Zašto podupirem krik ugostitelja i poduzetnika? | Osobna terapija

“Što bi uop?e moglo po?i loše u državi u kojoj otvorene birtije imaju apsolutni prioritet nad ljudskim životima i zdravljem?”? post je ovo ovih dan objavljen u bespu?ima društvenih mreža. I sažima nekakvu svojevrsnu argumentaciju protiv onih, koji ovih dana sve više dižu svoj glas u pokušaju da spase svoju egzistenciju. Mjera banalizacije ovog problema, koja se vrlo lako kao etiketa oka?i onima koji se sada ve? dobrano suo?avaju s time kako preživjeti nakon prvog u mjesecu. Sada je to 1. velja?e. Novi trenutak kada se o?ekivao neki prozor, mogu?nost, predah ako ništa drugo – u onome u ?emu se o?igledno ne nazire tako brzi kraj ? pandemiji.

No u njoj, kako to obi?no biva razne sudbine, obaveze mjere se razli?itim aršinima. Pa se tako jednom dijelu naših sugra?ana, u ovom slu?aju ugostitelja (ali nisu oni jedini – tu je i niz povezanih industrija, koji njihovim djelovanjem gube posao, potom potpuno druge industrije, auto prijevoznici, event industrija, audio i video industrija, turisti?ki sektor? mogli bi dugo nastavljati ovaj niz), oduzelo pravo na rad. Posljedi?no i pravo na egzistenciju. Time i pravo na normalan život. U?inio je to neselektivno sustav, država, stožer, kako god ga želite nazvati ne daju?i pritom jaku argumentaciju ?ak i nama laicima, kako to oni jesu žarišta epidemije i gdje su dokazi za takav zaklju?ak i njime temeljena odluka ove vrste. U?injeno je to uz kozmeti?ku pomo?, koja skupno gordo zvu?i ? do sada više od 8 milijardi kuna, ?eka nas nova tranša od 2,5 milijardi kuna pomo?i.

Ali kada se sve to svede na individualnu pomo? osobi kojoj je uskra?eno pravo na rad, dolazimo do brojke od 4000 kuna mjese?no, u ?ije se isplate uvukla neredovitost. 4000 kuna? Dovoljno za život, pla?anje režija, ra?una koje dolaze redovito za razliku od pomo?i države? ?ak i da i nemate neki od kredita, koji su u poslovanju postali normalan vid injekcije poslovnih ciklusa. Ili pak privatni kredit, koji ste redovito pla?ali do trenutka oduzimanja prava na rad. Od svih tih ljudi traži se ponovno ? strpljenje. A svaki drugi put kontrastira se tvrdnjama poput one s po?etka ove Osobne terapije ? kakvo je ovo društvo u kojem se kafana pretpostavlja zdravlju i ljudskom životu. Manipulativan stav, koji se sve više uvla?i u pore društva i medija koje u njemu djeluju.

Jer takav stav nudi jednostavnu formulu, jednostavno objašnjenje, zbog kojeg nam je prihvatljivo da nemali broj naših sugra?ana, vrijednih, radišnih, dakle ne govorimo o ljudima neradni?kih navika i neuspješnih poslovnih odluka (iako kao socijalno društvo trebalo bi težiti pomo?i i tim sugra?anima, barem bi to bila odlika empati?nog ure?enja viših društvenih standarda). Eugeni?ki pristup s krilaticom – zdravlje iznad svega, pa onda ekonomija, kojom se pred ovaj vikend povodio jedan od ministara u Vladi – ima svoju logiku tako?er. Možda i može biti prihvatljiva, bez obzira na zloslutnost eugeni?kog prizvuka.

