvjete proizvodnje u kojima nastaju. Od 2016. djeluju u prostoru za umjetnost i aktivizam BAZA, smještenom na zagrebačkoj Trešnjevci, gdje 2018. pokreću projekt Muzej susjedstva Trešnjevka, kao okvir djelovanja u lokalnoj zajednici. Surađuju uspješno s kulturnim i obrazovnim institucijama te umjetničkim i aktivističkim inicijativama na lokalnoj i međunarodnoj razini. BLOK pokreće i vodi više programa i projekata, među kojima su Umjetnici za kvart, Politička škola za umjetnike, Mikropolitike te izdavačku djelatnost. Dio su platforme K.R.U.H. (uz CDU, OOUR, Skribonaute i Atelijere Žitnjak). Projekti Urbanifestival (2001.-2019.) i Pro(iz)vedi mladost u kulturi (2017.-2019.) bili su usmjereni na dijalog između umjetnosti i kulture, javnog prostora i publike.

Zahvaljujući prijavi povjesničarke umjetnosti Ane Kutleša na natječaj za ravnateljsko mjesto u Muzeju grada Zagreba, domaća je javnost, stručna i ona manje stručna, preko noći postala ekspert djelovanja ove kustosice i kustoskog kolektiva BLOK, čija je članica.

Začuđeni reakcijama dijela zaposlenih, medija, osoba od struke koje su se oglasile (naravno) i po društvenim mrežama, mogu biti sami oni koji žmire na sve što se događa u Hrvatskoj kulturi od kraja 1980-ih, tj. početka 1990-ih. Domaća je kultura već duže vrijeme infrastrukturno na izdisaju, u društvenom smislu zaboravljena, u idejnom promašena, u političkom smislu uništena. Domaća kulturna politika (bez dokumenta ili namjere planiranja kulturne strategije) funkcionira u paralelnim svjetovima institucionalne i nezavisne scene. Desetljeća kombinacije konformizma i oportunizma, bez ikakvog plana o strateškom zahvatu, dovela su, upravo do ovakvih situacija i reakcija. Na stagnaciju kulture u strateškom i infrastrukturnom smislu nadovezala se i njezina politička sudbina u 1990-ima, često obojena nacionalističkim predznakom. Ovakva sudbina kulture zapečačena je brojnim propisima, uredbama i Zakonima koji su nezavisnoj sceni, slobodi medija i djelovanja namijenili mrvice iz proračunske pite, čiji (podatak iz 2019.) udio u proračunu RH iznosi 1,8%. Za stavke “rekreacija, kultura i religija”. Dodajmo ovome gotovo dvije pandemijske i potresne godine, koje su društvo i kulturu dodatno osiromašile i podijelile.

Kustoski kolektiv BLOK aktivno djeluje u otporu prema i u transformaciji ovih (ne)prilika: od djelovanja putem programa, izložbi, publikacija do aktivističkih inicijativa poput “Dosta je rezova!”, nastale kao reakcija na trajnu politiku urušavanja javnog financiranja kulture i nevladinih udruga od strane Ministarstva kulture RH.

Dodajmo da je njihovo djelovanje međunarodno prepoznato: za istraživačko-izložbeni projekt “Problem umjetnosti kolektiva – Slučaj Zemlja”, 2019. osvojile su nagradu njemačke zaklade Hans i Lea Grundig. Projekt Muzej susjedstva Trešnjevka dobitnik je međunarodne nagrade za društvene inovacije SozialMarie 2020.

S našim gošćama razgovarati ćemo o svemu svemu nabrojanom – o domaćoj kulturnoj politici u kontekstu regionalnih politika(sjetimo se nasilnog udara slovenskog Ministarstva kulture na nevladine organizacije, uz smjene brojnih ravnatelja javnih institucija u kulturi), posljedicama dugogodišnjeg zanemarivanja i minoriziranja kulture, te o kulturi i politici otpora.

——–

Dunja Kučinac (1989.) je radnica u kulturi. Diplomirala je komparativnu književnost i povijest umjetnosti. Od 2019. je članica kustoskog kolektiva BLOK. Prije toga je 8 godina radila u Udruzi za promicanje kultura Kulturtreger. Suradnica je portala Bilten i Radnička prava, a pisala je i za portale Muf, Booksa, Kulturpunkt i H-alter. Najviše piše o temama prekarnog rada i radničkih prava. Od 2017. je članica feminističko-marksističkog kružoka Fematik.

Ana Kutleša (1985, Hrvatska), povjesničarka umjetnosti i filozofkinja, članica kustoskog kolektiva BLOK od 2009. godine. Od tada pa do 2015. kokurirala je šest izdanja međunarodnog festivala umjetnosti u javnom prostoru UrbanFestival. Od 2015. kao dio kolektiva vodi BAZU, prostor za umjetnost i aktivizam, smješten na zagrebačkog Trešnjevci. Kurirala je i koordinirala brojne projekte u lokalnoj zajednici, participativne umjentičke intervencije i izložbe temeljene na istraživanjima te sudjelovala na osmišljavanju i realizaciji brojnih edukacijskih projekata. U svojem radu redovito surađuje s javnim kulturnim i obrazovnim ustanovama te udrugama iz različitih sfera. Jedna je od autorica i voditeljica Muzeja susjedstva Trešnjevka, inicijative koja je 2020. nagrađena nagradom za socijalne inovacije SozialMarie. Zajedno s Ivanom Hanaček i Vesnom Vuković, osmislila je i realizirala istraživanje, seriju izložbi i publikaciju “Problem umjetnosti kolektiva: slučaj Zemlja”, za što su 2019. primile nagradu Hans und Lea Grundig. Povremeno objavljuje kritičke tekstove u medijima posvećenima kulturi i kritičkoj misli. 

Vesna Vuković je kustosica i istraživačica u području društveno angažirane umjetnosti, autorica i prevoditeljica. Su-osnivačica i članica kustoskog kolektiva BLOK, s kojim je od 2001. realizirala više izložbi, istraživanja, publikacija i projekata u području suvremene umjetnosti, te za koje je nagrađena dvjema međunarodnim priznanjima. Kao vanjska suradnica predavala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i Umjetničkoj akademiji u Splitu, te u nizu izvaninstitucionalnih obrazovnih programa: Politička škola za umjetnikeSvijet umjetnosti i obrazovnog programa Centra za ženske studije. U 2013. bila je stipendistica Akademije Solitude u Stuttgartu. 

Dugogodišnja suradnica na HR3 kao kritičarka i prevoditeljica te jedna od autorica emisije Stvarnost prostora (2013-2019). Za emisiju je 2020. nagrađena nagradom Neven Šegvić koju dodjeljuje Udruženje hrvatskih arhitekata, u kategoriji publicistički, kritički, znanstveno‐istraživački i teorijski rad. Tekstove objavljuje u znanstvenim i stručnim časopisima u zemlji i inozemstvu, a kritike i osvrte na HR3 (TriptihOgledi i rasprave), na web portalima Bilten i Kulturpunkt. Autorica je dvaju predgovora umjetničkim monografijama (Sanja Iveković: Biseri revolucijeBojan Mrđenović: Toplice) te urednica više publikacija u području suvremene umjetnosti. Od 2018. su-uređuje BLOK-ovu biblioteku Tendencija usmjerenu na materijalistički pristup kritici i povijesti umjetnosti. 

Od 2003. redovito prevodi eseje i tekstove iz u području društvenih i humanističkih znanosti, za Hrvatski radio 3 i brojne kulturne i znanstvene časopise. Prevoditeljica je i nekoliko knjiga s njemačkog i engleskog jezika. Od 2021. pohađa poslijediplomski studij u području povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zadru.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

“When Harry met Santa” | Blagdanski reklamni film norveške pošte

Norveška poštanska služba Posten, slavi LGBTQ prava blagdanskim videom jedinstvenim poput snježne pahulje. Reklama – koja više djeluje kao mini indie film koji su režirali Noah Baumbach ili Richard Linklater – prikazuje romansu između čovjeka po imenu Harry i Djeda Božićnjaka tijekom nekoliko Božića. Pogledajte ju niže na linku!

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

IAMDDB | Britanska trap zvijezda uskoro u Zagrebu

Britanska reperica i pjevačica IAMDDB, jedno od najpoznatijih imena novije UK scene, dolazi u zagrebačku Tvornicu kulture u ponedjeljak, 13. prosinca. U Hrvatsku dolazi u sklopu europske turneje. Prije toga ju studeni vodi u zemlje Beneluksa, Njemačku, Austriju, kao i južnije u Portugal i Italiju, a gotovo svi nastupi su rasprodani.

Pravim imenom Diana De Brito, IAMDDB kombinira bezvremenski jazz i soul pod utjecajem Nat King Colea i Erykah Badu, pomiješan s modernim trapom i R’n’B-om. Fuzijom različitih žanrova stvorila je vlastiti koji naziva urban jazz, a nerijetko ju se smatra jednom od najkreativnijih umjetnica iz UK-a.

Lako je vidjeti zašto je stvorila kultno sljedbeništvo, sa svojim jedinstvenim zvukom, autentičnosti, ne opterećuje žanrovima te kombinira svoje utjecaje u nešto novo, što se vidi i u najnovijem singlu “JGL”.

Rođena u Lisabonu, ova kćer glazbenika iz Angole se kao mala preselila u Manchester, grad poznatom po brit-popu, ali među svoje utjecaje ubraja raznolike multikulturalne utjecaje, Afro-jazz i Boba Marleyja. Debitantski singl “Leaned Out” objavljen je 2016. kao i debitantski EP.  2017. godinu je obilježio prvi hit, zarazni singl “Shade”, koji je postao viralan u UK-u s milijunskim pregledima na online platformama, a svaki novi EP nastavljao je graditi hype oko IAMDDB. Sve je kulminiralo uvrštavanjem u BBC nagrade za najbolji zvuk 2018. kada je proglašena jednom od mladih nada glazbene scene, a sljedeće godine se našla i na Forbesovoj listi najutjecajnijih mladih Europljana.

IAMDDB je munjevitom brzinom osvojila Europu i svijet, nastupala od Glastonburyja, preko Szigeta do EXIT-a. Njen harmonični glas spreman na improvizaciju savršeno paše na rap instrumentale, a mladu, talentiranu i samouvjerenu glazbenicu često smatraju utjelovljenjem nove generacije izvođačica. Za sebe kaže da je dijete trapa i jazza, a rezultati tih utjecaja su primjerice hitovi „Shade“, „Drippy“ i „Kurr£ncy”.

O njenom moćnim nastupu na glavnoj pozornici Sea Star Festivala u Umagu i dalje se priča, a pratio ga ogroman interes iz regije i zemlje. Velika europska turneja ovoga puta vodi IAMDDB po cijelom kontinentu, a u Hrvatsku će stati 13. prosinca kada je zakazan zagrebački nastup u Tvornici kulture.

Ulaz je moguć uz Covid potvrdu, potvrdu o preboljenju ili negativan test.  Cijene ulaznica su 140 kn u pretprodaji, dok će na dan koncerta koštati 160 kn. Ulaznice se mogu kupiti online na www.entrio.hr  i www.eventim.hr, kao i na svim službenim prodajnim mjestima.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

Arctic Monkeys | Ulaznice za koncert u pulskoj Areni od danas u prodaji!

Arctic Monkeys vraćaju se na pozornice prvi put nakon ‘Tranquility Base Hotel & Casino’ turneje, koja je završila 2019. godine. Bend je nedavno najavio nekoliko odabranih koncerata za ljeto sljedeće godine i to u Hrvatskoj, Češkoj,Turskoj te Bugarskoj, pa je tako i Pula stigla na popis odabranih destinacija. Koncert će se održati u pulskoj Areni, jednoj od najimpresivnijih svjetskih pozornica na otvorenom, 16. kolovoza 2022.

Ulaznice za koncert Arctic Monkeysa u Puli krenule su u prodaju u srijedu 24. studenoga u 10:00 sati. Ulaznice će biti moguće kupiti isključivo online na www.eventim.hr i na partnerskim web stranicama (www.eventim.si, www.eventim.hu, www.eventim.ro, www.oeticket.com). Ulaznice neće biti dostupne na prodajnim mjestima Eventima. Moguće je kupiti maksimalno 4 ulaznice u narudžbi. Ulaznice će biti personalizirane; u procesu kupovine bit će potrebno upisati podatke svih posjetitelja koji će koristiti ulaznice. Samo osobi čije se ime nalazi na ulaznici bit će omogućen ulazak na koncert nakon provjere osobne iskaznice. Cijene ulaznica su: Loža – numerirano sjedenje – 559,00 HRK, Parter – stajanje – 499,00 HRK, Kamene tribine – slobodno sjedenje – 479,00 HRK, Travnjak – stajanje – 299,00 HRK, Ulaznica za osobe u invalidskim kolicima –  249,00 HRK.

Arctic Monkeys su Alex Turner, Jamie Cook, Nick O’Malley i Matt Helders. Osnovan u High Greenu, Sheffield 2002. godine, bend je do danas objavio šest studijskih albuma, a njihov najnoviji, ‘Tranquility Base Hotel & Casino’ objavljen je 2018. Bend je 2020. godine objavio svoj prvi live album ‘Arctic Monkeys Live At The Royal Albert Hall’, a svi prihodi su bili namijenjeni War Child UK organizaciji.

Debitantski album benda ‘Whatever People Say I Am, That’s What I’m Not’ objavljen2006. postao je najbrže prodavani debitantski album u povijesti britanske top liste.

Objavljivanjem sljedećih albuma; ‘Favourite Worst Nightmare’ (2007.), ‘Humbug’ (2009.), ‘Suck It And See’ (2011.), ‘AM’ (2013.) i ‘Tranquility Base Hotel & Casino’ (2018.) učvrstili su svoju poziciju jednog od najuspješnijih britanskih bendova koji se pojavili u posljednje vrijeme. Arctic Monkeys su jedini bend koji je osvojio nagradu za najbolju britansku grupu i britanski album godine na The Brits nagradama tri puta. Bend je do sada osvojio sedam Brit nagrada od devet nominacija od izlaska njihovog debitantskog albuma 2006. Ostala postignuća uključuju nagradu Ivor Novello, Mercury Music Prize, 20 NME nagrada, pet Q nagrada i tri nominacije za Grammy.

S globalnom prodajom albuma od preko 25 milijuna i digitalnom bazom obožavatelja od preko 30 milijuna sljedbenika, glazba Arctic Monkeysa do danas je streamirana više od devet milijardi puta, s prosjekom od 6,5 milijuna streamova svaki dan. Njihov legendarni singl ‘Do I Wanna Know’ streaman je milijardu puta.

Arctic Monkeys nastupili su na ceremoniji otvaranja Ljetnih olimpijskih igara u Londonu 2012. godine i dvaput su bili glavni izvođači Glastonbury, Reading i Leeds festivala. Bend je prodao preko 625 tisuća ulaznica diljem svijeta tijekom svoje turneje ‘Tranquility Base Hotel & Casino’ 2018. i 2019. godine.

Alex Turner je sada objavio osam uzastopnih albuma koji su postali broj jedan u Velikoj Britaniji (6 x Arctic Monkeys, 2 x The Last Shadow Puppets).

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

“Love will tear us apart” | Sjajna predstava u zagrebačkoj Uraniji

Prvi dio Trilogije, „Love will tear us apart“ (2011.) solo je za Petru Hrašćanec koji žanrovski vrluda između rock koncerta, ispovjedne forme i apstraktnog plesa. Izvođačica Petra Hrašćanec izvodi odabrane ljubavne pjesme, dok u pauzama saznajemo naoko efemerne detalje o nastanku same produkcije, rasplićući suptilnu mrežu odnosa moći koja definira čin izvedbe. Gledatelj je pozvan da aktivno preuzme odgovornost u lancu hijerarhije izvođačkog čina.

“Love will tear us apart” jedna je od najizvođenijih hrvatskih plesnih predstava, a hrvatsku plesnu umjetnost predstavljala je u europskim kulturnim metropolama poput Milana, Bruxellesa, Dublina, Lyona, Pariza, Ljubljane… P. Hrašćanec, nagrađena je Nagradom hrvatskog glumišta 2012. za najbolju žensku plesnu ulogu. Njezina izvedba iznimno preciznih skokova, ali i odmaranja na zvučniku ili popravljanja vlastite bluze (Hrašćanec je odjevena u crne muške hlače i sivu košulju, naglašavajući svjesni odmak od „ženstvenosti“ bosih nogu i raspuštene duge kose, kakva perzistira u plesnom teatru u rasponu od Isadore Duncan do Pine Bausch) pristaje nam pokazati procesnost svog plesnog razmišljanja, sva ona „nečista“ mjesta plesačke koncentracija u kojima se autorica pokreta dvoumi u kojem smjeru krenuti. Ta otvorenost, ali i diskretna virtuoznost njezina djela sama je po sebi pohvala „razmišljanju“ naglas te unikatnosti stvaralačkog postupka. – napisala je svojevremeno Nataša Govedić za Novi list.

Ovim putem dvoje sretnika i/ili sretnice mogu osvojiti po 2 ulaznice za izvedbe 27. i/ili 28. studenog ako pošalju svoje ime i prezime te datum izvedbe koju bi voljeli pogledati, na rplus.video@gmail.com s predmetom e-maila “Love will tear us apart” do 26. studenog u 12 sati kada objavljujemo sretne dobitnike/ce. Također, kako biste bili u prilici osvojiti ulaznice, ispod Facebook i Instagram objava u komentarima morate označiti prijatelja i/ili prijateljicu koji bi isto voljeli sudjelovati u darivanju. Svi komentatori ulaze u zajednički random.org bubanj! Sretno!

Čestitamo Matildi Muller na osvojenim ulaznicama!

Autori: Saša Božić i Petra Hrašćanec
Izvođačica: Petra Hrašćanec
Odabir glazbe: Saša Božić i Petra Hrašćanec
Svjetlo: Marino Frankola
Kostimografska podrška: Zdravka Ivandija Kirigin
Produkcija: Štefica Bartolin za de facto

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo

Izložba “Horizont” fotografkinje Ane Mušćet | Galerija Spot

U zagrebačkoj Galeriji Spot (Čanićeva 6), u ponedjeljak 29. studenog,otvara se izložba Horizont umjetnice Ane Mušćet. Na izložbi će prvi put biti prezentirani fragmenti njezinog trogodišnjeg umjetničkog istraživanja na području Vukovarsko-srijemske županije, a koje se odnosi na nestale i zatočene osobe tijekom Domovinskoga rata. 

Pogled se srcem Panonske nizine – Srijemom, prostire slobodno, nesputano. Neopterećeno klizi plohama krajolika i odvažno prodire u dubinu, suvereno hvata udaljenosti, kao da mu nema kraja ni početka. Beskonačan pogled, vječan kao i materija koju osvaja. U ravničarskom pejsažu koegzistiraju blizine i daljine, raspršuju se statičnim prostranstvima, čineći da se ono što je daleko doima bližim, nadohvat ruke. 

Pa ipak, sveobuhvatnost pogleda tek je privid, iluzija, jer ovo je prostor nevidljivog, skrivenog, nestalog. Kraj koji je nastanjen još od neolitika, već osam tisuća godina upija i taloži tragove ne samo geoloških razdoblja, već i fragmente i ostatke ljudskog postojanja. U posljednjem ratu koji se odvio na ovome tlu nestalima se smatraju 1853 osobe: za 1455 nije poznata njihova sudbina, dok je za 398 osoba nepoznato mjesto ukopa posmrtnih ostataka. 

Rad pod nazivom Horizont polazi od jednog konkretnog pejsaža kao tihog arhiva iskustava i sjećanja, kao mjesta u kojem je ono što je nestalo i dalje konstantno prisutno. Polazeći od činjenica o nestalim i nasilno odvedenim osobama tijekom Domovinskog rata, Horizont nastoji u dezorijentirajućem krajoliku, u kojem su nataloženi tragovi individualnih i kolektivnih sudbina, uspostaviti smjerokaze, otvoriti mogućnosti za drugačiji pogled, pripremiti oko da vidi na nov način, da traga za onime što mu izmiče, što nije u vidokrugu. Sastavljen od niza fotografskih kolaža, Horizont gradi, opisuje, stvara novi tip gledanja. Fotografija – koja često ima presudnu ulogu u procesima dokumentacije i identifikacije – ovdje je dio predodžbe, imaginacije. U njoj je prizor izlomljen, pun rezova, ali i spojnica, linija u kojima se dodiruje ono neočekivano. Poput povjerljivog svjedoka, fotografija čeka da se njezine riječi interpretiraju, da se njezina sintaksa formira kako bi se u njoj pronašla značenja, baš kao što i praznina čeka da ju se ispuni smislom.  – Jelena Pašić

Ana Mušćet (1981.) magistrirala je 2016. na Odsjeku za kiparstvo Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Slavomira Drinkovića, s najvećom pohvalom Summa Cum Laude. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pri Odsjeku za hrvatski jezik i književnost, i ruski jezik i književnost magistrirala je 2010. godine. Dobitnica je nekoliko stipendija za izvrsnost, finalistica je Essl Art Award nagrade za 2015. godinu, dobitnica je Posebne rektorove nagrade te dviju Dekanovih nagrada za uspješnost u radu. Za rad o Golom otoku, Na promjenu zraka, stručni žiri predvođen američkim umjetnikom Geryjem Hillom dodijelio joj je 2015. Freedom Award na VII Passion for Freedom festivalu u Londonu. Dobitnica je Posebnog priznanja za ostvarenje od međunarodne važnosti, Dies Academicus 2015. Stipendistica je nizozemskog Woman Education Funda. Na 25. slavonskom biennaleu 2016. osvaja Grand Prix za rad Zastave, a 2017. i Nagradu publike na istoj izložbi. Godine 2019., Zaklada Adris dodijelila joj je nagradu u kategoriji Stvaralaštvo. Radovi joj se nalaze u zbirkama suvremene umjetnosti u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku, Galeriji umjetnina u Splitu, a od 2020. u fundusu Galerije Antun Augustinčić. Umjetnička je suradnica na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Živi i radi u Zagrebu.

Autorice izložbe su Ana Mušćet, Jelena Pašić i dizajnerski studio OAZA.

Otvorenje izložbe održat će se u ponedjeljak 29. 11., pri čemu će izložbeni prostor za posjetitelje biti otvoren od 18.00 do 21.00 sat. Izložba je otvorena do 17. prosinca, a može se razgledati tijekom radnog vremena Galerije Spot – radnim danom od 16 do 20 sati.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo