17. ZagrebDox | Dokumentarci koji ocrtavaju fragmente naše stvarnosti

Iz godine u godinu u Stanju stvari, jednom od službenih programa ZagrebDoxa, nižu se novi dokumentarci koji bilježe neke od dominantnih tema, pojava i preokupacija suvremenog svijeta. Na ovogodišnjem festivalskom izdanju, koje će se održati od 13. do 20. lipnja u Kinu SC, Teatru &TD i MM centru u Studentskom centru te na Ljetnoj pozornici Tuškanac u Zagrebu, program Stanje stvari donijet će sedam raznovrsnih filmskih naslova koji predano ocrtavaju i analiziraju aktualne teme, s protagonistima u čijim se sudbinama zrcale fragmenti naše suvremenosti.

Jednoj od vodećih kanadskih feministica, aktivistici i novinarki Judy Rebick posvećen je film Judy protiv kapitalizma (Judy Versus Capitalism) Mikea Hoolblooma. Prateći njezinu ključnu ulogu u borbi za ženska prava tijekom razdoblja drugog vala feminizma 1960-ih i 1970-ih, ovo lirsko ostvarenje otkriva i Judyinu paralelnu bitku s posljedicama traumatičnih iskustava u djetinjstvu. Arhivske snimke izmjenjuju se s njezinim razmišljanjima o političkim i osobnim temama koje prožimaju golem dio njezina života, preplićući se u jedinstveno klupko koje ju je usmjerilo prema aktivizmu i uvjerenju da svijet može biti bolje mjesto. Dopunjavajući svoje ostvarenje poetičnim snimkama na Super 8-ici, formatu filmske vrpce koja je upravo u to doba popularizirana na nezavisnoj filmskoj sceni, Hoolbloom vješto evocira karakter jednog vremena, čiji ideali, bitke i snovi relevantnima ostaju i danas.

Doprinosi žena, pa čak i oni na naizgled najefemernijim, svakodnevnim razinama, i dalje često ostaju nedovoljno valorizirani, na što ukazuje i kratkometražni dokumentarac Čistimo zajedno (Clean With Me (After Dark)). U fokusu filma su mlade majke koje balansiraju između obavezama ispunjene svakodnevice koje im ne ostavljaju puno vremena za sebe same te emotivnih turbulencija, usamljenosti i zapostavljenosti. Dok njihovi supruzi rade, te kućanice snimaju YouTube tutorial vlogove o čišćenju i održavanju vlastitih domova. U spretnim redateljsko-montažerskim rukama Gabrielle Stemmer kratki videoisječci pretvaraju se u suosjećajan portret mladih žena koje u internetskoj zajednici traže priliku za socijalizacijom i podrškom.

Dvojica ruskih redatelja svoje su kamere, posredno ili neposredno, usmjerili na ruske, odnosno sovjetske političke čelnike. Andrej Grjazev u filmu Temeljna jama (Kotlovan), sastavljenom u cijelosti od reportažnih snimki i videa objavljenih na društvenim mrežama, simbolički ujedinjuje glasove siromašnih i obespravljenih ruskih građana usmjerene protiv korumpirane Putinove vlade. U izjavama za lokalne televizijske postaje ili vlastitim YouTube videima oni svjedoče o stvarnim nevoljama suvremenog ruskog naroda, pri čemu brojne nesreće na gradilištima, urušavanja građevina, kvarovi i nepristupačne zgrade predstavljaju simbol za posvemašnju moralnu propast državnog vrha. Prikazan na brojnim festivalima, od Berlinalea i IDFA-e do onih u Jihlavi i Ateni, ovaj dokumentarac uz snažnu dozu gorkog, crnog humora i empatično solidariziranje s marginaliziranima donosi autentičan pogled na suvremene oblike totalitarizma. 

Vitalij Manskij, jedan od vodećih ruskih dokumentarista, u filmu Gorbačov. Raj (Gorbachev. Heaven) donosi portret bivšeg političkog magnata i posljednjeg predsjednika SSSR-a Mihaila Gorbačova. Sumirajući život čovjeka koji je duboko utjecao na tijek 20. stoljeća, potaknuo političke promjene tektonske snage koje su uz brojne posljedice donijele radikalne izmjene u konstelaciji političkih velesila, Manskij u danas ostarjelu Gorbačovu otkriva čovjeka koji, daleko od gradske buke i političke vreve, živi tiho i povučeno, s teretom vlastite političke ostavštine. Neobično intimno ostvarenje, koje više nalikuje poetičnoj studiji karaktera negoli uzbudljivom političkom filmu, Manskom je donijelo nagradu festivala IDFA za najbolju režiju.

Njemačka redateljica Carmen Losmann u svom duhovitom, ali pedantnom i iscrpnom dokumentarcu Oeconomia izaziva neke od ključnih igrača suvremenog kapitalizma da odgovore na jednostavna i prizemna pitanja o novcu, rastu, zaduživanju i bankama. Rijetki odgovori koje dobiva uglavnom su popraćeni arogancijom, ali i zbunjenošću logikom koja upravlja globalnom financijskom industrijom. Slojevito rastvarajući temu, film otkriva pravila suvremene kapitalističke utakmice na sjenovitom terenu kojim vladaju grube, mutne ekonomske metode.

Ekonomske teme, točnije nesigurno tržište rada, održavaju se i u filmu Nova smjena (Nová šichta), dugometražnom debiju češkog redatelja Jindřicha Andrša. Protagonist filma bivši je rudar koji se, nakon zatvaranja rudnika ugljena gdje je proveo 25 godina radnoga vijeka, nalazi pred životnom prekretnicom. Ponuđen mu je posao računalnog programera, a za jedan od najpoželjnijih i najlukrativnijih poslova danas priprema se na prekvalifikacijskom edukativnom tečaju. Ostaje, međutim, upitno hoće li se sredovječni Tomas, koji je četvrt stoljeća proveo na teškom i fizički zahtjevnom poslu, snaći u pretežito mladoj i trendi digitalnoj sredini. Ovaj topao i obazriv dokumentarac o borbi za dostojanstvo današnje radničke klase prikazan je na Ji.hlava IDFF-u i Dok Leipzigu.

Ni udaljeni mikrokozmos gradića na Islandu nije pošteđen transformacija koje donose dominantan način života suvremenoga svijeta, što dokazuje film Juha od jastoga (Lobster Soup) španjolskog redateljskog tandema Pepe Andreu i Rafael Molés. U malenom islandskom obalnom gradu Grindavík živi zajednica koja i danas počiva na ribolovu, a dinamika društvenog života uglavnom se odvija u lokalnoj gostioni dvojice braće, uz pune zdjelice njihova popularnog specijaliteta – juhe od jastoga. Pred braćom suočenom s promjenama i neznancima koji u šarmantnoj gostionici traže neke vlastite interese nalazi se velika odluka. Fokusirajući se na stanovnike, njihove žustre rasprave i sjetne uspomene, na živahnu atmosferu malene zajednice, film Juha od jastoga podsjeća da su najvažniji dio svakog društva upravo njegovi – ljudi.

Novosti o ovogodišnjem ZagrebDoxu mogu se pratiti na službenoj internetskoj stranici festivala: zagrebdox.net.

ZagrebDox se održava uz potporu Grada Zagreba i Hrvatskog audiovizualnog centra, a ZagrebDox Pro uz potporu programa Kreativna Europa – potprogram MEDIA.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

“Fali zidara” | Natpis umjetnika Gorana Pavića kao naslov izložbe Damiana Nenadića i Lore Tomaš

Izložba FALI ZIDARA autora Damiana Nenadića i Lore Tomaš otvorila se 21. svibnja i dostupna je za gledanje do 12. lipnja u vanjskim prostorima Studentskoga centra. Izložba se može pogledati od 10 do 20 sati, samostalno uz mapu s lokacijama.

Prošlo je godinu dana otkad su po lokacijama oko Trga bana Josipa Jelačića osvanuli natpisi „Fali zidara“, a kasnije i grafiti diljem grada Zagreba. Tim je intervencijama Goran Pavić ukazao na razorne posljedice potresa koji je pogodio grad, njegovu pretvorbu u golemo gradilište te masovno iseljavanje stanovništva među kojima su mnogi građevinski radnici. Lora Tomaš i Damian Nenadić preuzimaju natpis umjetnika kao naslov izložbe fotografija u čijem je fokusu dolazak tisuća građevinskih migrantskih radnika iz Južne Azije, recentnog odgovora na sve deficitarnije domaće građevinsko tržište.

Navedeno geografsko područje odabrano je s obzirom na autoričino prethodno poznavanje društveno-kulturnog konteksta tog dijela Azije i hindskog jezika koji je bio prijeko potreban za sporazumijevanje s radnicima od kojih mnogi ne govore engleski. Odabirom kadrova i kompozicijom fotografija autori nastoje prenijeti identitetsku fragmentiranost radnika migranata koja je u zbilji, ali i u našoj percepciji, potaknuta odvajanjem od njihove izvorne društveno-kulturne okoline, iz koje neki privremeno migriraju zbog ekonomskih razloga. Drugi ne planiraju povratak u matične zemlje („Nema nazad, samo dalje“), ponekad radi nametnutih društvenih uloga određenih represivnim kastinskim sustavom. Integracijom kratkih rečenica na fotografije, preuzetih iz dužih razgovora provedenih s radnicima, Lora Tomaš i Damian Nenadić nastoje pružiti uvid u njihove intimne unutarnje prostore, predstavljajući ih promatraču kao cjelovitog i kompleksnog pojedinca, s ciljem suzbijanja potencijalnih kulturoloških predrasuda.