No za tako nešto potreban je ve?i trud onih koji krizom uzrokovanom pandemijom upravljaju. Ljutit ?e se možda oni, ako ikako budu u prilici pro?itati ove retke koje piše za njih vjerojatno nebitna ribica u oceanu velikih politi?kih umova, vo?a koji znaju. Ali doista je nevjerojatno da sami to ne vide. Da je društvo koje vode sa?injeno i od sjajnih stru?njaka, koji im nude rješenja. I da je ovo vrijeme kada je potreba za ideološkom/strana?kom/partijskom taštinom jednostavno neprihvatljiv društveni luksuz. I da bi upravo ta taština bila zadovoljena pozicijom širokogrudnog “Vo?e” koji razumije tren i shva?a nadstrana?ku potrebu zajedni?kog djelovanja. Pa kumulativni uspjeh pripiše na kraju samom sebi. Gra?anima je to ionako manje bitno, ne bi mu zamjerili. Ako je rješenje i njegovom potporom, vjetrom u le?a prona?eno.

Uvjeren sam da su moji sugra?ani ugostiteljske struke jednako vrijedni kao ja ili pak kao autor citiranih rije?i na po?etku ovog teksta. Kao što sam uvjeren da se pomno vo?enom krizom može uskladiti potreba za o?uvanjem od virusa i nezaustavljanja života u potpunosti. Barem do mjere kada nam uslijed toga egzistencija ne?e biti ugrožena. Primjera za to ima dovoljno na ovoj maloj planeti. Iz nepoznatog razloga u nas se ta iskustva ne primjenjuju.

Stoga taj krik ugostitelja u srijedu ne shva?am kao antipandemijski u smislu negiranja iste, nespremnosti da se ?uvamo, da odgovorno ?uvamo druge. Shva?am ga kao poziv da se te dvije stvarnosti usklade, u što vjerujem da je mogu?e. Jer sve ostalo je linija manjeg otpora puna nepravdi. U kojem se mora ponoviti, jednom dijelu naših sugra?ana zabranili smo pravo na rad, a da pritom nismo našli nikakvu protumjeru koja ?e tu zabranu kompenzirati i omogu?iti tim ljudima da ne propadnu, da se kao i ostali dio društva manje ošte?en pandemijom tako?er dostojanstveno s njom suo?e. Poštuju?i opasnost pandemije i odgovornost za druge, sa željom da ih se ?uva od zaraze ili ne daj Bože, smrti.

Jer u suprotnom, možda ?e sljede?i krik biti još kreativniji, u kojem se pila može okrenuti naopako. Kada ?e ti isti ljudi stati pred otvorene trgovine, kioske, urede i kriknuti: “Omogu?imo svima zabranu i ukidanje prava na rad!”. Tada ne bismo tako olako iz ugode svoje egzistencijalne sigurnosti, lakonski osu?ivali ove ljude da pretpostavljaju svoje rad zdravlju i ljudskom životu. Bio bi to ?in solidarnosti s njima, na koji bi mali broj ljudi u ovom društvu pristao. Ako bi itko i pristao. Kad tako posložite karte, onda slika više nije crno-bijela. Sivi tonovi dolaze do izražaja.

I ponovno, uvjeren sam da imamo snage za te sive tonove kao društvo. Treba ih samo prepoznati i pametno kontekstualizirati. Preuzeti kontrolu i upravljati tom krizom, a ne ovako ostavljati dojam da kriza upravlja nama. Jer ti ljudi gube svoj novac. Zbog odluka onih koji pritom kažu: “dali smo za pomo? toliko i toliko do sada”. Zaboravljaju?i da taj novac nije bio njihov. Nije dan iz njihova vlastita džepa, ve? od tih istih kojima je ukinuto pravo na rad. A ako se taj broj pove?a, tko ?e onda taj novac osigurati, kako bi ga oni u svoje ime velikodušno dijelili?

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

R+: Doru?ak na travi w. Sanja Sarnavka | Kultura otpora

Doru?ak na travi, nedjelja, 31.1.2021., 10 – 11 sati

U našem je društvu, zbog položaja žena, pa tako i onih u kulturi, uvijek vrijeme za razgovor sa Sanjom Sarnavkom. Dodatni poticaj je regionalna inicijativa “Nisam tražila”, u kojoj su žene progovorile o razli?itim oblicima zlostavljanjima unutar institucija. Doma?a ina?ica me?unarodnog pokreta #MeToo je ro?ena i zauzima prostor svih medija. Kroz Sanjin životni i profesionalni put dodirnut ?emo se svih relevantnih tema vezanih uz žensku i rodnu ravnopravnost. Mnoge od nas na vlastitom su primjeru proživjele ponašanja koja su rezultat patrijarhalno ure?enog društva, koje se o?itava u jezi?nim, vizulanim, politi?kim, društvenim – svakodnevnim situacijama.

Sanja Sarnavka najpoznatija je u javnosti upravo kao aktivistkinja za ljudska i ženska prava, stru?njakinja za rodnu ravnopravnost te borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja, a po struci je profesorica komparativne književnosti i jugoslavenskih jezika i književnosti, s godinama iskustva rada u kulturnom i obrazovnom sektoru.

https://www.facebook.com/rplus.video/videos/169594874940104

Pred rat i po?etkom rata radila je u Centru za kulturu Trešnjevka, zatim u XVIII. gimnaziji u Zagrebu, Vernu, Kulturno informativnom centru, u kojem dobija izvanredni otkaz. Tijekom tog razdoblja svjedo?ila je djelovanju rata na njezine tadašnje u?enike, kao i novim modelima ponašanja temeljenim na nacionalnoj homogenizaciji, koji su s najviših instanci zagovarani i provo?eni po školama. Od 1996. godine do odlaska u mirovinu bila je uklju?ena u rad Ku?e ljudskih prava kao osniva?ica i predsjednica te udruge za ženska ljudska prava, B.a.b.e. (Budi aktivna. Budi emancipiran). I danas je aktivna u mnogobrojnim gra?anskim inicijativama, spomenimo samo da je jedna od osniva?ica a sada i predsjednica Upravnog vije?a Zaklade Solidarna.

Sanja Sarnavka godinama je bila u svom profesionalnom životu vezana uz medije: povremeno pišu?i za dnevne novine, kao ?lanica redakcije i novinarka filmskog magazina Hollywood, urednica i voditeljica radioemisije Mjese?nica na Obiteljskom, a potom Zagreba?kom radiju, no najintenzivnije kao koordinatorica programa “Žene i mediji” Grupe za ženska ljudska prava B.a.B.e. U Centru za ženske studije pet je godina vodila kolegij o medijima “Iskrivljeni odrazi”. Zamislila je, organizirala i/ili u?estvovala u više istraživanja na nacionalnoj i me?unarodnoj razini ? prisutnost žena u dnevnim novinama, slika ?žene? u medijima i reklamama, Global Media Monitoring Project, slika ?žene? u udžbenicima za hrvatski jezik.

Autorica je tekstova i knjiga o prikazu žena u medijima – naprimjer: Sarnavka, Sanja, ?Proizvo?a?i zrcala?, u: Barada, V. i Jelavi?, Ž. Uostalom, diskriminaciju treba dokinuti, (2004.); Sarnavka, S. Put do vlastitog pogleda ? kako ?itati, slušati, gledati i razumjeti medijske tekstove i medijsku kulturu (2006.), predava?ica i voditeljica radionica (San Franciskco, Bangkok, Dubrovnik, Sarajevo, Zagreb, Guadalajara?). Producentica je 4 dokumentarnih filma (Iskrivljeni odrazi, 2002.; Projekt: balerina i astronauti, 2005.; Muškar?ine i muškara?e, 2006.; Posao snova, 2006.), više socijalnih spotova, tri muzi?ka spota, ciklusa 10 dokumentarnih emisija VideoTeka ljudskih prava.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom


#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

“BOWIE: Stardust, Rayguns, & Moonage Daydreams” | Strip inspiriran Davidom Bowiejem

Inspiriran legendarnim Davidom Bowiejem “BOWIE: Stardust, Rayguns i Moonage Daydreams” originalni su ilustrirani memoari velikog Ziggy Stardusta!

Autori stripa su Michael Allred i Steve Horton, za ilustracije je zaslužna Laura Allred, dok je predgovor napisao Neil Gaiman!

Ovi memoari bilježe uspon Bowiejeve karijere od po?etka do slave; a usporedno s usponom i padom njegovog alter ega, kao i usponom i padom Ziggyja Stardust. Knjigu možete naru?iti putem Amazona, dostavlja se u Hrvatsku!


Inspired by the legendary David Bowie, BOWIE: Stardust, Rayguns, & Moonage Daydreams is the original graphic memoir of the great Ziggy Stardust!

This graphic novel chronicles the rise of Bowie’s career from obscurity to fame; and paralleled by the rise and fall of his alter ego as well as the rise and fall of Ziggy Stardust. As the Spiders from Mars slowly implode, Bowie wrestles with his Ziggy persona. The outcome of this internal conflict will change not only David Bowie, but also, the world. 

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: Promo

Upoznajte Bliski istok uz odli?ne filmove! | Kino Mediteran

Zemlje Bliskog istoka nalaze se u srcu Mediterana, a filmovi ove regije donose jedinstvene pri?e koje uvijek aktualiziraju važne društvene teme. Iz tog razloga, ali i nama bliskog mentaliteta, publika Kina Mediteran oduvijek je imala poseban interes prema kinematografiji Bliskog istoka.

Do 7. velja?e na stranici www.kmod.hr po sniženim cijenama možete pogledati filmove Bliskog istoka, me?u kojima se nalazi nekoliko višestruko nagra?ivanih naslova. Nominirani za Oscara sirijski “Zadnji u Alepu” i palestinski “Omar”, pobjedni?ki film festivala u Rotterdamu “Izvještaji o Sari i Saleemu” te miljenik publike alžirski film “U mojim godinama još skrivam da pušim” samo su dio naslova koje možete pogledati u Kinu Mediteran od doma.

Kolekcija donosi i jednu online premijeru – pobjedni?ki film prošlogodišnjeg Sundance Film Festivala, napetu dramu “Yalda, no? oprosta”. Stvarna iranska TV emisija inspirirala je film koji prati 22-godišnju Maryam osu?enu na smrt zbog ubojstva supruga Nassera (65). Nasserova k?er Mona prema iranskom zakonu može poštedjeti život ubojici, a svoju odluku donosi u popularnoj TV emisiji uživo pred milijunima gledatelja.

Uživajte u ovih jednistvenih i kvalitetnih 7 naslova, upoznajte se s iznimno bogatom regijom i proširite znanja o ovim zemljama. Sigurni smo da vas filmovi ne?e ostaviti ravnodušnima i da ?ete shvatiti koliko su naši svjetovi bliži i sli?niji nego li to ?esto mislimo.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: Kino Mediteran

7 maratona u 7 dana | Humanitarna akcija za Dje?ji onkološki odjel KBC-a Split

Maraton – jedna od najtežih atletskih disciplina, svoje korijene vu?e iz anti?ke legende prema kojoj je gr?ki vojnik Filipid tr?ao od Polja Maratona do Atene kako bi objavio pobjedu Gr?ke nad Perzijancima. U modernom maratonu kompletna trka?ka dionica iznosi 42,195 kilometara, a splitski trka? na duge staze Kristijan Sindik sljede?i tjedan u ?etvrtak 4. velja?e na svjetski dan borbe protiv raka, priprema se na jedinstveni pothvat, u sedam dana planira istr?ati udaljenost od Splita do Tivta, ?iji ekvivalent iznosi jedan maraton dnevno i sve to za plemeniti cilj skupljanja sredstva za odjel Dje?je onkologije KBC Split.

Sama trka sastoji se od sedam dionica, po?evši od starta na Marijanskim vratima u Splitu te postajama na kojima se postiže dnevni zacrtana ruta od 42 km. Na svakoj postaji je odre?eno no?enje kako bi se Kristijan i ostali trka?i odmorili te skupili snage za sljede?i maraton, a one su redom: Ruskamen, Drašnica, Plo?e, Ston, Orašac, ?ilipi te veliko finale na rivi Pine u Tivtu.

?Kao bivši onkološki bolesnik znam koliko je teška borba protiv zlo?udnih bolesti, a pogotovo je teško kada ste dijete i trebali bi ste se igrati, a ne i?i na kemoterapije. Kao aktualni maratonac, imao sam potrebu u?initi nešto za dje?ji onkološki odjel KBC Splita i sve hrabre male junake koje se bore sa zlo?udnim bolestima. Ova ideja je dugo kuhala u meni, a nedostatak sportskih aktivnosti s kojima se profesionalno bavim, omogu?ila mi je da realiziram ovaj projekt u ovoj godini? izjavio je Kristijan Sindik, trka? i prvi ?ovjek Splitskog maratona.

Ova hvalevrijedna humanitarna akcija zamišljena je tako da zainteresirani donatori kupuju kilometre na ruti, minimalna cijena jednog kilometra je 100 kuna ili 15 eura, a na raspolaganju je ukupno 295 kilometara. Svi zainteresirani sudionici ove akcije mogu donirati sredstva direktno uplatom na ra?un Dje?je onkologije KBC-a Split na IBAN: HR1424070003106794371, otvoren u OTP banci d.d. Split.

Akciju tr?anja prepoznali su drugi trka?i, triatlonci i sportaši pa su se tako Kristijanu u njegovom naumu pridružili i tri poznata triatlonca: Rikardo Kuhar, Ante Bebi? i Bruno Grgurevi?, a podršku ?e na startu dati i olimpijac Igor Boraska, te kapetan Hajduka Mijo Caktaš.

Službena utrka po?inje u ?etvrtak 4. velja?e 2021. godine u 7:00 sati na Marijanskim vratima, a ulazak u cilj o?ekuje se u srijedu 10.2.2021. na rivi Pine u Tivtu. Sve detalje i tijek akcije možete pratiti na Facebook stranici utrke Zlatna vrpca ? 7 maratona u 7 dana.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: Promo

R+: Ricochet 2.0 w. Korado Korlevi?

Informati?ko, doba digitalne revolucije je iza nas. Trajalo je kratko, najkra?e je to razdoblje u povijesti, ali napravilo je niz dramati?nih preokreta. Jer, pretpovijest civilizacije je trajala 90 tisu?a godina, poljoprivredno doba 10 tisu?a, industrijsko doba u najboljem smislu dvjesto godina, informati?ko svega 25.

https://www.facebook.com/rplus.video/videos/423456782102623/

Ali umjesto da u?emo u neko novo doba razvoja, mi smo vam dragi moji ušli u ? slijepo crijevo civilizacije, nedavno je izjavio astronom Korado Korlevi?. O današnjoj civilizaciji, okruženju i vremenu u kojem živimo, njegovom vizionarstvu kada je u pitanju obrazovanje, s Koradom Korlevi?em razgovaraju Topssy i Zuber u novom izdanju Ricocheta.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

“Medeja” | Novi singl Sare Renar

Velike su proturje?nosti u shva?anju zna?aja i zna?enja prikaza i/ili predstavljanja Medeje u razli?itim umjetni?kim verzijama: katkad je prikazana kao okrutan ubojica, drugdje kao prevarena, razo?arana žena koja sve ?ini iz o?aja, a Sara Renar uprizorila ju je na svoj, sebi svojstven na?in i pri?a pri?u o ženskoj emancipaciji.

Tekst: Sara Renar
Glazba: Sara Renar

Režija, animacija i dizajn: Ira Buli?
Montaža: Valent Balun

Mix: Ivona Eterovi?
Mastering: Višeslav Laboš
Izvode: Sara Renar (vokal, gitara, synth), Zdeslav Klari? (klavir), Dimitrije Simovi? (bas, synth) te su još korišteni slijede?i semplovi: Vedran Peternel (razni ?udni zvukovi), Miloš Vojvodi? (bubanj), Nenad Sinkauz (razne perkusije i još malo ?udnih zvukova), Ivona Eterovi? (beatovi)

veliko HVALA: Vedran Peternel, Miloš Vojvodi?, Nenad Sinkauz, obitelj Kova?i?ek i Piano centar Zagreb na ustupljenom glasoviru za snimanje, Nikoli i Nenadu iz MyRoom Acoustic Studio – Niš

booking:
STREET PULSE (regija) & UNCLEVANJA PROMOTIONS (svijet)
sara.renar.booking@gmail.com

MEDEJA
prije bih u tristo bitaka nego
jednom rodila u ovaj svijet

ljubav je ja?a od razuma
osveta je ja?a od ljubavi

osveta je ja?a od ljubavi
a ti si dobro unov?io moje uloge

sve glasnija je muzika sve glasnija je ?uješ li je
sve glasnija je muzika sve glasnija je ?uješ li je
sve glasnija je muzika sve glasnija je ?uješ li je

mrtvi su mrtvi a ti ?eš ostati živ
mrtvi su mrtvi a ti ?eš ostati živ
ti ?eš ostati živ i svjedo?iti

kažu da je ljudski griješiti
je li onda ljudski prvo mislit’ na sebe
kažu zlo se ne može sprije?iti
je li onda zlo?in uvijek mislit’ na sebe

you made me do it!

sve glasnija je muzika sve glasnija je ?uješ li je
sve glasnija je muzika sve glasnija je ?uješ li je
sve glasnija je muzika sve glasnija je, ?uješ li?

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

R+: Sistematski pregled | DIJABETES – TIHI UBOJICA

Jedna od naj?eših kroni?nih bolesti u svijetu je še?erna bolest odnosno dijabetes. Ta bolest je ujedno i jedan od naj?eš?ih uzroka smrti. I dok jedan manji dio oboljelih od dijabetesa ne može utjecati na pojavu bolesti, više od 80 posto oboljenja rezultat je životnog stila ? loše prehrane, previše stresa, premalo kretanja, prekasnog javljanja lije?niku. Kako uo?iti prve znakove poreme?aja u metabolizmu koji može dovesti do dijabetesa, i kako živjeti sa še?ernom bolesti ? tema je Sistematskog pregleda u utorak, 26.1. u 19 sati na FB platformama Al Jazeere Balkans i R+.


?Sistematski pregled? projekt je Al Jazeere Balkans i platforme Rplus. Emitira se uživo na Facebook stranicama Al Jazeera i Rplus svakog utorka u 19 sati, a teme su vezane uz zdravlje i o?uvanje zdravlja, u kontekstu korona krize ? s kakvim se problemima sre?u kroni?ni bolesnici kojima je otežan pristup zdravstvenoj pomo?i, što kad se lije?nika ne može dobiti na telefon, kakve posljedice na zdravlje op?enito nas o?ekuju, kako pomo?i sam sebi i u kolikoj to mjeri možemo u okolnostima pandemiji i drugih nepogoda, samo su neka pitanja na koja ?emo pokušati prona?i odgovore.

Link na live stream dolazi uskoro ovdje!

Emisiju uživo pratite na Facebook stranicama Al Jazeera Balkans (https://web.facebook.com/AJBalkans ) i Rplus (https://web.facebook.com/rplus.video) platforme u utorak, 26. sije?nja u 19 sati.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Otvorene prijave za nagradu elektroni?ke glazbe | Nagrada Ambasador

Otvorene su prijave projekata za nagradu Ambasador elektroni?ke glazbe koja ove godine slavi mini jubilej ?ije ?e se peto izdanje održati u Centru Gervais u Opatiji, 18. ožujka 2021. godine.

