Vraća se omiljeno ljetno zagrebačko događanje! | Dvorišta

„DVORIŠTA“ – ta omiljena, međunarodno prepoznata i nagrađivana kulturno-turistička manifestacija grada Zagreba, od ovog petka 16.7., idućih 10 dana sve do nedjelje 25.7., doživjet će novo, sedmo izdanje!

Projekt koji je „izrastao“ iz Gornjeg grada – njegovih lokaliteta, tema, priča i tradicija, od prvog uprizorenja svojim je jedinstvenim konceptom i kreativnim pristupom osvojio ne samo pozornost javnosti, nego i srca brojnih posjetitelja – i Zagrepčana i gostiju sa svih strana Hrvatske i svijeta.

Jedan od najvećih južnokorejskih portala Naver proglasio je upravo „DVORIŠTA“ „daleko najboljim iskustvom u Zagrebu“, a britanski BBC TRAVEL posvetio mu je cijelu jednu emisiju. „Pravo urbano cool događanje s dušom“ i „Projekt kakav Zagreb još nije imao“ samo su neki od superlativa koji su otpočetka pratili „DVORIŠTA“, a uspjeh manifestacije potvrdile su i dvije prestižne nagrade osvojene za najkreativniji i najinovativniji projekt u hrvatskom turizmu.

Lokalitet Gornjeg grada, nažalost, značajno je stradao u razornom potresu, zbog čega manifestacija, uz pandemiju, prošle godine nije održana. Međutim, unatoč takvoj situaciji i ograničenom broju dostupnih dvorišta, ovogodišnjim održavanjem, „DVORIŠTA“ žele poslati poruku optimizma – da je Gornji grad i dalje živi prostor na kojemu život, unatoč svemu, nije stao. Jer, „svako dvorište ima svoju priču“, a i potres i pandemija, nadamo se što prije, postat će još „samo“ neka nova sjećanja i neke nove priče…

Ovogodišnja „DVORIŠTA“, stoga, simbolično otvaraju svoja vrata na tri trenutačno dostupne lokacije: u svima dobro poznatom dvorištu palače Balbi na adresi Demetrova 11, te na dvije lokacije premijerno predstavljene na zadnjim „DVORIŠTIMA“ 2019. godine – u prednjem atriju i u stražnjem dvorištu Narodnoga doma HAZU na adresama Opatička 18 i Dvoranski prečac 1.

„DVORIŠTA“ će kroz 10 dana – svakog dana od 18 do 24 sata, svojim posjetiteljima ponovno pružiti mogućnost da zavire iza fasada gornjogradskih palača i uživaju barem u dijelu njihove jedinstvene ljepote.

Doživljaj „DVORIŠTA“ kao i svake godine bit će obogaćen ambijentalnim uređenjem i mjestima za boravak, prigodnom ugostiteljskom ponudom te biranim, intimnim akustičnim glazbenim programima po kojima su „DVORIŠTA“, među ostalim, također postala i poznata i prepoznata, pružajući priliku nizu mladih, nadarenih, a sad već afirmiranih glazbenika prve korake u karijeri.

Ulaz u sva dvorišta tijekom trajanja manifestacije bit će slobodan uz pridržavanje propisanih epidemioloških pravila i mjera. U nadi da ćemo već dogodine u punom formatu moći uživati u „najzabavnijem događanju u gradu“ (Jutarnji list), pozivamo Vas da se čuvate, držite svih mjera te da nam se od 16. do 25.7. pridružite na Gornjem gradu – u „DVORIŠTIMA“!

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: Dvorišta

Nick Cave & The Bad Seeds cover pjesme Boba Dylana “Knockin’ on Heaven’s Door” | Glazbeni prijedlog dana

“Knockin’ on Heaven’s Door” pjesma je koju su mnogu glazbenici obradili i izvodili nebrojeno puta! Tako da nije iznenađenje da su pjesmu izveli Nick Cave & The Bad Seeds. No, postoji snimka izvedbe, objavljena 2009. godine, a koju donosimo niže na linku!

Prisjetimo se, nakon deset pjesama, dok su nastupali u klubu 666 u Barceloni, u Španjolskoj, Nick Cave je počeo acapella izvoditi stvar, a bend se pridružio na sebi karakterističan način. Pogledajte kako je nastup izgledao (i zvučao)!

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: YT thumbnail

“Poetska mapa Hvara” | Odličan multimedijalan projekt na Hvaru

Na Hvaru se ovog ljeta odvija jedan odličan multimedijalan projekt – “Poetska mapa Hvara”. Cilj tog multimedijalnog umjetničkog projekta jest da publici na suvremen način približi tradicijsku glazbu i dijalektalnu poeziju Jelse, Vrisnika i Humca na otoku Hvaru te na jedan nesvakidašnji način ispriča priču jednog otoka.

Glazba koju ćete čuti inspirirana je zapisima tradicijske glazbe velikog skladatelja i muzikologa, jelšanina Antuna Dobronića, a poezija koja se izgovara djelo je dvojice važnih vrisničanina, braće Marina Franičevića i Jure Franičević-Pločara.

Glasove su, kako u čitanju, tako i u pjevanju nesebično posudili sami stanovnici Vrisnika i Jelse.
Stavite slušalice u uši, zažmirite i pustite da vam kažu pokoju rič i pokoju notu!

Lokacije gdje će se projekt odvijati saznajte ovdje.

Autorica projekta je glazbenica Sara Renar, partneri projekta su Muzej općine Jelsa i LAB 852, dok je za vizualan identitet zaslužan dizajner Sven Sorić.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: muzejopcinejelsa.hr/poetska-mapa-hvara/ | Sven Sorić

“Glazba za žedno uho” | Ljubav i strast prema glazbi Mate Škugor napisana u knjizi

Na više od 350 stranica, knjiga Mate Škugora, Glazba za žedno uho, kroz osobnu, neposrednu i razigranu priču govori kako su ljubav i strast prema glazbi prerasli u ozbiljan posao i kako je heroje s omiljenih mu albuma dovodio na pozornice želeći sa što je više ljudi moguće podijeliti ono isto ushićenje koje je osjetio kada ih je prvi puta čuo. Uz uvijek zanimljiva podsjećanja na koncertne, kao i na zgode iza scene, mimo glazbenog narativa otkrivat ćete i lice i naličje društva i njegov odnos prema glazbi i kulturi općenito.

Glazba za Žedno uho Škugorova je ispovijest o odrastanju u rodnom Šibeniku, stasanju u Zagrebu i albumima koji su mu pritom pravili društvo i mijenjali život.

Knjiga je ispunjena fotografijama autentičnih materijala, poput kazeta čije je omote Mate iscrtavao krajem osamdesetih ili pak najranijih plakata za slušaonice (koji su nastajali izrezivanjem fotografija i logotipova bendova, lijepljenjem na podlogu, a potom fotokopiranjem), ali i onih koje je dizajnirao za standardni tisak. Naslovnicu ove knjige, pak, krasi bicikl koji je Mate 12 godina koristio za svakodnevno plakatiranje Zagreba i kojem se nakon više od 100.000 prijeđenih kilometara okvir raspao uslijed zamora materijala.

U predgovoru knjige glazbeni novinar Aleksandar Dragaš podsjeća da je Škugor „jedan od naših najznačajnijih i najistaknutijih menadžera u kulturi bez čijeg bi doprinosa kulturni i društveni život Zagreba i Hrvatske od kasnih ’90-ih do pandemije korone bio bitno siromašniji i jadniji“, a s njime će se u pogovoru složiti i Boris Jokić koji kaže „da tvrdoglavi Mate Škugor nije bio hrabriji od drugih, Zagreb nikada ne bi bio mjesto gdje bi se mogla čuti ponajbolja svjetska suvremena glazba.“

Mate Škugor glazbeni je promotor koji je s organizacijom koncerata počeo još u studentskim danima. Dvadeset i pet godina kasnije iza njega su festivali Žedno uho i NO Jazz, Terraneo i SuperUho, te više od tisuću organiziranih koncerata koji su mijenjali kulturnu sliku Zagreba, Šibenika, Hrvatske i šire.

Knjiga se u redovnoj prodaji očekuje u drugoj polovici srpnja, a do 16.7. traju prednarudžbe i knjiga se može kupiti za 109 kuna!

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: promo