Categories
Istaknuto | Highlights

Anđelka Martić | 1.5.1924. – 11.11.2020.

Društvo hrvatskih književnika danas je objavilo tužnu vijest – preminula je književnica Anđelka Martić.

Postoje knjige koje se nalaze u biblioteci skoro svakog doma. Pirgo je jedna od njih. Vjerujemo da je svakome izdanje Mladosti iz 1970.-ih godina (1978.?) poznato… Naslovnica koju je oblikovao umjetnik Branko Vujanović upržena je u kolektivnu memoriju čitalaca.

Pirgo je kratki roman Anđelke Martić, objavljen 1953. godine. Anđelka Martić izabrala je motiv romana blizak svakom djetetu – prijateljstvo između čovjeka i životinje, dječaka i laneta. Lik dječaka je blizak mladim čitateljima od kojih se ne izdvaja svojim emocionalnim i psihičkim svojstvima (potreba za ljubavlju, prijateljstvom, strah pred ratnim zbivanjima, strepnja pred opasnošću…), što ga je učinilo uvjerljivim i omiljenim. Dječje prijateljstvo sa životinjom i autoričina nenametljiva poruka o ratu, koji podjednako ugrožava sva živa bića (ljude i životinje!), osnova su te neposredno i toplo ispričane epizode ratnoga djetinjstva.

Iako je tematika romana ratna, ona je s ovim odmakom i s drugačijim viđenjem sumornog doba Drugog svjetskog rata poklonila mlađim ljubiteljima književnosti djelo koje će se iznova čitati, koje je steklo kultni status u hrvatskoj književnosti i koje je doživjelo preko 40 izdanja, djelo je bilo i dio obavezne osnovnoškolske lektire do 1990.-ih. Pirgo je preveden je i na slovenski, makedonski, bugarski, poljski, mađarski, češki, esperanto, talijanski, albanski, ruski, kineski i farsi. 

Anđelka Martić napisala je još mnogo djela, njezin opus je bogat i raznovrstan, no svako dijete, dječak i djevojčica, barem oni rođeni do 1990.-ih njezino ime pamtit će zauvijek upravo zbog Pirga.

Rođena je u Zagrebu, 1. svibnja 1924. Dugo godina djelovala je kao slobodna umjetnica, a bila je zaposlena i kao novinarka u Omladinskom borcu, Vjesniku i Narodnom listu, urednica u listu Pionir, te glavna urednica časopisa Radost i nakladničke kuće Naša djeca. U književnosti se javila za vrijeme Drugog svjetskog rata, u kojem je aktivno sudjelovala u partizanskom pokretu kao borkinja i ratna dopisnica objavljujući crtice i pjesme. Najznačajnija je predstavnica hrvatske ratne proze za djecu. Poslije rata objavljuje knjige pripovijetki za djecu, uglavnom ratne tematike (Mali konjovodac i druge priče, 1951; Bjelko, 1951).

Njezino se prozno stvaralaštvo može podijeliti na ratno, autobiografsko te prozu s elementima fantastike. Autorica je i tekstova za dvjestotinjak slikovnica. Prevela je i više djela sa slovenskog (Bevk, Šega, Vandot, Brenkova, Seliškar…). U ediciji Pola stoljeća hrvatske književnosti 1991. godine objavljena su joj Izabrana djela. Osvojila je niz nagrada među kojima se posebno ponosila Ordenom osmijeha koji plebiscitarno dodjeljuju poljska djeca.

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom

Foto: Screenshot