Deset fotografija izloženih u obliku plakata postavljene su izravno na ili uz oštećenja vanjskih zidova Studentskog centra, pritom ukazujući konkretno na potrebu za građevinskim radnicima te metaforički na praznine u poimanju identiteta migrantskih radnika.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: Damian Nenadić (radovi), Matija Smuk (otvorenje)

Kako je bilo na otvorenju, pogledajte u galeriji u nastavku:

Tjedan u Kinoteci | “Showgirls”

Filmovi Paula Verhoevena rijetko koga ostavljaju ravnodušnim, a često izazivaju burne reakcije. Ciklus posvećen njegovu opusu stoga se zaključuje s naslovima koji su u vrijeme premijernog prikazivanja uzburkali najviše duhova. Prvi na rasporedu je Spetters, priča o tri mladića koji se bave amaterskim motociklizmom i sanjaju o slavi, a zaljubljuju se u istu djevojku. Riječ je o jednom od najkontroverznijih filmova u Verhoevenovoj karijeri: u matičnoj zemlji uspio je u tolikoj mjeri razgnjeviti čitav spektar društvenih skupina, da su se građani udružili u „Anti-Spetters koaliciju“, kako bi zaustavili daljnju distribuciju filma, a zbog šokantnog sadržaja Verhoeven je navodno ostao bez mogućnosti da režira jedan od nastavaka Ratova zvijezda. Danas je Spetters hvaljen kao beskompromisan prikaz mladeži nizozemske radničke klase i krize muškosti, a u našim je kinima distribuiran pod nazivom Seks na motoru.

Ciklus zaključuje Showgirls, dekadentno remek-djelo o Nomi Malone, buntovnoj plesačici koja će pokušati pronaći svoje mjesto pod reflektorima Las Vegasa. Showgirls je bio prvi studijski film u širokoj distribuciji koji se ponosio svojom oznakom NC-17 (zabranjeno za mlađe od 17 godina), no podbacio je na blagajnama, a kritika ga je nemilosrdno sasjekla. Ipak, s vremenom film je stekao horde obožavatelja, a njegov cinični pogled na američku trash kulturu spektakla, čiji je Las Vegas ekstremni primijer, nailazi na sve više poštovanja među gledateljima i kritikom. Ukratko, riječ je o visokobudžetnom eksploatacijskom filmu oboružanom satiričnim oštricama koje bodu i škakljaju, provociraju i zabavljaju, u najboljoj Verhoevenovoj maniri! U sklopu programske linije Kultni petak prikazat će se nedavno restaurirana, integralna verziju filma, koju je nadgledao sam Verhoeven.

Uz Showgirls prikazat će se i You Don’t Nomi, odličan dokumentarni film Jeffreya McHalea, koji prati fenomen ovoga filma od predprodukcije preko distribucijskog fijaska pa sve do stjecanja statusa kultnog klasika koji danas uživa. U tjedan nas uvodi Sve o Evi Josepha L. Mankiewicza, jedan od najboljih filmova zlatnog doba Hollywooda, čiju je priču o mladoj glumici koja nastoji zauzeti mjesto nešto starije kazališne dive Verhoeven uzeo kao predložak za Showgirls.

Zagreb Pride: Mjesec ponosa 2021

U sklopu Mjeseca ponosa, kulturno-umjetničke manifestacije koja prethodi Povorci ponosa LGBTIQ+ zajednice, osoba i obitelji, u Kinoteci pogledajte dva intrigantna filma koji se bave LGBTIQ+ identitetima. U utorak u 18 sati na rasporedu je Tako lijepo, debitantski dugometražni igrani film redateljice Jessie Jeffrey Dunn Rovinelli koji kroz kombinaciju dokumentarizma i fikcije govori o zajednicu trans i genderqueer umjetnika_ca i aktivista_ica u pokušajima izgradnje utopije, otpora i ljubavi. Drugi film na rasporedu je Lezbe buntovnice, uzbudljiv dokumentarac Harri Shanahan i Sîan Williams, koji kombinacijom arhivskih snimki, animacije i intervjua s aktivistima_icama, daje insajderski uvid u londonsku lezbijsku umjetničku i aktivističku scenu 1980-ih.

Filmovi nam stižu s pedigreom Berlinalea i BFI Flare filmskih festivala, a ulaz na obje projekcije je besplatan.

Noviteti: Ususret ljetu

Na repertoaru je i dalje Zvuk metala, odličnu dramu Dariusa Mardera o glazbeniku koji iznenada izgubi sluh i priključuje se zajednici nečujućih. Film je hvaljen zbog odličnog nastupa Riza Ahmeda u glavnoj ulozi, a ovjenčan je Oscarima za montažu i oblikovanje zvuka.

Ako maštate o ljetnim danima i bijegu na godišnji odmor, ne propustite Ljeto ’85., novi film popularnog francuskog redatelja Françoisa Ozona. Radi se o suncem okupanoj priči o odrastanju, prijateljstvu i prvoj ljubavi smještenoj u 1980-e u francusku Normandiju, prepunoj dobre glazbe i oku ugodnih lokacija.

Za ljubitelje kvalitetnih humornih drama tu je Još jedna runda, Oscarom nagrađeni film Thomasa Vinterberga, o grupi učitelja koji se s krizom srednjih godina odluče suočiti s određenim postotkom alkoholnih promila u krvi. Uz Vinterbergovu izvrsnu režiju, film predvodi Mads Mikkelsen u jednoj od svojih najzapaženijih uloga.

Matineja: Croodi

Ove subote naša najmlađa publika uživat će u nastavku animiranog hita Croods. Croods: Novo doba govori o obitelji iz naslova koja u potrazi za novim domom nailazi na svoje tehnološki razvijenije dvojnike – no unatoč početnim animozitetima, morat će naučiti kako premostiti međusobne razlike. Uz odličnu animaciju, pouzdanu sinkronizaciju i dobar omjer avanture i humora, zabava za sve generacije je zagarantirana!

Praktične informacije

Filmove iz ciklusa Paul Verhoeven: Bez inhibicija pogledajte uz Filmski pokaz, nove rute do vašeg starog mjesta u kinu! Više o svemu saznajte ovdje.

Sukladno važećim protuepidemiološkim mjerama, broj posjetitelja u kinu dodatno je smanjen, stoga vas pozivamo da svoje ulaznice osigurate na vrijeme. O mjerama koje smo poduzeli kako bismo posjetiteljima i zaposlenicima omogućili što sigurnije uživanje u programima kina Kinoteka pročitajte ovdje.

Ulaznice je moguće kupiti online na www.ulaznice.hr, www.kinokinoteka.hr ili svakodnevno u radno vrijeme blagajne kina.

Više informacija potražite na službenoj stranici kina Kinoteka:www.kinokinoteka.hr.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Počelo snimanje igranog filma “Stric” | Film s potpisom autorskog dvojca Mardešić i Kapac

Snimanje debitantskog dugometražnog igranog filma STRIC autorskog dvojca Andrije Mardešića i Davida Kapca započelo je 20. svibnja u Zagrebu. Nekonvencionalni hibrid trilera i drame s elementima apsurdnog humora prvi je dugometražni film koji nastaje u produkciji kuće Eclectica. Naslovnu ulogu tumači Miki Manojlović, a uz njega u filmu glume Goran Bogdan, Ivana Roščić i Roko Sikavica. Mardešić i Kapac pored režije potpisuju i scenarij.

Radnja Strica odvija se u vrijeme Božića u Jugoslaviji, krajem 1980-ih. Obitelj – majka, otac i sin – sretni dočekuju svog voljenog strica koji se vraća kući za blagdane iz Njemačke. Stric dijeli poklone te slijedi tradicionalni hrvatski božićni ručak – purica s mlincima i francuskom salatom. Obiteljsku idilu prekida iznenadna zvonjava najnovijeg pametnog telefona. Ubrzo postaje jasno da vrijeme radnje nisu osamdesete, da nije 25. prosinca i da se za prepunom blagdanskom trpezom osim hrane nožem može rezati i napetost.   

Smješten gotovo potpuno na jednoj lokaciji, Stric vješto manevrira između groteske, terora i crnog humora, prikazujući priču koja se čini kao ‘božićni film u kojem je nešto pošlo gadno po zlu’.

Mladi redateljski duo Mardešić-Kapac kroz svoje su nagrađivane kratke filmove (Nas Dva, Zagorski specijalitet) izgradili prepoznatljiv rukopis razvidan u njihovu debitantskom dugometražnom ostvarenju – Stricu u kojem osim sjajne glumačke postave važne uloge imaju i purica, francuska salata, božićne lampice i jedna puška.

Film snima srpski direktor fotografije s njujorškom adresom Miloš Jaćimović čiji su filmovi Oaza (Venecija 2020, najbolje ostvarenje ZFF-a 2020. i beogradskog FEST-a 2021.) te Varvari (2014.) i Tilva Roš (2010.) nagrađivani na najprestižnijim svjetskim festivalima.

Producenti filma su Ivan Kelava i Tomislav Vujić. Film nastaje u produkciji Eclectice. Scenografiju potpisuje Ivana Škrabalo, kostime Ana Savić Gecan, a masku Silvija Bradica. Film će se snimati do 17. lipnja u Zagrebu i Zagorju.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom