Skip to content

R+: Doručak na travi w. Martina Petrinjak i Jelena Skorup-Juračić | Zagrebačko groblje Mirogoj, prije i poslije potresa.

Emisija o kulturi R+ kanala | Doručak na travi | Nedjelja, 1.11.2020., od 10 do 11 sati

Nedjeljnu emisiju, koja se emitira za blagdan Svih svetih, posvećujemo zagrebačkom groblju Mirogoj. Godinama svjedočimo komentarima o propadanju i zapuštanju ovog zaštićenog kulturnog dobra. Groblje koje je bilo loše održavano, nemarom nagriženo; potres je urušio. Zapriječio pristup Arkadama, grobovima unutar ovog kompleksa, kao i Crkvi Krista Kralja. Brojna grobna mjesta stradala su, urušila se, uništila. Pitanje je, što i kako dalje.

Gošće emisije su Martina Petrinjak, arhitektica, direktorica neovisne knjižare Bookara i Jelena Skorup Juračić, arhitektica. U emisiji ćemo govoriti o povijesti ovog groblja, ali i urbanističkim te zakonskim okvirima njegovog funkcioniranja.

Arhitektura zagrebačkog groblja Mirogoj ubraja se u najmonumentalnije primjere europskih grobljanskih kompleksa 19. stoljeća. Arkade sagrađene uz zapadnu i dijelom sjevernu granicu groblja svojom veličinom i arhitektonskim rješenjem jedinstvene su u tadašnjoj srednjoeuropskoj arhitekturi. U vrijeme kada se Mirogoj počeo graditi (1879.), Zagreb je bio neusporedivo manji od Beča, Budimpešte ili Praga, drugih metropola Austro-ugarske Monarhije. Arkade zagrebačkog Mirogoja najljepši su dio groblja, a projektirao ih je (uz druge građevine) arhitekt Hermann Bollé. Gradile su se punih 38 godina, a od 1917. krase zapadni dio mirogojskog groblja. Cijeli Mirogoj zaštićeno je kulturno dobro. Brojni poznati umjetnici/umjetnice autori su grobnih skulptura i reljefne plastike; mnogi od njih, uz druge osobe važne za našu povijest, pokopane su upravo na ovom groblju.

Martina Petrinjak se, pored arhitekture i vođenja Bookare, bavi sistemskom znanošću, legislativom i regulativom, programiranjem sadržaja i strateškim upravljanjem; pokušava pomoći građanima Zagreba da organiziraju sanaciju grada usprkos disfunkciji Vlade, sveučilišta i gradske uprave. A tu se uklapa i priča o Mirogoju. Ljepotu ovog zagrebačkog groblja godinama nagrizaju mnogi konkretni zakonski problemi (regulative) o kojima Martina ima što za reći: kako je grad davne 1876. osmislio koncept grobnog vlasništva u odnosu na druge zemlje Europe, kako su protokoli ukopa funkcionirali prije te, 1876. te kako funkcioniraju danas u većini zemalja; kako sadašnji zakon o grobljima derogira načelo vlasništva, otvarajući prostor crnom tržištu i protuzakonitim radnjama o kojima smo imali prilike često čitati u medijima.

Jelena Skorup Juračić govorit će o značenju Mirogoja u široj slici grada; urbanističko-arhitektonsko-parkovnoj cjelini. Vizuri Mirogoja, prisutnoj iz brojnih gradskih pozicija, kao zelene parkovne cjeline ovjenčane Arkadama na tom gradskom brežuljku. Očuvanje ove slike, važna je točka gradske prepoznatljivosti. Arkade kao granica između svijeta mrtvih i svijeta živih (orijentiranost arkada zidom prema živima). One formiraju prostor refleksije i mira, ali i skrivaju sliku ili svijet kojem ne želimo uvijek biti izloženi.

Vaši komentari i pitanja tijekom live streama više su nego dobrodošli, potrudit ćemo se što više ih prenijeti u razgovoru gošćama! Link za live stream dolazi uskoro ovdje!

#rplus #rplusvideo #prostorslobode #placeoffreedom