Unato? epidemiološkoj krizi dodjela nagrade Ambasador prošle se godine ipak održala, a ovog prolje?a ?e se, u novim kategorijama prikladnima za situaciju u kojoj se nalazi glazbena scena, nagraditi kvalitetni projekti koji su opstali u protekloj godini koja je ograni?ila clubbing i organizaciju festivala. Tako?er, nagradit ?e se i producenti koji su se u nedostatku nastupa koncentrirali na stvaralaštvo te objavili zapažena glazbena izdanja.

Svoje favorite, prema unaprijed definiranim kategorijama, mogu prijaviti nositelji projekata, suradnici, ali i fanovi od 26. sije?nja do 5. velja?e 2021. godine u 23.59h putem obrasca na internetskoj stranici nagrade http://www.ambasador.hr/prijave-projekata. Stru?na radna skupina popunjava prednominacijske liste od 22. sije?nja 2021., a broj stru?nih suradnika sa scene proširio se na više od 100 ljudi s obzirom na to da je u ovogodišnju nagradu uklju?ena cijela regija. Nominacije i kategorije nagrade bit ?e objavljene 11. velja?e 2021. kada kre?e i glasanje za nagrade publike. Glasanje struke po?inje 13. velja?e.

U projekt su se uklju?ile zemlje regije ?iji predstavnici Ambasador vide kao odli?nu platformu za povezivanje; Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sj. Makedonija, Slovenija i Srbija. Regija je od samog po?etka zastupljena u nagra?ivanju, a ove ?e se godine prošlogodišnje tri kategorije proširiti na ?ak deset kategorija kako bi se doma?a glazbena scena bolje povezala s regionalnom jer se na taj na?in poti?e suradnja važna za kulturnu razmjenu, ali i otvaranje novih tržišta.

Vizualni identitet ovogodišnje Ambasador nagrade zaogrnut ?e se u crvenu boju, a sve aktivnosti inicijative vodit ?e se sloganom #RedAlert kojim se želi podsjetiti institucije na golemu krizu koja je pogodila hrvatsku i regionalnu glazbenu industriju, ali i kulturni sektor u cjelini.

Udruga Klubska kultura koja stoji iza organizacije nagrade Ambasador, jubilarno ?e izdanje nagrade obilježiti pokretanjem Utopia – showcase festivala u partnerstvu s rije?kom udrugom Diston. Festival ?e se sredinom jeseni održati u Rijeci s misijom da brojnim perspektivnim regionalnim i doma?im glazbenicima osigura platformu za razvoj na elektroni?koj glazbenoj sceni.

U okviru nagrade Ambasador prošle je godine pokrenut i video projekt Renaissance koji povezuje nagra?ivane autore elektroni?ke glazbe i kulturnu baštinu te na taj na?in doprinosi turisti?koj ponudi i kreira glazbenu atrakciju za publiku. Nastupi dobitnika Ambasador priznanja u srednjovjekovnim dvorcima, tvr?avama i starim gradovima oduševili su publiku koja je snimke uživo mogla gledati putem digitalnih platformi.

Više informacija o pravilniku nagrade http://www.ambasador.hr/ambasador-2021/pravilnik i kriterijima nagrade http://www.ambasador.hr/ambasador-2021/kriteriji nalazi se na poveznicama.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: Promo

Filmovi Stvor, Živago i Valna duljina | Kino Kinoteka

Ciklus filmova inspiriranih zimom donose dva epska naslova. U sklopu Kultnog petka gledat ?e se Stvora, snježnu napeticu Johna Carpentera o izvanzemaljskom uljezu koji progoni skupinu znanstvenika na ameri?koj polarnoj stanici. Carpenterov zastrašuju?i film o koroziji povjerenja u zatvorenoj zajednici i paranoji danas se drži za jedan od klju?nih filmova strave 1980-ih, a na platnu kina Kinoteka zasjat ?e u svojoj nedavno restauriranoj ina?ici.

Tjedan se zatvara s Doktorom Živagom, vizualno raskošnim i emocionalno razoružavaju?im epom Davida Leana, o ljubavi mladog idealista iz naslova i medicinske sestre Lare u vihoru revolucionarnih zbivanja. Film je nagra?en s pet Oscara, a nezaboravne uloge odigrali su Omar Scharif, Julie Christie i Geraldine Chaplin.

Vizije: U svoja ?etiri zida

Program Iz Kratke baze, koji se organizira u suradnji s Udrugom za audio-vizualna istraživanja 25 FPS, posve?en je naslovima i autorima koji su istraživanjem mogu?nosti filmskog jezika i pripovijedanja ponudili novu perspektivu onoga što sedma umjetnost može biti. Stoga je  naziv promijenjen u Vizije. Prvo ovogodišnje izdanje, U svoja ?etiri zida, okuplja pet pri?a o prostoru ? interijerima, blagdanskim slavljima, obiteljskim trzavicama i duhovima, koje su režirali velikani eksperimentalnog filma kao što su Peter Tscherkassky (Happy-End), Bart Vegter (Potreba za prostorom) te Matthias Müller i Christoph Girardet (Zrcalo).

Program uklju?uje i Valnu duljinu Michaela Snowa, jedan od najradikalnijih i najutjecajnijih eksperimentalnih filmova, koji uživa status klasika filmske avangarde.

Svi filmovi prikazuju se s originalnih 16mm i 35mm kopija.

Noviteti: Obitelj i prijatelji

Distribucijski naslovi na repertoaru kina Kinoteka trenuta?no su posve?eni prijateljima i obitelji. Od ponedjeljka možete pogledati Najljepše godine, ambicioznu sagu o prijateljstvu u vrtlogu društvenih mijena, ?ija radnja obuhva?a 40 godina talijanske povijesti. Redatelj filma je Gabriele Muccino (Posljednji poljubav, U potrazi za sre?om), a prikazan je i u sklopu prošlog Zagreb film festivala.

U znaku prijateljstva je i O jednoj mladosti, diplomski dokumentarni film Ivana Ramljaka, koji je kroz pri?u o svome prijatelju iz mladosti pružio portret vlastite generacije. Francuski hitmejkeri Olivier Nakache i Eric Toledano (Nedodirljivi) u svom novom filmu Neobi?ni životi donose dirljiv, duhovit i angažiran prikaz svijeta socijalnih radnika, inspiriran stvarnim doga?ajima.

Na rasporedu su i Otac Srdana Golubovi?a te Obiteljska pri?a Vigge Mortensena, dvije dojmljive drame o odnosu roditelja i djece, obilježene snažnim emocijama i izvrsnim gluma?kim nastupima.

Matineja: Pri?e iz skrivenog grada

Na subotnjoj Matineji gledaju se Pri?e iz skrivenog grada: Drvo želja, australski animirani film redatelja Ricarda Cussóa, o mladoj oposumki sanjalici, koja nehotice izazove ledenu oluju, no dobija priliku i da to ispravi. Ho?e li u tome uspjeti, pogledajte u ovoj animiranoj avanturi, sinkroniziranoj na hrvatski jezik.

Prakti?ne informacije

Filmove iz ciklusa Zimske pri?e i Kultni petak pogledajte uz Filmski pokaz, nove rute do vašeg starog mjesta u kinu! Više o svemu saznajte ovdje.

Sukladno novim mjerama, broj posjetitelja u kinu dodatno je smanjen, stoga vas pozivamo da svoje ulaznice osigurate na vrijeme. O mjerama koje smo poduzeli kako bismo posjetiteljima i zaposlenicima omogu?ili što sigurnije uživanje u programima kina Kinoteka pro?itajte ovdje.

Ulaznice je mogu?e kupiti online na www.ulaznice.hr, www.kinokinoteka.hr ili svakodnevno u radno vrijeme blagajne kina. Više informacija potražite na službenoj stranici kina Kinoteka: www.kinokinoteka.hr

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom